Hercegbosanska županija: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→‎Županijska skupština: Dvojica zastupnika HDZ-a 1990 su napustila stranku u siječnju 2015.
Redak 71: Redak 71:
! 2010.
! 2010.
! 2014.
! 2014.
! trenutno
|-
|-
| bgcolor=#013971 |  
| bgcolor=#013971 |  
Redak 81: Redak 82:
| {{Infookvir politička stranka/mjesta|9|25|#013971}}
| {{Infookvir politička stranka/mjesta|9|25|#013971}}
| {{Infookvir politička stranka/mjesta|9|25|#013971}}
| {{Infookvir politička stranka/mjesta|9|25|#013971}}
|-
| bgcolor=#0076C0 |  
| [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]
|
|
|
|
| {{Infookvir politička stranka/mjesta|6|25|#0076C0}}
| {{Infookvir politička stranka/mjesta|4|25|#0076C0}}
| {{Infookvir politička stranka/mjesta|4|25|#0076C0}}
|-
|-
| bgcolor=#BF2E31 |  
| bgcolor=#BF2E31 |  
Redak 111: Redak 102:
|
|
| {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|25|#000000}}
| {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|25|#000000}}
|-
| bgcolor=#0076C0 |  
| [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]
|
|
|
|
| {{Infookvir politička stranka/mjesta|6|25|#0076C0}}
| {{Infookvir politička stranka/mjesta|4|25|#0076C0}}
| {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|25|#0076C0}}
|-
|-
| bgcolor=#00A859 |  
| bgcolor=#00A859 |  
Redak 161: Redak 162:
| {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|25|#CC0000}}
| {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|25|#CC0000}}
| {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|25|#CC0000}}
| {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|25|#CC0000}}
|-
| bgcolor=#C3C3C3|  
| neovisni
|
|
|
|
|
|
| {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|25|#C3C3C3}}
|-
|-
| colspan="12" style="text-align: center;"| '''Izvori:'''<ref name="Izbori.ba">{{cite web |url=http://www.izbori.ba/Finalni2010/Finalni/SkupstineKantone/Nivo.aspx |title= Potvrđeni rezultati općih izbora 2010: Skupštine kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine: Kanton 10 |author= |date= |website=izbori.ba |publisher=Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine |accessdate=23. lipnja 2013.}}</ref><ref name="Izbori.ba01">{{cite web |url=http://www.izbori.ba/rezultati/konacni/kantoni/cantonsMainPage.asp?jed=210 |title=210-Skupština kantona 10 |author= |date= |website=izbori.ba |publisher=Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine |accessdate=23. lipnja 2013.}}</ref><ref name="Izbori.ba023">{{cite web |url=http://www.izbori.ba/Documents/Documents/Rezultati%20izbora%2096-2002/Rezultati2002/Puni/PartijskiGlasoviKantoniIOpcina-210.pdf |title= Opći izbori-konačni rezultati|author= |date= |website=izbori.ba |publisher=Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine |accessdate=23. lipnja 2013.}}</ref>
| colspan="12" style="text-align: center;"| '''Izvori:'''<ref name="Izbori.ba">{{cite web |url=http://www.izbori.ba/Finalni2010/Finalni/SkupstineKantone/Nivo.aspx |title= Potvrđeni rezultati općih izbora 2010: Skupštine kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine: Kanton 10 |author= |date= |website=izbori.ba |publisher=Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine |accessdate=23. lipnja 2013.}}</ref><ref name="Izbori.ba01">{{cite web |url=http://www.izbori.ba/rezultati/konacni/kantoni/cantonsMainPage.asp?jed=210 |title=210-Skupština kantona 10 |author= |date= |website=izbori.ba |publisher=Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine |accessdate=23. lipnja 2013.}}</ref><ref name="Izbori.ba023">{{cite web |url=http://www.izbori.ba/Documents/Documents/Rezultati%20izbora%2096-2002/Rezultati2002/Puni/PartijskiGlasoviKantoniIOpcina-210.pdf |title= Opći izbori-konačni rezultati|author= |date= |website=izbori.ba |publisher=Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine |accessdate=23. lipnja 2013.}}</ref>

Inačica od 2. veljače 2015. u 18:59

Hercegbosanska županija
Zastava Grb
Zastava Grb
položaj Hercegbosanske županije
općine/gradovi Bosansko Grahovo, Drvar, Glamoč, Kupres, Livno, Tomislavgrad
sjedište Livno
osnovana 12. lipnja 1996.
vlast
predsjednik vlade Branko Ivković (HDZ BiH)
predsjednik skupštine Stipe Pelivan (HDZ BiH)
površina
 - ukupno 4934.9 km2
stanovništvo
- ukupno (1991.) 115 682
 - gustoća 23.44/km2
pripadnost Federacija Bosne i Hercegovine
vremenska zona UTC +1

Hercegbosanska županija (srp. Кантон 10) je deseta i prostorno najveća od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine. Nalazi se u srednjozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, duž granice s Hrvatskom. Sjedište županije je u Kupresu, županijske skupštine u Tomislavgradu, a vlade u Livnu.[1]

Drugi nazivi za Hercegbosansku županiju su Županija br. 10 (srp. i boš. Kanton br. 10), a često i pogrešno Livanjska županija (srp. Livanjski kanton).

Zemljopis

Infokarta Hercegbosanke županije

Županija zaprema površinu od 4934 km2 ili 19% površine Federacije BiH. Po popisu stanovništva iz 1991. godine na području županije obitavalo je 115.726 stanovnika, s malom gustoćom naseljenosti (23 stanovnika/km2). Prijeratna recesija u gospodarstvu, a svakako i rat na ovim prostorima, rezultirali su značajnijim fluktuacijama stanovništva u vidu iseljavanja u zemlje zapadne Europe ili preseljenja na druga područja BiH. Budući da je u tijeku obrnuti proces povratka, mada ne i s istim intenzitetom, procjenjuje se da trenutno na razini županije obitava cca 90.000 stanovnika, iako je točne podatke o stanovništvu moguće dobiti jedino novim popisom stanovništva.

Prirodne i zemljopisne karakteristike ovog područja su raznolike, od plodnih, prostranih polja i nepreglednih pašnjaka, rijeka i jezera pa do stoljetnih listopadnih i zimzelenih šuma, i pružaju obilne mogućnosti za život i gospodarski razvitak temeljen na poljoprivrednoj proizvodnji, stočarstvu, te drvnoj industriji. Ekološki čista i netaknuta priroda, umjerena kontinentalna klima, zemljopisni položaj te blizina i dobra prometna povezanost s susjednom Republikom Hrvatskom, tj. njezinim vratima u svijet - srednjom Dalmacijom, kojoj gospodarski i tradicionalno gravitira, bitni su čimbenici za gospodarski prosperitet ovog kraja.

Gospodarstvo

Županija je teško stradala tokom proteklog rata i spada u najteže pogođena područja na području Federacije Bosne i Hercegovine. Proces obnove je spor i težak, međutim gospodarstvo već pokazuje znakove oporavka, uglavnom vidljive u segmentu građevinarstva, drvo-prerađivačke tvrtki (191 ili 44,50% od ukupno 429 aktivnih preduzeća i 30% ukupnog prihoda).

Sa gledišta ostvarenog prihoda u 1998. i 1999. godini značajan porast ostvaren je u građevinarstvu - indeks 234 , u poljoprivredi i šumarstvu - indeks 192, kao i u prometu, industriji i rudarstvu. Trgovina bilježi smanjenje ostvarenih prihoda u odnosu na 1998. godinu za 2 indeksna boda, a isto tako i smanjenje učešća u ukupno ostvarenim prihodima na razini županije s 44,80% u 1998., na 30% u 1999. godini u korist ostalih proizvodnih djelatnosti, a osobito građevinarstva, poljoprivrede i šumarstva osobito ako se uzme u obzir da su ukupno ostvareni prihodi na razini županije u 1999. godini povećani su za 25% u odnosu na 1998. godinu. Sve su to pozitivni pokazatelji oporavka gospodarstva i osnova budućeg očekivanog razvitka.

Upravna podjela

Sjedište županije nalazi se u Livnu.

Županija obuhvaća šest općina:

U Kupresu, Livnu i Tomislavgradu većinu stanovništva čine Hrvati, dok su Drvaru, Bosanskom Grahovu i Glamoču većina Srbi.

Županijska uprava

Županijska skupština

Županijska skupština je predstavničko tijelo stanovnika županije. Sastoji se od 25 zastupnika izabranih proporcinalnim izbornim sustavom na četverogodišnji mandat.

stranka broj zastupnika
1996. 1998. 2000. 2002. 2006. 2010. 2014. trenutno
  HDZ BiH
13 / 15
15 / 25
14 / 25
13 / 25
5 / 25
9 / 25
9 / 25
  SNSD
3 / 25
5 / 25
3 / 25
3 / 25
  HNL
2 / 25
  HDZ 1990
6 / 25
4 / 25
2 / 25
  SDA
2 / 25
2 / 25
2 / 25
2 / 25
  NSRzB
3 / 25
1 / 25
2 / 25
2 / 25
  HSS
1 / 25
  HSP BiH
4 / 25
3 / 25
1 / 25
  SDP BiH
1 / 25
1 / 25
1 / 25
1 / 25
  neovisni
2 / 25
Izvori:[2][3][4]

Vlada županije

Vlada Hercegbosanske županije je izvršno tijelo vlasti u županiji. Vladu trenutačno čini koalicija HDZ-a BiH i HDZ-a 1990. Predsjednik Vlade i ujedno premijer županije je Nediljko Rimac. Županijska vlada je podijeljena na 8 ministarstava[5]:

  • Ministarstvo unutarnjih poslova
  • Ministarstvo gospodarstva
  • Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
  • Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i športa
  • Ministarstvo graditeljstva, obnove, prostornog uređenja i zaštite okoliša
  • Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih
  • Ministarstvo financija
  • Ministarstvo pravosuđa i uprave.

U sastavu vlade djeluju i različiti uredi, uprave, službe, agencije i direkcije[5]:

  • Ured za zakonodavstvo
  • Uprava za inspekcijske poslove
  • Uprava za pitanja branitelja
  • Uprava za ceste
  • Uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove
  • Uprava za civilnu zaštitu
  • Služba za odnose s javnošću
  • Direkcija za robne rezerve
  • Agencija za privatizaciju

Stanovništvo

općina nacionalnosti ukupan broj
Hrvati Srbi Muslimani ostali
Livno 29 324 (72.22%) 3913 (9.63%) 5793 (14.26%) 1570 (3.86%) 40 600 (100%)
Tomislavgrad 25 976 (86.56%) 576 (1.91%) 3148 (10.49%) 109 (1.02%) 30 009 (100%)
Glamoč 184 (1.46%) 9951 (79.02%) 2257 (17.92%) 211 (1.58%) 12 593 (100%)
Kupres 3813 (39.64%) 4864 (50.57%) 802 (8.33%) 139 (1.43%) 9618 (100%)
Bosansko Grahovo 226 (2.71%) 7888 (94.91%) 12 (0.14%) 185 (2.22%) 8311 (100%)
Drvar 24 (0.29%) 7693 (95.52%) 29 (0.36%) 307 (3.80%) 8053 (100%)
županija
59 547 (54.54%) 34 885 (31.95%) 12 041 (11.03%) 2519 (2.31%) 109 184 (100%)
prema podatcima popisa stanovništva iz 1991.

Povijest

Livno se spominje već u ilirsko doba kao središte istoimene pokrajine (Hlivno). Za vrijeme Rimskog Carstva Livno je bilo važna administrativno-vojna utvrda.

Doseljavanjem slavenskog stanovništva oko 626. godine Livno kao i prostor cijele Livanjske županije naselila su hrvatska plemena a Livno uz Tomislavgrad dobiva središnju ulogu u državnoj politici Kraljevine Hrvatske. Oko 925.godine na prostoru obližnjeg Duvanjskog polja okrunjen je prvi hrvatski kralj Tomislav iz obiteljske loze Trpimirovića.

U Hrvatsko-Ugarskoj državi Livno je ostalo važno županijsko središte. Ratovi lokalnih feudalaca stavljali su Livno i prostor Livanjske županije (Završje) iz sastava Hrvatsko-Ugarske države povremeno u sastav srednjovjekovne bosanske države.

Napadom Osmanlija na Bosnu osvojeno je i Livno već iscrpljeno lokalnim feudalnim ratovima nije bilo spremno na trajniju obranu od velike osmanlijske najezde, čime su se Livno i veći dio Hercegbosanske županije našli pod turskom vlašcu. Slobodni su ostali jedino zapadni dijelovi Livanjske županije gdje su Hrvati iz utvrda u Grahovu i Uncu (Drvar) pružali grčevit otpor koji je nakon nekoliko desetljeća bio skršen u krvi (masakrom i protjerivanjem) većine hrvatskog pučanstva,a doseljavanjem novog vlaškog pučanstva koje je sudjelovalo na strani Osmanlija, čime je promijenjena etnička slika zapadnog dijela županije.

Padom Glamoča pod Turke gotovo svo katoličko stanovništvo pod vodstvom lokalnog svećenika prelazi na pravoslavlje da bi sačuvalo život i imovinu, tako je taj dotad katolički kraj sačuvao svoja obilježja ali izgubio samobitnost i izmijenio vjersku sliku glamočkog kraja. U velikom protuturskom ratu koji su povele Austrija i Venecija 1699./1700., nisu uspjele trajno osloboditi prostor Hercegbosanske županije, a potpisivanjem mira u Svištovu i Srijemskim Karlovcima zapečaćen je ostanak tog kraja u sastavu Bosne i Hercegovine. U oslobodilačkom ratu 1878. uglavnom hrvatske postrojbe oslobodile su Livno kao i cijeli prostor Bosne i Hercegovine od osmanlijskog jarma.

Čitavo područje Hercegbosanske županije bilo je u sastavu Kondominija BiH u sastavu Austrougarske Monarhije. Nakon Prvog svjetskog rata, područje Hercegbosanske županije našlo se u Kraljevini SHS, kasnije Jugoslaviji. Glavnina današnjeg područja Hercegbosanske županije pripala je 1922. tadašnjoj Travničkoj oblasti, dok su manji sjeverni krajevi pripali Bihaćkoj oblasti. Nakon uvođenja Šestosječanjske diktature i podjele države na banovine 1929., većinska hrvatska područja Hercegbosanske županije našla su se u sastavu Primorske Banovine sa sjedištem u Splitu, dok su sjeverna srpska područja priključena Vrbaskoj Banovini, sa sjedištem u Banja Luci. Stvaranjem Banovine Hrvatske 1939., čitava Primorska Banovina našla se u njezinom sastavu, pa tako i većinska hrvatska područja Hercegbosanske županije.

Nakon stvaranja NDH i njezine upravne podjele, glavnina područja sadašnje Hercegbosanske županije bila su dio Velike župe Plive i Rame sa sjedištem u Jajcu, dok je manji sjeverni dio pripao Velikoj župi Krbave i Psata sa sjedištem u Bihaću. Nakon poraza Sila osovine 1945., područje Hercegbosanske županije postalo je dijelom tadašnje federalne jedinice SFR Jugoslavije BiH. U vrijeme demokratskih procesa, većinske hrvatske općine u županiji, Kupres, Livno i Tomislavgrad, ušle su u sastav Herceg-Bosne.

Osamostaljenjem BiH na prostoru sjevernog i zapadnog dijela Hercegbosanske županije pod vodstvom SDS-a, većinski srpski krajevi stali su na stranu Vojske Republike Srpske. Ubojstvima Hrvata i Bošnjaka na prostoru Drvara, Grahova, Glamoča, napadom na Kupres, granatiranjem Livna i okolnih naselja. Nakon ustrojavanja vojnih postrojbi HVO-a oslobođen je najprije prostor Kupresa. Hrvati i Bošnjaci oformili su Washingtonskim sporazumom Federaciju BiH, u čiji je sastav ušlo čitavo područje Hercegbosanske županije pod kontrolom HVO-a, a nešto kasnije, u ljeto 1995. HVO i HV u odlučujućim udarima slamaju srpske snage i zauzimaju Grahovo, Glamoč i Drvar, čime se uz ostale pobjede HVO-a, HV i Armije RBiH ostvareni uvjeti za potpisivanje Daytonskog mirovnog sporazuma. Nakon rata, 1996., došlo je do samoukinuća Herceg-Bosne i ustrojavanja uređenje FBiH na županije, kada je stvorena i Hercegbosanska županija, površinski najveća županija u FBiH.

Gospodarstvo

Ova županija je teško stradala tijekom rata i spada u najteže pogođena područja na području Federacije BiH. Proces obnove je spor i težak međutim gospodarstvo već pokazuje znakove oporavka, uglavnom vidljive u segmentu građevinarstva, drvo-prerađivačke industrije, malog poduzetništva i obrta. Iako je trgovina još uvijek dominantna grana gospodarstva, gledano s aspekta ukupnog broja poduzeća (191 ili 44,50% od ukupno 429 aktivnih poduzeća i 30% ukupnog prihoda).

Gledano s aspekta ostvarenog prihoda u 1998. i 1999. godini značajan porast ostvaren je u građevinarstvu - indeks 234 , u poljoprivredi i šumarstvu - indeks 192, kao i u prometu, industriji i rudarstvu. Trgovina bilježi smanjenje ostvarenih prihoda u odnosu na 1998. godinu za 2 indeksna poena, a isto tako i smanjenje učešća u ukupno ostvarenim prihodima na razini županije sa sa 44,80% u 1998., na 30% u 1999. godini u korist ostalih proizvodnih djelatnosti, a osobito građevinarstva, poljoprivrede i šumarstva osobito ako se uzme u obzir da su ukupno ostvareni prihodi na razini županije u 1999. godini povećani su za 25% u odnosu na 1998. godinu. Sve su to pozitivni pokazatelji oporavka gospodarstva i temelj budućeg očekivanog razvitka.

Proces privatizacije je u tijeku a stvarni rezultati bit će vidljivi za nekoliko godina. Perspektiva ekonomskog razvitka županije bazira se na prirodnim resursima i novim ulaganjima. Prirodne i zemljopisne karakteristike ovog područja su raznolike, od plodnih, prostranih polja i nepreglednih pašnjaka, rijeka i jezera pa do stoljetnih listopadnih i zimzelenih šuma, i pružaju obilne mogućnosti za život i gospodarski razvitak temeljen na poljoprivrednoj proizvodnji, stočarstvu, turizmu te drvnoj industriji i rudarstvu. Ekološki čista i netaknuta priroda, umjerena kontinentalna klima, geografski položaj te blizina i dobra prometna povezanost s susjednom Republikom Hrvatskom, tj. njezinim vratima u svijet - Dalmacijom, kojoj gospodarski i tradicionalno gravitira, bitni su čimbenici za gospodarski prosperitet ovog kraja.

Važnija trgovačka društva:

  • Lura mljekara - Livno - proizvodnja sira
  • Finvest Drvar - prerada drva
  • Rudnici ugljena "Tušnica" Livno
  • Tresetište - Bosansko Grahovo - eksploatacija i prerada treseta
  • Agraris Glamoč - poljoprivredna proizvodnja
  • Livansko polje - poljoprivreda i stočarstvo
  • Tvornica kabela "Kapis" Tomislavgrad

Kultura

Znamenitosti

Izvori

  1. Ustav Hercegbosanske županije
  2. Potvrđeni rezultati općih izbora 2010: Skupštine kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine: Kanton 10. izbori.ba. Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 23. lipnja 2013.
  3. 210-Skupština kantona 10. izbori.ba. Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 23. lipnja 2013.
  4. Opći izbori-konačni rezultati (PDF). izbori.ba. Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 23. lipnja 2013.
  5. a b Ustrojstvo Vlade. vladahbz.com. Vlada Hercegbosanske županije. Pristupljeno 23. lipnja 2013.

Vanjske poveznice