Euskaltzaindia: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 9: Redak 9:
Euskaltzaindia je osnovana u sklopu baskijske renesanse (Eusko Pizkundea, 1876.-1936.), u okviru Kongresa baskijskih studija održanog u Oñatiju godin 1918, , u vrijeme kada je baskijski jezik proglašen kao središnja kulturna vrijednost ko treba zaštititi i promicati. Važni faktori iz 19. stoljeća, već je zahtijevao da osnuje akademije u obrani jeziku ( Ulibarri , 1832 ; Aizkibel , 1856 ; d' Abbadie i Duvoisin , 1862 ; Jose Manterola , 1880 i Artiñano , 1886) , i to je tijekom prva dva desetljeća 20. stoljeća , kada razne osobe - neke znanstvene i druge više popularnih one - također je istaknuo potrebu njegovoj neposrednoj stvaranja . Znanstveni doprinosi velikih stranih likova ( Louis Lucien Bonaparte , Van eys , Hugo Schuchardt , Dodgson , čekić i sl. ), a iz zemlje ( Arturo Campion , Azkue , Urquijo i sl. ) , kao i na izričit zahtjev na dijelu Baskijski jezik lojalnu organizacije ( primjerice , Eusko Esnalea ) stvorili povoljnu klimu za tijela javne vlasti da se na zadatak postavljanja akademiju .
Euskaltzaindia je osnovana u sklopu baskijske renesanse (Eusko Pizkundea, 1876.-1936.), u okviru Kongresa baskijskih studija održanog u Oñatiju godin 1918, , u vrijeme kada je baskijski jezik proglašen kao središnja kulturna vrijednost ko treba zaštititi i promicati. Važni faktori iz 19. stoljeća, već je zahtijevao da osnuje akademije u obrani jeziku ( Ulibarri , 1832 ; Aizkibel , 1856 ; d' Abbadie i Duvoisin , 1862 ; Jose Manterola , 1880 i Artiñano , 1886) , i to je tijekom prva dva desetljeća 20. stoljeća , kada razne osobe - neke znanstvene i druge više popularnih one - također je istaknuo potrebu njegovoj neposrednoj stvaranja . Znanstveni doprinosi velikih stranih likova ( Louis Lucien Bonaparte , Van eys , Hugo Schuchardt , Dodgson , čekić i sl. ), a iz zemlje ( Arturo Campion , Azkue , Urquijo i sl. ) , kao i na izričit zahtjev na dijelu Baskijski jezik lojalnu organizacije ( primjerice , Eusko Esnalea ) stvorili povoljnu klimu za tijela javne vlasti da se na zadatak postavljanja akademiju .


Prva inicijativa u ovom smjeru je došla iz pokrajinske vlade Biskaje, kojoj su se naknadno pridružili (1918.) , ostale tri pokrajinske vlade u poluotočnom dijelu Baskije sa Statutom koji je odobren a Euskaltzaindia pravno utemeljena je u listopadu 1919. Godinu dana kasnije je lansiran njihov časopis " Euskera " , službeni organ za objavu pravila i istraživačkih radova, koji je preživio do današnjih dana .
Prva inicijativa u ovom smjeru je došla iz pokrajinske vlade Biskaje, kojoj su se naknadno pridružili (1918.) , ostale tri pokrajinske vlade u poluotočnom dijelu Baskije sa Statutom koji je odobren a Euskaltzaindia pravno utemeljena je u listopadu 1919. Godinu dana kasnije je lansiran njihov časopis " Euskera ", službeni organ za objavu pravila i istraživačkih radova, koji je preživio do današnjih dana .


The current internal structure and organisation can be summarised as follows: the academy is governed by a ruling body composed of the Chairman, Deputy Chairman, Secretary and Treasurer. The heads of the Research and Watchdog Sections are also members. Plenary sessions must be held at least once a month. Under current rules the Academy has 24 full members and an unlimited number of associate members. The Academy is present throughout the area where Basque is used, with a head office in Bilbao and regional offices in Bayonne (Baiona), Donostia-San Sebastián, Iruñea-Pamplona and Vitoria-Gasteiz.
The current internal structure and organisation can be summarised as follows: the academy is governed by a ruling body composed of the Chairman, Deputy Chairman, Secretary and Treasurer. The heads of the Research and Watchdog Sections are also members. Plenary sessions must be held at least once a month. Under current rules the Academy has 24 full members and an unlimited number of associate members. The Academy is present throughout the area where Basque is used, with a head office in Bilbao and regional offices in Bayonne (Baiona), Donostia-San Sebastián, Iruñea-Pamplona and Vitoria-Gasteiz.
Redak 21: Redak 21:
the Academy's articles of association set out the institution's objectives, first published in 1920. Those articles have been repeatedly reformed (and standing orders added) with the aim of adapting the institution to the linguistic and cultural circumstances of the day. However, the initial articles defining Euskaltzaindia's ultimate goals have simply been ratified over the years, with new details being added where necessary (e.g. article 1 in 1976). The aims of the Academy were set out as follows in the original articles:
the Academy's articles of association set out the institution's objectives, first published in 1920. Those articles have been repeatedly reformed (and standing orders added) with the aim of adapting the institution to the linguistic and cultural circumstances of the day. However, the initial articles defining Euskaltzaindia's ultimate goals have simply been ratified over the years, with new details being added where necessary (e.g. article 1 in 1976). The aims of the Academy were set out as follows in the original articles:


Akademije statut krenuo ciljeva institucije , prvi put objavljena 1920 . Ti članci su više puta bili reformirani ( i dodao trajnih naloga ) s ciljem prilagođavanja instituciju na lingvističkim i kulturnim okolnostima dan. Međutim, početni radovi definiraju Euskaltzaindia krajnji ciljevi jednostavno ne odobri tijekom godina , uz nove pojedinosti koje se dodaju kad je to potrebno (npr. Članak 1. 1976.). Ciljevi Akademije postavljeni su kako slijedi u izvornim člancima :
Akademijini statut krenuo ciljeva institucije , prvi put objavljena 1920 . Ti članci su više puta bili reformirani ( i dodao trajnih naloga ) s ciljem prilagođavanja instituciju na lingvističkim i kulturnim okolnostima dan. Međutim, početni radovi definiraju Euskaltzaindia krajnji ciljevi jednostavno ne odobri tijekom godina , uz nove pojedinosti koje se dodaju kad je to potrebno (npr. Članak 1. 1976.). Ciljevi Akademije postavljeni su kako slijedi u izvornim člancima :


Članak. 1 -Cilj ove institucije je bdjeti nad baskijskim jezikom, obraćajući posebnu pozornost na njegovu promociju, kako filološki tako i društveno . Članak . 2 - U skladu s tim, Akademija se bavi oba ova područja u svojim sekcijama: Istraživački odsjek zaštitnički odsjek, s članovima koji pripadaju u oba.
Članak. 1 -Cilj ove institucije je bdjeti nad baskijskim jezikom, obraćajući posebnu pozornost na njegovu promociju, kako filološki tako i društveno . Članak . 2 - U skladu s tim, Akademija se bavi oba ova područja u svojim sekcijama: Istraživački odsjek zaštitnički odsjek, s članovima koji pripadaju u oba.
Redak 43: Redak 43:
-->
-->
==Euskara Batua==
==Euskara Batua==

{{glavni|Euskara Batua}}
<!--
<!--
The Euskaltzaindia has been a vocal and active advocate of the introduction of a unified dialect of the Basque language, known as "Euskara Batua", or Unified Basque. Basque has been usually divided into 8 different dialects, varying in their level of mutual intelligibility. The first detailed dialectical analysis was by Louis Lucien Bonaparte. However, many people have seen this as a weakness in the language's fight for survival in a world in which minority languages spoken in states are wiped out by the states' official language. Having been for centuries pressured on both sides by Spanish and French, and under the rule of Franco coming close to extinction, the Academy felt the need to create a unified dialect of Basque, in order that the language have a greater chance of survival. The new dialect of Basque was heavily based on the Gipuzkoan dialect of Donostia-San Sebastián - the dialect with the richest literary heritage.
The Euskaltzaindia has been a vocal and active advocate of the introduction of a unified dialect of the Basque language, known as "Euskara Batua", or Unified Basque. Basque has been usually divided into 8 different dialects, varying in their level of mutual intelligibility. The first detailed dialectical analysis was by Louis Lucien Bonaparte. However, many people have seen this as a weakness in the language's fight for survival in a world in which minority languages spoken in states are wiped out by the states' official language. Having been for centuries pressured on both sides by Spanish and French, and under the rule of Franco coming close to extinction, the Academy felt the need to create a unified dialect of Basque, in order that the language have a greater chance of survival. The new dialect of Basque was heavily based on the Gipuzkoan dialect of Donostia-San Sebastián - the dialect with the richest literary heritage.
Redak 50: Redak 52:
Arantzazu Kongres iz 1968. utvrdio je osnovne smjernice za postizanje tog cilja na sustavan način (leksikon, morfologiju , deklinaciju i pravopis) . Daljnji korak je poduzet 1973. s prijedlogom uspostave standardne konjugacije.
Arantzazu Kongres iz 1968. utvrdio je osnovne smjernice za postizanje tog cilja na sustavan način (leksikon, morfologiju , deklinaciju i pravopis) . Daljnji korak je poduzet 1973. s prijedlogom uspostave standardne konjugacije.


The debate arising from this new set of standard language rules (1968–1976) did not prevent it from becoming increasingly accepted in teaching, the media, and administration (1976–1983), within the context of burgeoning regional government (Statute of Autonomy in Euskadi, 1979; Improvement of the Charter of Navarre, 1982). Many people, however, continue to oppose the imposition of a single created dialect of Basque.


Rasprava koja proizlazi iz tog novog seta standardni jezik pravila (1968-1976) nije ga spriječio da postaje sve prihvaćen u nastavi ,mediji i uprava (1976-1983) , u kontekstu rastuće regionalne vlade ( Statut autonomije u Euskadi , 1979; Poboljšanje Povelje Navarra , 1982) . Mnogi ljudi , međutim , i dalje se protive nametanje jednog stvorio dijalektu baskijski .
Rasprava koja proizlazi iz tog novog seta standardnih jezičnih pravila (1968.-1976.) nije ga spriječila postati sve prihvaćeniji u nastavi, mediji i upravi (1976.-1983.) , u kontekstu rastuće regionalne vlade (Statut autonomije u Euskadi , 1979; Poboljšana Povelja Navare , 1982) . Mnogi ljudi, međutim, i dalje se protive nametanje jedinstvenog baskijskog jezika.


Euskaltzaindia savjetuje baskijsku upravu želeći poslužbeniti baskijska imena mjesta. To financira biskajske,gipuskoanske, alaveške navareške, španjolske i francuske vlasti za kulturu. -->
Euskaltzaindia savjetuje baskijsku upravu želeći poslužbeniti baskijska imena mjesta. To financira biskajske,gipuskoanske, alaveške navareške, španjolske i francuske vlasti za kulturu. -->

Inačica od 20. ožujka 2015. u 14:57

Sjedište u Bilbau

Euskaltzaindia (doslovno:"skupina čuvara baskijskog jezika", često prevedeno i kao Kraljevska akademija baskijskog jezika) je službena akademska regulatorna institucija za baskijski jezik. Ona provodi istraživanja o jeziku, vodeći računa o njegovj zaštiti, a uspostavlja standarde uporabe. Poznato je na španjolskom kao La Real Academia de la Lengua Vasca (budući da je pod kraljevskim pokroviteljstvom španjolske monarhije, poput Real Academia Española) a na francuskom jeziku kao Académie de la Langue Basque.

Stvaranje

Ciljevi

Povijest

Euskara Batua


Vanjske poveznice