Oštrelj (Bosanski Petrovac, BiH): razlika između inačica
| Redak 20: | Redak 20: | ||
==Zemljopis== |
==Zemljopis== |
||
Samo 12 kilometara udaljen od Bosanskog Petrovca, na putu za [[Drvar]], smješten je Zimski centar Oštrelj koji obiluje stoljetnim šumama. Vrh je visok 1330m, a prevoj i naselje se nalaze na 1040m nadmorske visine.Susret mediteranske i kontinentalne klime u kombinaciji sa velikom nadmorskom visinom daje mu karateristike vazdušne banje. Obraslost pretežno četinarskom šumom i zanimljiva konfiguracija zemljišta, čine ovo mjesto posebno prijatnim za oči i duh. |
Samo 12 kilometara udaljen od Bosanskog Petrovca, na putu za [[Drvar]], smješten je Zimski centar Oštrelj koji obiluje stoljetnim šumama. Vrh je visok 1330m, a prevoj i naselje se nalaze na 1040m nadmorske visine.Susret mediteranske i kontinentalne klime u kombinaciji sa velikom nadmorskom visinom daje mu karateristike vazdušne banje. Obraslost pretežno četinarskom šumom i zanimljiva konfiguracija zemljišta, čine ovo mjesto posebno prijatnim za oči i duh. |
||
== |
==Povijest== |
||
U rimsko doba je ovuda išao Klaudijev put iz Dalmacije za dolinu Sane. O tome još uvijek svjedoče miljokazi pored puta i natpisi na njima. Jedan miljokaz je u Krivodolu prije Oštrelja, jedan u samom Oštrelju, i na kraju jedan u Jelačića dolu. Poslije toga rimski put se spušta u petrovačko polje preko Šekovca ([[Vedro Polje (Bosanski Petrovac, BiH)|Vedro Polje]]). Put je izgrađen 47/48 godine n.e.<ref> ''Bosna i Hercegovina u antičko doba.'' -[[Ivo Bojanovski]], Akadenija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988</ref><ref>DOLABELIN SISTEM CESTA -Ivo Bojanovski</ref> |
U rimsko doba je ovuda išao Klaudijev put iz Dalmacije za dolinu Sane. O tome još uvijek svjedoče miljokazi pored puta i natpisi na njima. Jedan miljokaz je u Krivodolu prije Oštrelja, jedan u samom Oštrelju, i na kraju jedan u Jelačića dolu. Poslije toga rimski put se spušta u petrovačko polje preko Šekovca ([[Vedro Polje (Bosanski Petrovac, BiH)|Vedro Polje]]). Put je izgrađen 47/48 godine n.e.<ref> ''Bosna i Hercegovina u antičko doba.'' -[[Ivo Bojanovski]], Akadenija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988</ref><ref>DOLABELIN SISTEM CESTA -Ivo Bojanovski</ref> |
||
Inačica od 16. veljače 2015. u 13:15
| Oštrelj | |
|---|---|
  Oštrelj | |
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Unsko-sanska županija |
| Općina/Grad | |
| Zemljopisne koordinate | 44°34′55″N 16°11′49″E / 44.582°N 16.197°E |
Oštrelj je naselje u općini Bosanski Petrovac, FBiH, BiH.
Zemljopis
Samo 12 kilometara udaljen od Bosanskog Petrovca, na putu za Drvar, smješten je Zimski centar Oštrelj koji obiluje stoljetnim šumama. Vrh je visok 1330m, a prevoj i naselje se nalaze na 1040m nadmorske visine.Susret mediteranske i kontinentalne klime u kombinaciji sa velikom nadmorskom visinom daje mu karateristike vazdušne banje. Obraslost pretežno četinarskom šumom i zanimljiva konfiguracija zemljišta, čine ovo mjesto posebno prijatnim za oči i duh.
Povijest
U rimsko doba je ovuda išao Klaudijev put iz Dalmacije za dolinu Sane. O tome još uvijek svjedoče miljokazi pored puta i natpisi na njima. Jedan miljokaz je u Krivodolu prije Oštrelja, jedan u samom Oštrelju, i na kraju jedan u Jelačića dolu. Poslije toga rimski put se spušta u petrovačko polje preko Šekovca (Vedro Polje). Put je izgrađen 47/48 godine n.e.[1][2]
U Oštrelju je, u njemačkoj doseljeničkoj porodici, rođen Alfred Pihler, rimokatolički svećenik i banjalučki biskup, istinski zagovornik multietničkog suživota zasnovanog na toleranciji. Jedno vrijeme iza 1925 na Oštrelju je bilo sjedište župe za potrebe radnika katolika.
Oštrelj je prije 100 godina bio naseljen sa preko 300 stanovnika, imao je Sokolski dom, hotel, javnu kuću. U njemu je radila privreda, željeznica. Pruga Knin - Oštrelj je otvorena 1902, godine, a produžena do Prijedora 1914.
Za vrijeme 2. svjetskog rata, krajem 1942 godine, ovdje je u jednom vozu boravio komandant partizanskih snaga Josip Broz Tito. Taj je voz proglašen nacionalnim spomenikom.[3]. U Oštrelju je rođen i poginuo narodni heroj Vaso Kelečević. Poginuo je od svojih saboraca braneći zarobljenike od osvete.[4]
Stanovništvo
Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći:
- ukupno: 50
- Srbi - 46
- Bošnjaci - 2
- Jugoslaveni - 1
- ostali - 1
Privreda
Skijalište na Oštrelju je jedno u nizu koje je izgrađeno sa pratećim objektima nakon sarajevske olimpijade 1984 godine.Nekadašnji Ski centar Oštrelj je poprilično obnovljen i počeo je sa radom 2007 godine. Skijalište posjeduje vučnicu tipa sidro koja se nalazi između dvije staze dužina 1500 i 950 metara. Takođe posjeduju bebi lift za najmlađe uzraste.
Izvori
- ↑ Bosna i Hercegovina u antičko doba. -Ivo Bojanovski, Akadenija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988
- ↑ DOLABELIN SISTEM CESTA -Ivo Bojanovski
- ↑ Istorijski spomenik – Partizanski - Titov voz na Oštrelju, opština Bosanski Petrovac, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine - Na sjednici održanoj od 4. do 6. februara 2013. godine.
- ↑ Prvi krajiški NOP odred - Branko J. Bokan, 1988
Unutarnje poveznice
Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Bosanski Petrovac
| |||||