Popravak DNK: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Popravak DNK''' su molekularni mehanizmi koji popravljaju oštećene molekule DNK. Ovi su mehanizmi potrebni jer njima se svakoj stanici i organizmu osigurava genska cjelovitost i vijabilnost. U procesu popravka ulogu imaju enzimi, geni i molekulski procesi. |
'''Popravak DNK''' su molekularni mehanizmi koji popravljaju oštećene molekule [[DNK]]. Ovi su mehanizmi potrebni jer njima se svakoj stanici i organizmu osigurava genska cjelovitost i vijabilnost. U procesu popravka ulogu imaju [[enzim|enzimi]], [[gen|geni]] i molekulski procesi. <ref name="OS">{{cite web|title=Mehanizmi oštećenja i popravka DNA|url=http://www.unios.hr/molekularna/predmeti/Mehanizmiostecenja.doc|work=Opći podaci predmeta. Nositelj predmeta: Dr. sc Davor Zahradka, Dr. sc. Ksenija Zahradka. Ustanova nositelja predmeta: Institut Ruđer Bošković, Zavod za molekularnu biologiju.|publisher=Sveučilište u Osijeku|accessdate=21. veljače 2015.}}</ref> |
||
Popravak DNK se razlikuje kod prokariota i eukariota. |
Popravak DNK se razlikuje kod prokariota i eukariota.<ref name="OS"/> |
||
Na oštećenje DNK utječu vanjski i unutarnji čimbenici. Vanjski čimbenici su [[ionizirajuće zračenje]], [[ultraljubičasto zračenje]] i razni kemijski agensi, a unutarnji su oštećenja nastala tijekom [[replikacija DNK|replikacije DNK]], oksidativna oštećenja DNK i spontani gubitak baza. |
Na oštećenje DNK utječu vanjski i unutarnji čimbenici. Vanjski čimbenici su [[ionizirajuće zračenje]], [[ultraljubičasto zračenje]] i razni kemijski agensi, a unutarnji su oštećenja nastala tijekom [[replikacija DNK|replikacije DNK]], oksidativna oštećenja DNK i spontani gubitak baza.<ref name="OS"/> |
||
DNK može biti oštećena na razne načine: to mogu biti krivo sparene baze, apurinska i apirimidinska (AP) mjesta, promijenjene baze, jednolančani lomovi, dvolančani lomovi, unakrižno povezivanje lanaca. <ref name="OS"/> |
|||
DNK se popravlja raznim mehanizmima. To može biti reverzija oštećenja (kao što je fotoreaktivacija), ekscizijski popravak, rekombinacijski popravak (homolognom i nehomolognom rekombinacijom), popravak krivo sparenih baza.<ref name="OS"/> Na oštećenje DNK može se javiti stanični odgovor (pr. SOS odgovor kod bakterija).<ref name="OS"/> |
|||
Stanje popravka DNK ovisi o mnogim čimbenicima, poput vrste stanica, dobi i izvanstaničnom okružju. Stanica koja je nakupila dostatnu količinu oštećenja ili ako više ne popravlja efektivno štetu nastalu na njenoj DNK može ući u jedan od ovih procesa. |
Stanje popravka DNK ovisi o mnogim čimbenicima, poput vrste stanica, dobi i izvanstaničnom okružju. Stanica koja je nakupila dostatnu količinu oštećenja ili ako više ne popravlja efektivno štetu nastalu na njenoj DNK može ući u jedan od ovih procesa. |
||
Inačica od 21. veljače 2015. u 01:10
Popravak DNK su molekularni mehanizmi koji popravljaju oštećene molekule DNK. Ovi su mehanizmi potrebni jer njima se svakoj stanici i organizmu osigurava genska cjelovitost i vijabilnost. U procesu popravka ulogu imaju enzimi, geni i molekulski procesi. [1]
Popravak DNK se razlikuje kod prokariota i eukariota.[1]
Na oštećenje DNK utječu vanjski i unutarnji čimbenici. Vanjski čimbenici su ionizirajuće zračenje, ultraljubičasto zračenje i razni kemijski agensi, a unutarnji su oštećenja nastala tijekom replikacije DNK, oksidativna oštećenja DNK i spontani gubitak baza.[1]
DNK može biti oštećena na razne načine: to mogu biti krivo sparene baze, apurinska i apirimidinska (AP) mjesta, promijenjene baze, jednolančani lomovi, dvolančani lomovi, unakrižno povezivanje lanaca. [1]
DNK se popravlja raznim mehanizmima. To može biti reverzija oštećenja (kao što je fotoreaktivacija), ekscizijski popravak, rekombinacijski popravak (homolognom i nehomolognom rekombinacijom), popravak krivo sparenih baza.[1] Na oštećenje DNK može se javiti stanični odgovor (pr. SOS odgovor kod bakterija).[1]
Stanje popravka DNK ovisi o mnogim čimbenicima, poput vrste stanica, dobi i izvanstaničnom okružju. Stanica koja je nakupila dostatnu količinu oštećenja ili ako više ne popravlja efektivno štetu nastalu na njenoj DNK može ući u jedan od ovih procesa.
- ireverzibilno stanje spavanja, znano kao biološko starenje
- stanično samouništenje, znano kao apoptoza ili programirana stanična smrt
- nekontrolirana stanična dioba koja može dovesti do tumora koji je kancerozan