Euskaltzaindia: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 2: Redak 2:


'''Euskaltzaindia''' (doslovno:"skupina čuvara baskijskog jezika", često prevedeno i kao kraljevska akademija baskijskog jezika) je službena akademska regulatorna institucija za [[baskijski jezik]]. Ona provodi istraživanja o jeziku, vodeći računa o njegovj zaštiti, a uspostavlja standarde uporabe. Poznato je na španjolskom kao ''La Real Academia de la Lengua Vasca'' (budući da je pod kraljevskim pokroviteljstvom španjolske monarhije, poput Real Academia Española) a na francuskom jeziku kao ''Académie de la Langue Basque''.
'''Euskaltzaindia''' (doslovno:"skupina čuvara baskijskog jezika", često prevedeno i kao kraljevska akademija baskijskog jezika) je službena akademska regulatorna institucija za [[baskijski jezik]]. Ona provodi istraživanja o jeziku, vodeći računa o njegovj zaštiti, a uspostavlja standarde uporabe. Poznato je na španjolskom kao ''La Real Academia de la Lengua Vasca'' (budući da je pod kraljevskim pokroviteljstvom španjolske monarhije, poput Real Academia Española) a na francuskom jeziku kao ''Académie de la Langue Basque''.



==Stvaranje==
==Stvaranje==
Redak 8: Redak 7:
The Euskaltzaindia was established within the context of the Basque Renaissance (Eusko Pizkundea, 1876-1936) in the framework provided by the Congress of Basque Studies held in Oñati in 1918, at a time when the Basque language was being proclaimed as a central cultural value to be protected and promoted. Important figures from the 19th century had already demanded the setting-up of an academy in defence of the language (Ulibarri, 1832; Aizkibel, 1856; d'Abbadie and Duvoisin, 1862; Jose Manterola, 1880 and Artiñano, 1886), and it was during the first two decades of the 20th century when various entities - some scientific and others more popular ones - also emphasized the need for its immediate creation. The scientific contributions of major foreign figures (Louis Lucien Bonaparte, Van Eys, Hugo Schuchardt, Dodgson, Gavel etc.) and from within the country (Arturo Campión, Azkue, Urquijo etc.), as well as the express demand on the part of Basque language loyalist organisations (for example, Eusko Esnalea) created a favourable climate for the public authorities to take on the task of setting up the academy.
The Euskaltzaindia was established within the context of the Basque Renaissance (Eusko Pizkundea, 1876-1936) in the framework provided by the Congress of Basque Studies held in Oñati in 1918, at a time when the Basque language was being proclaimed as a central cultural value to be protected and promoted. Important figures from the 19th century had already demanded the setting-up of an academy in defence of the language (Ulibarri, 1832; Aizkibel, 1856; d'Abbadie and Duvoisin, 1862; Jose Manterola, 1880 and Artiñano, 1886), and it was during the first two decades of the 20th century when various entities - some scientific and others more popular ones - also emphasized the need for its immediate creation. The scientific contributions of major foreign figures (Louis Lucien Bonaparte, Van Eys, Hugo Schuchardt, Dodgson, Gavel etc.) and from within the country (Arturo Campión, Azkue, Urquijo etc.), as well as the express demand on the part of Basque language loyalist organisations (for example, Eusko Esnalea) created a favourable climate for the public authorities to take on the task of setting up the academy.


Euskaltzaindia je osnovana u sklopu baskijske renesanse (Eusko Pizkundea, 1876.-1936.), u okviru Kongresa baskijskih studija održanog u Oñatiju godin 1918, , u vrijeme kadaBaskijski jezik je se proglasio kao središnje kulturne vrijednosti treba zaštititi i promicati. Važni faktori iz 19. stoljeća, već je zahtijevao da osnuje akademije u obrani jeziku ( Ulibarri , 1832 ; Aizkibel , 1856 ; d' Abbadie i Duvoisin , 1862 ; Jose Manterola , 1880 i Artiñano , 1886) , i to je tijekom prva dva desetljeća 20. stoljeća , kada razne osobe - neke znanstvene i druge više popularnih one - također je istaknuo potrebu njegovoj neposrednoj stvaranja . Znanstveni doprinosi velikih stranih likova ( Louis Lucien Bonaparte , Van eys , Hugo Schuchardt , Dodgson , čekić i sl. ), a iz zemlje ( Arturo Campion , Azkue , Urquijo i sl. ) , kao i na izričit zahtjev na dijelu Baskijski jezik lojalnu organizacije ( primjerice , Eusko Esnalea ) stvorili povoljnu klimu za tijela javne vlasti da se na zadatak postavljanja akademiju .
Euskaltzaindia je osnovana u sklopu baskijske renesanse (Eusko Pizkundea, 1876.-1936.), u okviru Kongresa baskijskih studija održanog u Oñatiju godin 1918, , u vrijeme kada je baskijski jezik proglašen kao središnja kulturna vrijednost ko treba zaštititi i promicati. Važni faktori iz 19. stoljeća, već je zahtijevao da osnuje akademije u obrani jeziku ( Ulibarri , 1832 ; Aizkibel , 1856 ; d' Abbadie i Duvoisin , 1862 ; Jose Manterola , 1880 i Artiñano , 1886) , i to je tijekom prva dva desetljeća 20. stoljeća , kada razne osobe - neke znanstvene i druge više popularnih one - također je istaknuo potrebu njegovoj neposrednoj stvaranja . Znanstveni doprinosi velikih stranih likova ( Louis Lucien Bonaparte , Van eys , Hugo Schuchardt , Dodgson , čekić i sl. ), a iz zemlje ( Arturo Campion , Azkue , Urquijo i sl. ) , kao i na izričit zahtjev na dijelu Baskijski jezik lojalnu organizacije ( primjerice , Eusko Esnalea ) stvorili povoljnu klimu za tijela javne vlasti da se na zadatak postavljanja akademiju .


Prva inicijativa u ovom smjeru je došla iz pokrajinske vlade Biskaje, kojoj su se naknadno pridružili (1918.) , ostale tri pokrajinske vlade u poluotočnom dijelu Baskije sa Statutom koji je odobren a Euskaltzaindia pravno utemeljena je u listopadu 1919. Godinu dana kasnije je lansiran njihov časopis " Euskera " , službeni organ za objavu pravila i istraživačkih radova, koji je preživio do današnjih dana .
The first initiative in this direction came from the provincial government of Biscay, which the other three provincial governments in the peninsular part of the Basque Country subsequently joined (1918), with articles of association being approved and Euskaltzaindia being legally constituted in October 1919. One year later its journal "Euskera" was launched, the official organ for the publication of its rules and research work, which has survived to the present day.

Prva inicijativa u tom smjeru je došao iz pokrajinske vlade Biskajski , koja su ostala tri pokrajinske vlade u poluoto dijelu Baskije naknadno pridružili (1918 ) , s Statuta bude odobren i Euskaltzaindia biti pravno utemeljena je u listopadu 1919 . Jedan godinu dana kasnije njegov časopis " Euskera " je lansiran , službeni organ za objavu svojih pravila i istraživačkog rada , koja je preživjela do današnjih dana .


The current internal structure and organisation can be summarised as follows: the academy is governed by a ruling body composed of the Chairman, Deputy Chairman, Secretary and Treasurer. The heads of the Research and Watchdog Sections are also members. Plenary sessions must be held at least once a month. Under current rules the Academy has 24 full members and an unlimited number of associate members. The Academy is present throughout the area where Basque is used, with a head office in Bilbao and regional offices in Bayonne (Baiona), Donostia-San Sebastián, Iruñea-Pamplona and Vitoria-Gasteiz.
The current internal structure and organisation can be summarised as follows: the academy is governed by a ruling body composed of the Chairman, Deputy Chairman, Secretary and Treasurer. The heads of the Research and Watchdog Sections are also members. Plenary sessions must be held at least once a month. Under current rules the Academy has 24 full members and an unlimited number of associate members. The Academy is present throughout the area where Basque is used, with a head office in Bilbao and regional offices in Bayonne (Baiona), Donostia-San Sebastián, Iruñea-Pamplona and Vitoria-Gasteiz.
Redak 24: Redak 21:
the Academy's articles of association set out the institution's objectives, first published in 1920. Those articles have been repeatedly reformed (and standing orders added) with the aim of adapting the institution to the linguistic and cultural circumstances of the day. However, the initial articles defining Euskaltzaindia's ultimate goals have simply been ratified over the years, with new details being added where necessary (e.g. article 1 in 1976). The aims of the Academy were set out as follows in the original articles:
the Academy's articles of association set out the institution's objectives, first published in 1920. Those articles have been repeatedly reformed (and standing orders added) with the aim of adapting the institution to the linguistic and cultural circumstances of the day. However, the initial articles defining Euskaltzaindia's ultimate goals have simply been ratified over the years, with new details being added where necessary (e.g. article 1 in 1976). The aims of the Academy were set out as follows in the original articles:


Akademije statut krenuo ciljeva institucije , prvi put objavljena 1920 . Ti članci su više puta bili reformirani ( i dodao trajnih naloga ) s ciljem prilagođavanja instituciju na lingvističkim i kulturnim okolnostima dan. Međutim, početni radovi definiraju Euskaltzaindia krajnji ciljevi jednostavno ne odobri tijekom godina , uz nove pojedinosti koje se dodaju kad je to potrebno (npr. Članak 1. 1976.). Ciljevi Akademije postavljeni su kako slijedi u izvornim člancima :
Art. 1 - The aim of this institution is to watch over the Basque language, paying close attention to its promotion, both philologically and socially. Art. 2 - Accordingly, the Academy deals with both these areas in their respective sections: the Research Section and the Tutelary Section, with members belonging to both.


Članak. 1 -Cilj ove institucije je bdjeti nad baskijskim jezikom, obraćajući posebnu pozornost na njegovu promociju, kako filološki tako i društveno . Članak . 2 - U skladu s tim, Akademija se bavi oba ova područja u svojim sekcijama: Istraživački odsjek zaštitnički odsjek, s članovima koji pripadaju u oba.
It is thus clear that the work of Euskaltzaindia is concerned with both the corpus and the status of the language. Since then the Academy has maintained these two sections in order to carry out its mission.


Stoga je jasno da se rad Euskaltzaindije tiče i korpusa i statusa jezika. Od tada akademija je zadržala ta dva dijela kako bi obavila svoju misiju .
Akademije statut krenuo ciljeva institucije , prvi put objavljena 1920 . Ti članci su više puta bili reformirani ( i dodao trajnih naloga ) s ciljem prilagođavanja instituciju na lingvističkim i kulturnim okolnostima dan . Međutim , početni radovi definiraju Euskaltzaindia krajnji ciljevi jednostavno ne odobri tijekom godina , uz nove pojedinosti koje se dodaju kad je to potrebno ( npr. članak 1. 1976 ) . Ciljevi Akademije postavljeni su kako slijedi u izvornim člancima :

Art . 1 -Cilj ove institucije je da bdije nad baskijskom jeziku , plaćati zatvoriti pozornost na svoju promociju , oba filološki i društveno . Art . 2 - U skladu s tim ,Akademija se bavi oba ova područja u svojim sekcijama : Istraživanje dio i zaštitnik odsjek , s članovima pripadaju oba.

Stoga je jasno da je rad Euskaltzaindia je zabrinut s obje korpusa i statusu jezika . Od tadaakademija je zadržala ta dva dijela kako bi obavio svoju misiju .
-->
-->
==Povijest==
==Povijest==
Redak 54: Redak 47:


Euskaltzaindia je bio vokal i aktivan zagovornik uvođenja jedinstvenog dijalektu baskijskom jeziku , poznat kao " [[Euskara Batua]] " , ili Unified baskijski . Baskijski je obično bio podijeljen u 8 različitih dijalekata , varirajući u njihovu razinu međusobnog razumijevanja . Prvi detaljan dijalektički analiza bio je Louis Lucien Bonaparte . Međutim , mnogi ljudi su vidjeli to kao slabost u borbi za jezik za opstanak u svijetu u kojem su manjinski jezici koji se govore u stanjima su izbrisala po službenom jeziku svake države . Nakon što je stoljećima pritisnuta s obje strane španjolski i francuski , a pod vlašću Franco dolazi blizu izumiranja ,Akademija je osjetio potrebu za stvaranjem jedinstvene dijalektom baskijski , kako dajezik ima veće šanse za preživljavanje . Nova dijalekt baskijski uvelike se temeljio na Gipuzkoan dijalektu Donostia - San Sebastian -dijalektu najbogatijim književne baštine .
Euskaltzaindia je bio vokal i aktivan zagovornik uvođenja jedinstvenog dijalektu baskijskom jeziku , poznat kao " [[Euskara Batua]] " , ili Unified baskijski . Baskijski je obično bio podijeljen u 8 različitih dijalekata , varirajući u njihovu razinu međusobnog razumijevanja . Prvi detaljan dijalektički analiza bio je Louis Lucien Bonaparte . Međutim , mnogi ljudi su vidjeli to kao slabost u borbi za jezik za opstanak u svijetu u kojem su manjinski jezici koji se govore u stanjima su izbrisala po službenom jeziku svake države . Nakon što je stoljećima pritisnuta s obje strane španjolski i francuski , a pod vlašću Franco dolazi blizu izumiranja ,Akademija je osjetio potrebu za stvaranjem jedinstvene dijalektom baskijski , kako dajezik ima veće šanse za preživljavanje . Nova dijalekt baskijski uvelike se temeljio na Gipuzkoan dijalektu Donostia - San Sebastian -dijalektu najbogatijim književne baštine .



Arantzazu Kongres iz 1968. utvrdio je osnovne smjernice za postizanje tog cilja na sustavan način (leksikon, morfologiju , deklinaciju i pravopis) . Daljnji korak je poduzet 1973. s prijedlogom uspostave standardne konjugacije.
Arantzazu Kongres iz 1968. utvrdio je osnovne smjernice za postizanje tog cilja na sustavan način (leksikon, morfologiju , deklinaciju i pravopis) . Daljnji korak je poduzet 1973. s prijedlogom uspostave standardne konjugacije.


The debate arising from this new set of standard language rules (1968–1976) did not prevent it from becoming increasingly accepted in teaching, the media, and administration (1976–1983), within the context of burgeoning regional government (Statute of Autonomy in Euskadi, 1979; Improvement of the Charter of Navarre, 1982). Many people, however, continue to oppose the imposition of a single created dialect of Basque.
The debate arising from this new set of standard language rules (1968–1976) did not prevent it from becoming increasingly accepted in teaching, the media, and administration (1976–1983), within the context of burgeoning regional government (Statute of Autonomy in Euskadi, 1979; Improvement of the Charter of Navarre, 1982). Many people, however, continue to oppose the imposition of a single created dialect of Basque.



Rasprava koja proizlazi iz tog novog seta standardni jezik pravila (1968-1976) nije ga spriječio da postaje sve prihvaćen u nastavi ,mediji i uprava (1976-1983) , u kontekstu rastuće regionalne vlade ( Statut autonomije u Euskadi , 1979; Poboljšanje Povelje Navarra , 1982) . Mnogi ljudi , međutim , i dalje se protive nametanje jednog stvorio dijalektu baskijski .
Rasprava koja proizlazi iz tog novog seta standardni jezik pravila (1968-1976) nije ga spriječio da postaje sve prihvaćen u nastavi ,mediji i uprava (1976-1983) , u kontekstu rastuće regionalne vlade ( Statut autonomije u Euskadi , 1979; Poboljšanje Povelje Navarra , 1982) . Mnogi ljudi , međutim , i dalje se protive nametanje jednog stvorio dijalektu baskijski .

Inačica od 20. ožujka 2015. u 13:52

Sjedište u Bilbau

Euskaltzaindia (doslovno:"skupina čuvara baskijskog jezika", često prevedeno i kao kraljevska akademija baskijskog jezika) je službena akademska regulatorna institucija za baskijski jezik. Ona provodi istraživanja o jeziku, vodeći računa o njegovj zaštiti, a uspostavlja standarde uporabe. Poznato je na španjolskom kao La Real Academia de la Lengua Vasca (budući da je pod kraljevskim pokroviteljstvom španjolske monarhije, poput Real Academia Española) a na francuskom jeziku kao Académie de la Langue Basque.

Stvaranje

Ciljevi

Povijest

Euskara Batua

Vanjske poveznice