Łódź: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
|||
| Redak 34: | Redak 34: | ||
| translit_jezik2_info6 = |
| translit_jezik2_info6 = |
||
| slika_panorama = |
| slika_panorama =Lodz_Collage_(by_EL-042).png |
||
| veličina_slike =300px |
| veličina_slike =300px |
||
| opis_slike = |
| opis_slike = |
||
| Redak 168: | Redak 168: | ||
==Povijest== |
==Povijest== |
||
Łódź se prvi put spominje [[1332.]] godine u dokumentu kojima se selo Łodzia daruje biskupima [[Włocławek]]a. Godine 1423. kralj [[Vladislav II. Jagelović, poljski kralj|Vladislav II. Jagelović]] dodjeljuje gradska prava selu Łódźu. Od tada pa sve do 18. stoljeća grad je ostao malo mjesto na trgovačkom putu između [[Mazovija|Mazovije]] i [[Šleska|Šleske]]. U 16. stoljeću grad je imao manje od 800 stanovnika, uglavnom radnika na obližnjim farmama žitarica. |
Łódź se prvi put spominje [[1332.]] godine u dokumentu kojima se selo Łodzia daruje biskupima [[Włocławek]]a. Godine 1423. kralj [[Vladislav II. Jagelović, poljski kralj|Vladislav II. Jagelović]] dodjeljuje gradska prava selu Łódźu. Od tada pa sve do 18. stoljeća grad je ostao malo mjesto na trgovačkom putu između [[Mazovija|Mazovije]] i [[Šleska|Šleske]]. U 16. stoljeću grad je imao manje od 800 stanovnika, uglavnom radnika na obližnjim farmama žitarica. |
||
[[File:Lodz1577.jpg|thumb|upright|left|Pečat Łódź iz 1577. godine]] |
|||
S drugom podjelom Poljske 1793., Łódź je postalo dio [[Kraljevine Pruske]] u pokrajini Južna Pruska, a bio je poznat na njemačkom nazivu Lodsch. Od 1806. dio je [[Varšavsko vojvodstvo|Varšavskog vojvodstva]] i 1810. je imao 190 stanovnika. [[Bečki kongres|Bečkim kongresom]] 1815. postalo je dio [[Kongresna Poljska|Kongresne Poljske]] države koja je od 1814. do 1915. godine bila u personalnoj uniji s Rusijom. |
S drugom podjelom Poljske 1793., Łódź je postalo dio [[Kraljevine Pruske]] u pokrajini Južna Pruska, a bio je poznat na njemačkom nazivu Lodsch. Od 1806. dio je [[Varšavsko vojvodstvo|Varšavskog vojvodstva]] i 1810. je imao 190 stanovnika. [[Bečki kongres|Bečkim kongresom]] 1815. postalo je dio [[Kongresna Poljska|Kongresne Poljske]] države koja je od 1814. do 1915. godine bila u personalnoj uniji s Rusijom. |
||
Sporazumom iz 1815. bilo je planirano da se obnovi ruševni grad, dekretom cara iz 1816. brojni njemački doseljenici su dobili zemlju da ju očiste i izgrade tvornice i kuće. Godine 1820. [[Stanisław Staszic]] pomagao je u promjenama gradića da postane suvremeni industrijski centar. Imigranti su došli iz cijele Europe, uglavnom iz južne Njemačke, Šleske i Češke, ali i daljih zemalja kao što su [[Portugal]], [[Engleska]], [[Francuska]] i [[Irska]]. Prvi mlin za proizvodnju tkanina od pamuka otvoren je 1825., a 14 godina kasnije prva tvornica na [[parni pogon]] u Poljskoj i Rusiji počela je s radom. Godine 1839., 78% stanovništva su bili [[Nijemci]], otvorene su njemačke škole i crkve. |
Sporazumom iz 1815. bilo je planirano da se obnovi ruševni grad, dekretom cara iz 1816. brojni njemački doseljenici su dobili zemlju da ju očiste i izgrade tvornice i kuće. Godine 1820. [[Stanisław Staszic]] pomagao je u promjenama gradića da postane suvremeni industrijski centar. Imigranti su došli iz cijele Europe, uglavnom iz južne Njemačke, Šleske i Češke, ali i daljih zemalja kao što su [[Portugal]], [[Engleska]], [[Francuska]] i [[Irska]]. Prvi mlin za proizvodnju tkanina od pamuka otvoren je 1825., a 14 godina kasnije prva tvornica na [[parni pogon]] u Poljskoj i Rusiji počela je s radom. Godine 1839., 78% stanovništva su bili [[Nijemci]], otvorene su njemačke škole i crkve. |
||
[[File:Archikatedra Łódź v2.jpg|thumb|upright|left|Katedrala [[Stanislav Kostka|svetog Stanislava Kostka]] izgrađena 1901. godine]] |
|||
Stalan dotok radnika, poduzetnika i obrtnika iz cijele Europe pretvorio je Łódź u glavni centar proizvodnje tekstila Ruskog Carstva. Tri naroda dominiraju gradskim stanovništvom Poljaci, Nijemci i [[Židovi]] te su oni najviše pridonijeli razvoju grada. Mnogi obrtnici su bili tkalci iz Šleske. |
Stalan dotok radnika, poduzetnika i obrtnika iz cijele Europe pretvorio je Łódź u glavni centar proizvodnje tekstila Ruskog Carstva. Tri naroda dominiraju gradskim stanovništvom Poljaci, Nijemci i [[Židovi]] te su oni najviše pridonijeli razvoju grada. Mnogi obrtnici su bili tkalci iz Šleske. |
||
Godine [[1850.]] Rusija je ukinula carinske barijere između Kongresne Poljske i Rusije, industrija u Łódźu se sada mogla slobodno razvijati na ogromnom ruskom tržištu. Ubrzo je grad postao drugi najveći grad u Kongresnoj Poljskoj. Prva željeznička pruga otvorena je 1865. (u [[Koluszki]], grana linije Varšava-Beč), a uskoro je grad imao željezničke veze s Varšavom i [[Białystok]]om. |
Godine [[1850.]] Rusija je ukinula carinske barijere između Kongresne Poljske i Rusije, industrija u Łódźu se sada mogla slobodno razvijati na ogromnom ruskom tržištu. Ubrzo je grad postao drugi najveći grad u Kongresnoj Poljskoj. Prva željeznička pruga otvorena je 1865. (u [[Koluszki]], grana linije Varšava-Beč), a uskoro je grad imao željezničke veze s Varšavom i [[Białystok]]om. |
||
[[Datoteka:WielkaSynagoga3 Lodz.jpg|mini|lijevo|200px|Velika sinagoga]] |
|||
U razdoblju od 1823. do 1873. godine gradsko stanovništvo se udvostručivalo svakih deset godina. Razdoblje od 1870. do 1890. obilježeno je najintenzivnijim industrijskim razvojem u povijesti grada. Mnogi od industrijalaca bili su Židovi. Łódź je ubrzo postao glavni centar [[Socijalizam|socijalističkog]] pokreta. Godine 1892. veliki štrajk paralizirao je većinu tvornica. Prema ruskom popisu stanovništva iz 1897., od ukupnog stanovništva 315.000, Židovi je bilo 99.000 (oko 31% posto). Tijekom revolucije 1905. carska policija je ubila stotine radnika. Do 1913. godine, Poljaci čine gotovo polovicu stanovništva (49,7%), Nijemci su pali na 14,8%, a Židovi čine 34%, od nekih 506.000 stanovnika |
U razdoblju od 1823. do 1873. godine gradsko stanovništvo se udvostručivalo svakih deset godina. Razdoblje od 1870. do 1890. obilježeno je najintenzivnijim industrijskim razvojem u povijesti grada. Mnogi od industrijalaca bili su Židovi. Łódź je ubrzo postao glavni centar [[Socijalizam|socijalističkog]] pokreta. Godine 1892. veliki štrajk paralizirao je većinu tvornica. Prema ruskom popisu stanovništva iz 1897., od ukupnog stanovništva 315.000, Židovi je bilo 99.000 (oko 31% posto). Tijekom revolucije 1905. carska policija je ubila stotine radnika. Do 1913. godine, Poljaci čine gotovo polovicu stanovništva (49,7%), Nijemci su pali na 14,8%, a Židovi čine 34%, od nekih 506.000 stanovnika |
||
{|class="wikitable" style="float:right; margin:0 0.5em 0.5em 1em; font-size:95%;" |
|||
|+ Kretanje broja stanovnika |
|||
|- |
|||
! godina |
|||
! stanovnika |
|||
|- |
|||
| 1793. |
|||
|align=right|190 |
|||
|- |
|||
| 1806. |
|||
|align=right|767 |
|||
|- |
|||
| 1830. |
|||
|align=right|4.300 |
|||
|- |
|||
| 1850. |
|||
|align=right|15.800 |
|||
|- |
|||
| 1880 |
|||
|align=right|77.600 |
|||
|- |
|||
| 1905. |
|||
|align=right|343.900 |
|||
|- |
|||
| 1925. |
|||
|align=right|538.600 |
|||
|- |
|||
| 1990. |
|||
|align=right|850.000 |
|||
|- |
|||
| 2003. |
|||
|align=right|781.900 |
|||
|- |
|||
| 2007. |
|||
|align=right|753.192 |
|||
|- |
|||
| 2009. |
|||
|align=right|742.387 |
|||
|} |
|||
Grad se stalno razvija do 1914. godine. Do te godine je postao jedan od najgušće naseljenih industrijskih gradova u svijetu s 13.280 stanovnika po kvadratnom kilometru. Glavna bitka u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] u blizini grada vodila se krajem 1914. godine, nakon koje je grad došao pod njemačku okupaciju. S obnovom poljske neovisnosti u studenom 1918. lokalno stanovništvo oslobodio je grad i razoružalo njemačke trupe. |
Grad se stalno razvija do 1914. godine. Do te godine je postao jedan od najgušće naseljenih industrijskih gradova u svijetu s 13.280 stanovnika po kvadratnom kilometru. Glavna bitka u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] u blizini grada vodila se krajem 1914. godine, nakon koje je grad došao pod njemačku okupaciju. S obnovom poljske neovisnosti u studenom 1918. lokalno stanovništvo oslobodio je grad i razoružalo njemačke trupe. |
||
==Obnovljena Poljska: Nakon Prvog svjetskog rata== |
==Obnovljena Poljska: Nakon Prvog svjetskog rata== |
||
Godine 1922. Łódź je postao glavni grad [[Lodzko vojvodstvo|Lodzkog vojvodstva]] ali je razdoblje brzog rasta prestalo. [[Velika depresija]] 1930-ih i Carinski rat s Njemačkom zatvorili su zapadno tržište za poljski tekstil. [[Ruska revolucija]] (1917.) i [[Ruski građanski rat|građanski rat u Rusiji]] (1918.-1922.) prekinuli su trgovinu s istokom. Grad je postao poprište niza velikih radničkih prosvjeda i nemira u razdoblu između [[Europa i svijet između dva svjetska rata|dva svjetska rata]]. |
Godine 1922. Łódź je postao glavni grad [[Lodzko vojvodstvo|Lodzkog vojvodstva]] ali je razdoblje brzog rasta prestalo. [[Velika depresija]] 1930-ih i Carinski rat s Njemačkom zatvorili su zapadno tržište za poljski tekstil. [[Ruska revolucija]] (1917.) i [[Ruski građanski rat|građanski rat u Rusiji]] (1918.-1922.) prekinuli su trgovinu s istokom. Grad je postao poprište niza velikih radničkih prosvjeda i nemira u razdoblu između [[Europa i svijet između dva svjetska rata|dva svjetska rata]]. |
||
U rujnu 1925. otvorena je nova zračna luka na periferiji gradu u Lublineku. U međuratnom razdoblju Łódź je i dalje raznolik i multikulturalni grad. Prema poljskom popisu stanovništva iz 1931. godine grad ima oko 604.000 stanovnika, od toga 375.000 (59%) Poljaka, 192.000 (32%) Židova i 54.000 (9%) Nijemaca (određeno prema materinjem jeziku). Do 1939. godine, židovska manjina je narasla na više od 200.000. |
U rujnu 1925. otvorena je nova zračna luka na periferiji gradu u Lublineku. U međuratnom razdoblju Łódź je i dalje raznolik i multikulturalni grad. Prema poljskom popisu stanovništva iz 1931. godine grad ima oko 604.000 stanovnika, od toga 375.000 (59%) Poljaka, 192.000 (32%) Židova i 54.000 (9%) Nijemaca (određeno prema materinjem jeziku). Do 1939. godine, židovska manjina je narasla na više od 200.000. |
||
Inačica od 9. ožujka 2015. u 21:41
| Łódź | |||
|---|---|---|---|
.png) | |||
|
|||
| Geslo: Ex navicula navis | |||
| Koordinate: 51°47′N 19°28′E / 51.783°N 19.467°E | |||
| Država | .svg){kind=small} Poljska
| ||
| Vojvodstvo | Lodzko vojvodstvo | ||
| Osnivanje | 1423. | ||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Hanna Zdanowska | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 293,25 km² | ||
| Najveća visina | 278 m | ||
| Najmanja visina | 162 m | ||
| Stanovništvo (2011.) | |||
| - Grad | 728.892 | ||
| - Gustoća | 2.606 stanovnika/km² | ||
| Vremenska zona | Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1) | ||
| - Ljeto (DST) | Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2) | ||
| Poštanski broj | 90-001 do 94-413 | ||
| Pozivni broj | +48 42 | ||
| Službena stranica uml.lodz.pl | |||
| Zemljovid | |||
 Položaj Łódźa u Poljskoj | |||
Łódź (['wuʨ], [▶], jidiš: לאדזש, Lodzh) je grad u središnjoj Poljskoj. Sa 728.892 stanovnika treći je grad po veličini u Poljskoj i sjedište je Łódźskog vojvodstva. Nalazi se u središnjoj Poljskoj oko 135 km jugozapadno od Varšave. Ime grada na poljskom znači "brod".
Povijest
Łódź se prvi put spominje 1332. godine u dokumentu kojima se selo Łodzia daruje biskupima Włocławeka. Godine 1423. kralj Vladislav II. Jagelović dodjeljuje gradska prava selu Łódźu. Od tada pa sve do 18. stoljeća grad je ostao malo mjesto na trgovačkom putu između Mazovije i Šleske. U 16. stoljeću grad je imao manje od 800 stanovnika, uglavnom radnika na obližnjim farmama žitarica.
S drugom podjelom Poljske 1793., Łódź je postalo dio Kraljevine Pruske u pokrajini Južna Pruska, a bio je poznat na njemačkom nazivu Lodsch. Od 1806. dio je Varšavskog vojvodstva i 1810. je imao 190 stanovnika. Bečkim kongresom 1815. postalo je dio Kongresne Poljske države koja je od 1814. do 1915. godine bila u personalnoj uniji s Rusijom.
Sporazumom iz 1815. bilo je planirano da se obnovi ruševni grad, dekretom cara iz 1816. brojni njemački doseljenici su dobili zemlju da ju očiste i izgrade tvornice i kuće. Godine 1820. Stanisław Staszic pomagao je u promjenama gradića da postane suvremeni industrijski centar. Imigranti su došli iz cijele Europe, uglavnom iz južne Njemačke, Šleske i Češke, ali i daljih zemalja kao što su Portugal, Engleska, Francuska i Irska. Prvi mlin za proizvodnju tkanina od pamuka otvoren je 1825., a 14 godina kasnije prva tvornica na parni pogon u Poljskoj i Rusiji počela je s radom. Godine 1839., 78% stanovništva su bili Nijemci, otvorene su njemačke škole i crkve.
Stalan dotok radnika, poduzetnika i obrtnika iz cijele Europe pretvorio je Łódź u glavni centar proizvodnje tekstila Ruskog Carstva. Tri naroda dominiraju gradskim stanovništvom Poljaci, Nijemci i Židovi te su oni najviše pridonijeli razvoju grada. Mnogi obrtnici su bili tkalci iz Šleske. Godine 1850. Rusija je ukinula carinske barijere između Kongresne Poljske i Rusije, industrija u Łódźu se sada mogla slobodno razvijati na ogromnom ruskom tržištu. Ubrzo je grad postao drugi najveći grad u Kongresnoj Poljskoj. Prva željeznička pruga otvorena je 1865. (u Koluszki, grana linije Varšava-Beč), a uskoro je grad imao željezničke veze s Varšavom i Białystokom.
U razdoblju od 1823. do 1873. godine gradsko stanovništvo se udvostručivalo svakih deset godina. Razdoblje od 1870. do 1890. obilježeno je najintenzivnijim industrijskim razvojem u povijesti grada. Mnogi od industrijalaca bili su Židovi. Łódź je ubrzo postao glavni centar socijalističkog pokreta. Godine 1892. veliki štrajk paralizirao je većinu tvornica. Prema ruskom popisu stanovništva iz 1897., od ukupnog stanovništva 315.000, Židovi je bilo 99.000 (oko 31% posto). Tijekom revolucije 1905. carska policija je ubila stotine radnika. Do 1913. godine, Poljaci čine gotovo polovicu stanovništva (49,7%), Nijemci su pali na 14,8%, a Židovi čine 34%, od nekih 506.000 stanovnika
| godina | stanovnika |
|---|---|
| 1793. | 190 |
| 1806. | 767 |
| 1830. | 4.300 |
| 1850. | 15.800 |
| 1880 | 77.600 |
| 1905. | 343.900 |
| 1925. | 538.600 |
| 1990. | 850.000 |
| 2003. | 781.900 |
| 2007. | 753.192 |
| 2009. | 742.387 |
Grad se stalno razvija do 1914. godine. Do te godine je postao jedan od najgušće naseljenih industrijskih gradova u svijetu s 13.280 stanovnika po kvadratnom kilometru. Glavna bitka u Prvom svjetskom ratu u blizini grada vodila se krajem 1914. godine, nakon koje je grad došao pod njemačku okupaciju. S obnovom poljske neovisnosti u studenom 1918. lokalno stanovništvo oslobodio je grad i razoružalo njemačke trupe.
Obnovljena Poljska: Nakon Prvog svjetskog rata
Godine 1922. Łódź je postao glavni grad Lodzkog vojvodstva ali je razdoblje brzog rasta prestalo. Velika depresija 1930-ih i Carinski rat s Njemačkom zatvorili su zapadno tržište za poljski tekstil. Ruska revolucija (1917.) i građanski rat u Rusiji (1918.-1922.) prekinuli su trgovinu s istokom. Grad je postao poprište niza velikih radničkih prosvjeda i nemira u razdoblu između dva svjetska rata. U rujnu 1925. otvorena je nova zračna luka na periferiji gradu u Lublineku. U međuratnom razdoblju Łódź je i dalje raznolik i multikulturalni grad. Prema poljskom popisu stanovništva iz 1931. godine grad ima oko 604.000 stanovnika, od toga 375.000 (59%) Poljaka, 192.000 (32%) Židova i 54.000 (9%) Nijemaca (određeno prema materinjem jeziku). Do 1939. godine, židovska manjina je narasla na više od 200.000.
Okupacija nacističke Njemačke
Tijekom invazije na Poljsku Łódź su od početnih njemačkih napada branile snage pod vodstvom generala Juliusza Rommela. Wehrmacht je ipak okupirao grad 8. rujna. Unatoč planovima za grad da postane poljska enklava, on se pripaja Reichu u studenom 1939. Grad je dobio novo ime "Litzmannstadt" po Karlu Litzmannu njemačkom generalu iz Prvog svjetskog rata.
Nacističke vlasti ubrzo su uspostavile geto te ga naselili s više od 200.000 Židova s područja Łódźa. Kako su Židovi deportirani iz Litzmannstadta na istrebljenje, tako su drugi dolazili u njega. Nekoliko koncentracijskih logora i logora smrti za Židove, Rome i poljsku djecu osnovano je u blizini grada. Zbog vrijednosti robe koju su stanovnici geta proizvodili za njemačke vojne i civilne potrebe to je bio posljednji veliki geto koji je zatvoren u kolovozu 1944. godine.
Tisuće novih etničkih Nijemaca Volksdeutschera doseljeno je u Łódź iz cijele Europe, od kojih su mnogi repatrirani iz Rusije za vrijeme Hitlerovog savez sa Sovjetskim Savezom prije operacije "Barbarossa". U siječnju 1945., većina njemačkog stanovništva pobjegla je iz grada zbog straha od Crvene armije. Grad je također pretrpio ogromne gubitke zbog njemačke politike oduzimanja imovine tvornica, te odvoženje strojeva u Njemačku. Unatoč relativno malim gubicima zbog borbi i bombardiranja iz zraka, Łódź je lišen većine infrastrukture.
Prije Drugog svjetskog rata židovska zajednica brojila je oko 233.000 članova i činila jednu trećinu gradskog stanovništva. Zajednica je izbrisana u holokaustu. Do kraja rata, grad i okolica su izgubili oko 420.000 svojih prijeratnih stanovnika, uključujući i oko 300.000 poljskih Židova i 120.000 ostalih Poljaka.[1] Sovjetska Crvena armija ušla je u grad 18. siječnja 1945. Prema maršalu Katukovu, čije snage su sudjelovali u operaciji, Nijemci su se povukli tako naglo da nisu imali vremena za evakuaciju i uništavanje tvornica, kao što su napravili u drugim gradovima.[2] Łódź je kasnije postao dio Narodne Republike Poljske.
Nakon Drugog svjetskog rata: Narodna Republika Poljska
Na kraju Drugog svjetskog rata, Łódź je imao manje od 300.000 stanovnika. No broj stanovnika počeo je rasti kao posljedica doseljavanja izbjeglica iz Varšave i teritorija pripojenih Sovjetskom Savezu. Do 1948. grad je služio kao de facto glavni grad Poljske, budući da je Varšava bila uništena u ratu. Prema poljskom komunističkom režimu mnoge obitelji industrijalaca izgubile su svoje bogatstvo kad su vlasti nacionalizirale privatne tvrtke. Još jednom je grad postao glavno središte industrije. Sredinom 1981. u Łódźu su održane velike demostracije zbog gladi u kojima je sudjelovalo 50.000 majki i njihove djece. Nakon razdoblja ekonomske tranzicije tijekom 1990-ih, većina poduzeća opet je privatizirana.
Poznate osobe
- Marcin Gortat, košarkaš
- Jerzy Kosinski, pisac
- Roman Polanski, redatelj
- Władysław Reymont, pisac, dobitnik Nobelove nagrade za književnost
- Joseph Rotblat, fizičar, dobitnik Nobelove nagrade za mir
- Artur Rubinstein, pianist
- Jack Tramiel, informatičar
Sport
- Widzew Łódź, nogometni klub
- ŁKS Łódź, nogometni klub
Vanjske poveznice
Ostali projekti
 | Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Łódź |
- ↑ Weiner, Rebecca. The Virtual Jewish History Tour. American-Israeli Cooperative Enterprise. Pristupljeno 15. siječnja 2008.
- ↑ Blobaum, Robert. "On Strike on Łódź. "Rewolucja: Russian Poland, 1904–1907". Cornell University Press, 1995. p. 75.