Celibat: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
m Uklonjena promjena suradnika 193.198.130.204, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Donatus |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{izvor}} |
{{izvor}} |
||
{{NPOV}} |
{{NPOV}} |
||
'''Celibat''' je jedan od nauka Katoličke crkve, koji zabranjuje svećenicima ženidbu. Takav nauk ne postoji u protestantskim |
'''Celibat''' je jedan od nauka Katoličke crkve, koji zabranjuje svećenicima ženidbu. Takav nauk ne postoji u protestantskim crkvama. |
||
Uveo ga je [[Grgur VII.]] 1074. na sinodu u [[Rim]]u{{fact}}. Taj sinod zabranio je svečenićku ženidbu, te zahtjevao od oženjenih svećenika da napuste žene, kasnije u svojoj enciklici iz [[1079]]. papa je zabranio oženjenim svećenicima i da ulaze u crkvu. Kad je papin dekret stigao u zapadnu [[Europa|Europu]] izbila je pobuna{{fact}}. |
Uveo ga je [[Grgur VII.]] 1074. na sinodu u [[Rim]]u{{fact}}. Taj sinod zabranio je svečenićku ženidbu, te zahtjevao od oženjenih svećenika da napuste žene, kasnije u svojoj enciklici iz [[1079]]. papa je zabranio oženjenim svećenicima i da ulaze u crkvu. Kad je papin dekret stigao u zapadnu [[Europa|Europu]] izbila je pobuna{{fact}}. |
||
Inačica od 22. studenoga 2006. u 20:33
 |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
Celibat je jedan od nauka Katoličke crkve, koji zabranjuje svećenicima ženidbu. Takav nauk ne postoji u protestantskim crkvama.
Uveo ga je Grgur VII. 1074. na sinodu u Rimu[nedostaje izvor]. Taj sinod zabranio je svečenićku ženidbu, te zahtjevao od oženjenih svećenika da napuste žene, kasnije u svojoj enciklici iz 1079. papa je zabranio oženjenim svećenicima i da ulaze u crkvu. Kad je papin dekret stigao u zapadnu Europu izbila je pobuna[nedostaje izvor].
Ipak Grgurova je volja[nedostaje izvor] pobjedila, ali storgi dekret o celibatu nije uspio podići moralno stanje u crkvi. U opisima srednjovjekovnih prilika u crkvi, često se spominje velik nemoral i rasulo u redovima nižeg i višeg klera, čak i među papama. Npr. papa Aleksandar VI. imao je devetero izvanbračne djece, Lav X. uveo je prodaju oprosta za novac ili pak Benedikt IX. koji je prodao titulu pape Grguru VI..