Euskaltzaindia: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 20. ožujka 2015. u 17:56

Euskaltzaindia (doslovno:"skupina čuvara baskijskog jezika", često prevedeno i kao Kraljevska akademija baskijskog jezika) je službena akademska regulatorna institucija za baskijski jezik. Ona provodi istraživanja o jeziku, vodeći računa o njegovj zaštiti, a uspostavlja standarde uporabe. Poznato je na španjolskom kao La Real Academia de la Lengua Vasca (budući da je pod kraljevskim pokroviteljstvom španjolske monarhije, poput Real Academia Española) a na francuskom jeziku kao Académie de la Langue Basque.

Stvaranje

Ciljevi

Povijest

U desetljeće i pol prije Španjolskog građanskog rata (1919.-1936.), Akademija je uspjela konsolidirati se kao institucija i postaviti o svom projektu promicanja rođenje standardnog književnog jezika, iako nije bio u mogućnosti osigurati preciznu, čvrstu akademsku formulaciju za tu svrhu. S druge strane, njegov rad u tom razdoblju znatno pridonijele boljem razumijevanju jezika kroz studije Resurrección Maria de Azkue (Morfología Vasca , 1923.-1934.) i dalekosežnim istraživanjima među govornicima jezika (Erizkundi Irukoitza, od 1922. pa nadalje) . Časopis "Euskera " je vjerodostojan svjedok obavljenog posla u to vrijeme.

Godine 1936. i u godinama koje su uslijedile, pod jezičnom politikom Francove Španjolske Akademijine su prethodne aktivnosti utihnule dok Azkue, u suradnji s Federicom Krutwigom, nije bio u mogućnosti bojažljivo obnoviti akademski život početkom 1950-ih . Statut udruge je reformiran godine 1954., novi punopravni članovi su izabrani te od 1956 na Akademiji počeli uživati u primirenijem djelovanju, kako u svojim unutarnjim poslovima tako i u svojim javnim skupovima i otvorenima sastancima ( prvi poslijeratni kongres: Arantzazu, 1956) .

Sljedeće desetljeće (1956.-1968.) poklopilo se s novom generacijom suradnika, povećanjem uvođenja baskijskog u dvojezičnim nedržavnim školama (ikastolak), oživljavanje tiska na baskijskom jeziku i prvih pokušaja podučavanja osnovnu pismenost na baskijskom, među ostalim inicijativama .

Euskara Batua

Podrobniji članak o temi: Euskara batua

Vanjske poveznice

službena stranica

‍

Ovo je osnova ili početak budućeg članka.
Pomozite Wikipediji i dopunite ga.

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
+{{radovi24}}
 [[Datoteka:Bilboko Euskaltzaindia.jpg|minijatura| Sjedište u Bilbau]]
@@ Redak 28: / Redak 30: @@
 ==Povijest==
-<!--
 U desetljeće i pol prije Španjolskog građanskog rata (1919.-1936.),  Akademija je uspjela  konsolidirati se  kao institucija i postaviti o svom projektu promicanja rođenje standardnog književnog jezika, iako nije bio u mogućnosti osigurati preciznu, čvrstu akademsku formulaciju za tu svrhu. S druge strane, njegov rad u tom razdoblju znatno pridonijele boljem razumijevanju jezika kroz studije Resurrección Maria de Azkue  (''Morfología Vasca'' , 1923.-1934.) i dalekosežnim istraživanjima među govornicima jezika (Erizkundi Irukoitza, od 1922. pa nadalje) . Časopis "Euskera " je vjerodostojan svjedok  obavljenog posla u to vrijeme.
-In 1936 and the years which followed, under the language politics of Francoist Spain the Academy's previous activities were reduced to silence until Azkue, with the collaboration of Federico Krutwig, was able to timidly[citation needed] reinitiate academic life at the beginning of the 1950s. The articles of association were reformed in 1954, new full members were elected and from 1956 on the Academy started to enjoy a more settled existence both in its internal affairs and in its public conferences and open meetings (first postwar congress: Arantzazu, 1956).
-Godine 1936. i godine koje slijede, pod jezičnom politikom [[Francova diktatura|Francove Španjolske]] su Akademije dosadašnjih aktivnosti svesti na tišini dok Azkue, u suradnji s [[Federico Krutwig]], bio je u mogućnosti da bojažljivo [citat potreban] reinitiate akademski život na početku 1950-ih . Statut udruge su reformirani u 1954 , novi punopravni članovi su izabrani i od 1956 na Akademiji počeli uživati u  više podmiriti postojanje, kako u svojim unutarnjim poslovima iu svojim javnim skupovima i otvorenih sastanaka ( prvi poslijeratni kongres: Arantzazu , 1956) .
+Godine 1936. i u godinama koje su uslijedile, pod jezičnom politikom [[Francova diktatura|Francove Španjolske]] Akademijine  su prethodne aktivnosti utihnule   dok Azkue, u suradnji s [[Federico Krutwig|Federicom Krutwigom]], nije bio  u mogućnosti bojažljivo  obnoviti   akademski život početkom 1950-ih . Statut udruge je reformiran godine 1954., novi punopravni članovi su izabrani te od 1956 na Akademiji počeli uživati u  primirenijem djelovanju, kako u svojim unutarnjim poslovima tako i u svojim javnim skupovima i otvorenima sastancima ( prvi poslijeratni kongres: Arantzazu, 1956) .
-Sljedeće desetljeće (1956.-1968.) poklopilo se  s novom generacijom suradnik,  povećanjem uvođenja baskijskog u dvojezičnim nedržavnim školama (ikastolak), oživljavanje tiska na baskijskom jeziku i prvih pokušaja podučavanja  osnovnu pismenost na baskijskom, među ostalim inicijativama .
+Sljedeće desetljeće (1956.-1968.) poklopilo se  s novom generacijom suradnika,  povećanjem uvođenja baskijskog u dvojezičnim nedržavnim školama (ikastolak), oživljavanje tiska na baskijskom jeziku i prvih pokušaja podučavanja  osnovnu pismenost na baskijskom, među ostalim inicijativama .
- -->
 ==Euskara Batua==