Obrt: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Trant (razgovor | doprinosi)
mNema sažetka uređivanja
Redak 8: Redak 8:


# slobodni obrti za koje se kao uvjet za obavljanje ne traži stručna osposobljenost ili majstorski ispit.
# slobodni obrti za koje se kao uvjet za obavljanje ne traži stručna osposobljenost ili majstorski ispit.
# vezani obrti za koje se kao uvjet za obavljanje traži struèna osposobljenost ili majstorski ispit,
# vezani obrti za koje se kao uvjet za obavljanje traži stručna osposobljenost ili majstorski ispit,
# povlašteni obrti koje obrtnik ili trgovačko društvo smije obavljati samo na temelju povlastice koju izdaje nadležno ministarstvo ovisno o vrsti obrta.
# povlašteni obrti koje obrtnik ili trgovačko društvo smije obavljati samo na temelju povlastice koju izdaje nadležno ministarstvo ovisno o vrsti obrta.



Inačica od 7. veljače 2015. u 14:12

Kovač
Bačvar

Obrt je samostalno i trajno obav­ljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti u skladu sa Zakonom, od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dobiti, koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu.

Obrtnik je fizička osoba koja obavlja jednu ili više djelatnosti u svoje ime i za svoj račun, a pritom se može koristiti i radom drugih osoba. Pri obavljanju obrta dopuštena je svaka gospodarska djelatnost koja nije zakonom zabranjena.

Obrti su u smislu Zakona o obrtu jesu:

  1. slobodni obrti za koje se kao uvjet za obavljanje ne traži stručna osposobljenost ili majstorski ispit.
  2. vezani obrti za koje se kao uvjet za obavljanje traži stručna osposobljenost ili majstorski ispit,
  3. povlašteni obrti koje obrtnik ili trgovačko društvo smije obavljati samo na temelju povlastice koju izdaje nadležno ministarstvo ovisno o vrsti obrta.
Nedovršeni članak Obrt koji govori o ekonomiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.


Izvori

  • Zakon o obrtu, Narodne novine, br. 77/93. od 20. kolovoza 1993.