Županija Zapadnohercegovačka

Županija Zapadnohercegovačka
Zastava Grb
općine/gradovi	Grude, Ljubuški, Posušje, Široki Brijeg
sjedište	Široki Brijeg
osnovana	12. lipnja 1996.
vlast
predsjednik vlade	Zdenko Ćosić (HDZ BiH)
predsjednik skupštine	Ante Mišetić (HDZ BiH)
površina
- ukupno	1362.2 km2
stanovništvo
- ukupno (1991.)	88 992
- gustoća	65.33/km2
pripadnost	Federacija Bosne i Hercegovine
vremenska zona	UTC +1

Županija Zapadnohercegovačka je osma od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine. Županija je utemeljena 1996. Nalazi se u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, duž granice s Republikom Hrvatskom, a županijsko središte je grad Široki Brijeg.

Upravna podjela

Središte županije nalazi se u gradu Širokom Brijegu.

Gradovi i općine u županiji su:

• Grude
• Ljubuški
• Posušje
• Široki Brijeg

Županijska uprava

Županijska skupština

Natpolovičnu većinu u Skupštini Županije Zapanohercegovačke ima HDZ BiH, 14 od 23 zastupnika. Druga stranka po snazi u Skupštini je HDZ 1990 s četiri zastupnika, dok je treća stranka HSP BiH s dva zastupnika. Po jednog zastupnika imaju NSRzB, HSP dr. Ante Starčević BiH i HS HKDU-HRAST.

stranka		broj zastupnika
		1996.	1998.	2000.	2002.	2006.	2010.	2014.
	HDZ BiH	29 / 31	26 / 31	17 / 23	18 / 23	9 / 23	13 / 23	14 / 23
	HDZ 1990					8 / 23	4 / 23	4 / 23
	HSP BiH					4 / 23	3 / 23	2 / 23
	NSRzB			2 / 23	2 / 23	2 / 23	3 / 23	1 / 23
	HSP dr. A. S. BiH							1 / 23
	HS HKDU - HRAST							1 / 23

Županijska vlada

Zgrada županije u Širokom Brijegu

Sjedište županije je u Širokom Brijegu.
Županijska vlada je podijeljena na sljedeća ministarstva:

• Ministarstvo unutarnjih poslova, sjedište: Ljubuški
• Ministarstvo pravosuđa i uprave, sjedište: Široki Brijeg
• Ministarstvo financija, sjedište: Ljubuški
• Ministarstvo prostornog uređenja, resursa i zaštite okoliša, sjedište: Posušje
• Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa, sjedište: Široki Brijeg
• Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi, sjedište: Grude
• Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, sjedište: Grude
• Ministarstvo gospodarstva, sjedište: Posušje

Stanovništvo

Kameni križ u središtu Širokog Brijega

Zapadnohercegovačka županija prema posljednjim podatcima stanovništva iz 1991. imala je 88 992 stanovnika. Prema tim podatcima 96.8% stanovništva su Hrvati. Najdominantnija religija je katoličanstvo. Najznačajniju manjinu čine Muslimani s 1.8% udjela u ukupnom stanovništvu. Najviše ih je bilo u Ljubuškom.

općina i grad	nacionalnosti				ukupan broj
	Hrvati	Muslimani	Srbi	ostali
Ljubuški	26 127 (92.19%)	1592 (5.61%)	65 (0.22%)	556 (1.96%)	28 340 (100%)
Široki Brijeg	26 864 (98.91%)	9 (0.03%)	148 (0.54%)	139 (0.50%)	27 160 (100%)
Posušje	16 963 (99.00%)	6 (0.03%)	9 (0.05%)	156 (0.90%)	17 134 (100%)
Grude	16 210 (99.09%)	4 (0.02%)	9 (0.05%)	135 (0.82%)	16 358 (100%)
županija
	86 164 (96.82%)	1611 (1.81%)	231 (0.26%)	986 (1.11%)	88 992 (100%)
prema podatcima popisa stanovništva iz 1991.

Blagdani u županiji

Prema zakonu o radu, blagdani i neradni dani u Županiji Zapadnohercegovačkoj su :

• 1. siječnja-Nova godina
• 6. siječnja-sveta tri kralja
• 1. svibnja-praznik rada
• 30. svibnja-dan svehrvatske državnosti
• 15. kolovoza-Velika Gospa
• 1. studenog-Svi sveti
• 2. studenog-Dušni dan
• 18. studenog-Dan utemeljenja Hrvatske Zajednice Herceg-Bosne i Dan Županije Zapadnohercegovačke

Građani županije pripadnici pravoslavne vjere imaju pravo izostati s posla za pravoslavni Božić; a građani županije pripadnici islamske vjere imaju pravo izostati s posla prvog dana Ramazanskog bajrama i prvi dan Kurban-bajrama. Građani županije pripadnici židovske zajednice imaju pravo izostati s posla na dan Jom kipura (Dan pomirenja) i na dan Roš Hašane (Nova godina).

Povijest

Zemlje u posjedu Šubića u 14. stoljeću

Prije stvaranja ujedinjenog Hrvatskog Kraljevstva, najveći dio županije nalazio se u Zahumlju s dijelovima u Paganiji. Nakon stvaranja Hrvatskog Kraljevstva 925. pod Tomislavom, najveći dio županije nalazio se u hrvatskoj državi. Ulaskom u personalnu uniju s Mađarskom područjem županije ovladali su Šubići koji u sukobu s Kotromanićima gube ova područja koja ulaze u sastav Kraljevine Bosne. Područje županije nalazilo se u Humu, jednoj od pokrajina kraljevine Kotromanića. Vlast nad ovim područjem imali su Hrvatinići i Kosače. U ranom 15. stoljeću Humska Zemlja je pod Kosačama postala faktički neovisna državica koja se uspješno branila od napada Turaka sve do 1483. Sama Bosna je pala dvadeset godina ranije. Po tituli herceg koju je nosio Stjepan Vukčić Kosača ova zemlja nazvana je Hercegovinom i kao takva, nakon turskog osvajanja, nastavila je postojati u obliku Hercegovačkog sandžaka. Hercegovački sandžak uspostavljen je još 1462. u vrijeme turske invazije, a kao takav je podređen Bosanskom pašaluku 1580. Nakon ugušenja ustanka Huseina-kapetana Gradaščevića 1833. Hercegovački pašaluk ponovno je izdvojen iz Bosanskog, a njime sve do 1851. vlada Ali-paša Rizvanbegović.

Područje županije ostalo je pod turskom vlašću sve do austrougarske okupacije 1878. kada je ušlo u sastav Bosne i Hercegovine, jedne od zemalja Austrougarske Monarhije. Nakon okončanja Prvog svjetskog rata, područje županije bilo je u sastavu Primorske banovine sa sjedištem u Splitu u sklopu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Stvaranjem Nezavisne Države Hrvatske 1941. područje županije bilo je u sastavu novostvorene župe Hum. Nakon poraza Sila osovina, područje županije ulazi u sastav Mostarskog kotara u sklopu SR Bosne i Hercegovine, jedne od republika SFR Jugoslavije. Nakon prvih demokratskih i višestranačkih ibora održanih u Bosni i Hercegovini 1991. u općinama ove županije, Posušju, Grudama, Širokom Brijegu i Ljubuškom, pobijedila je, kao i u svim većinskim hrvatskim općinama Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine. Nedugo poslije, u studenome 1991. uspostavljena je Hrvatska zajednica Herceg-Bosna (od 1993. republika), u čiji sastav ulaze i ove općine. Stvaranjem hrvatsko-bošnjačke Federacije Bosne i Hercegovine u ožujku 1994. oformljena je u Županija Zapadnohercegovačka.

Gospodarstvo

Iako je prostorno mala, Županija Zapadnohercegovačka ima značajne poljoprivredne površine. Od ukupnih 1 362.2 km², 30 000 hektara otpada na poljoprivredu, a na šume i šumska zemljišta 84 000 ha. Oko 6000 ha obradivih površina nalazi se u povoljnim klimatskim uvjetima s nadmorskom visinom ispod 100 metara. Županija ima velike mogućnosti za proizvodnju u povrtlarstvu, voćarstvu i vinogradarstvu. U županiji postoje prerađivački kapaciteti za preradu mlijeka i mesa. Zbog prisutne poduzetničke inicijative, u županiji postoji veliki broj radnih mjesta. Najveći broj poduzetnika bavi se uslužnom djelatnošću, a značajan je i proizvodni sektor.

Županija Zapadnohercegovačka od PDV-a prikuplja između 200 i 250 milijuna BAM, a u proračun se vrati svega 35 do 38 milijuna BAM. Ovakva politika Federacije Bosne i Hercegovine uvelike šteti razvoju županije, jer sedam puta više novca preda centralnim vlastima nego što ga dobije natrag. Ovakvo stanje prouzročeno je velikim dugom Federacije BiH koja novcem županija vraća taj dug, a dio odlazi i na nerazvijene županije.

Kultura

Županija ima puno kulturnih sadržaja. U županiji ima nekoliko dobro opremljenih knjižnica. Također ima i mnogo kulturno umjetničkih društava, te nekoliko muzeja i galerija. Na području županije ima puno sportskih klubova od kojih su neki postigli uspjeh u Europi, jer u županiji postoji mnogo sportskih sadržaja.

Vanjske poveznice

Nedovršeni članak Županija Zapadnohercegovačka koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.