Euskaltzaindia: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 20. ožujka 2015. u 18:13

Euskaltzaindia (doslovno:"skupina čuvara baskijskog jezika", često prevedeno i kao Kraljevska akademija baskijskog jezika) je službena akademska regulatorna institucija za baskijski jezik. Ona provodi istraživanja o jeziku, vodeći računa o njegovj zaštiti, a uspostavlja standarde uporabe. Poznato je na španjolskom kao La Real Academia de la Lengua Vasca (budući da je pod kraljevskim pokroviteljstvom španjolske monarhije, poput Real Academia Española) a na francuskom jeziku kao Académie de la Langue Basque.

Stvaranje

Euskaltzaindia je osnovana u sklopu baskijske renesanse (Eusko Pizkundea, 1876.-1936.), u okviru Kongresa baskijskih studija održanog u Oñatiju godine 1918, , u vrijeme kada je baskijski jezik proglašen središnjom kulturnom vrijednosti koju treba zaštititi i promicati. Važne figure iz 19. stoljeća, već su zahtijevali osnivanje akademije za obranu jeziku (Ulibarri, 1832 ; Aizkibel, 1856 ; d'Abbadie i Duvoisin, 1862.; Jose Manterola, 1880. i Artiñano, 1886) , i tako je bilo tijekom prva dva desetljeća 20. stoljeća, kada su razne osobe - neki znanstvenici i neke popularn osobe - također isticale potrebu njegovog neposrednog stvaranja . Znanstveni doprinosi velikih stranih figura (Louis Lucien Bonaparte, Van eys, Hugo Schuchardt, Dodgson , Gavel i sl. ), a onih iz zemlje (Arturo Campion, Azkue, Urquijo i sl.), kao i izričit zahtjev dijela organizacija lojalnih baskijskom jeziku (primjerice, Eusko Esnalea) stvorili su povoljnu klimu među tijela javne uprave za uspostavljanje akademiju .

Prva inicijativa u ovom smjeru je došla iz pokrajinske vlade Biskaje, kojoj su se naknadno pridružili (1918.) , ostale tri pokrajinske vlade u poluotočnom dijelu Baskije sa Statutom koji je odobren a Euskaltzaindia pravno utemeljena je u listopadu 1919. Godinu dana kasnije je lansiran njihov časopis " Euskera ", službeni organ za objavu pravila i istraživačkih radova, koji je preživio do današnjih dana.

Trenutni unutarnji ustroj i organizacija može se sažeti na sljedeći način : Akademijom upravlja vladajuće tijelo sastavljeno od predsjednika, zamjenika predsjednika, tajnika i blagajnika. Čelnici sektora za istraživanje i čuvanje su također članovi. Plenarne sjednice moraju se održati najmanje jednom mjesečno. Pod aktualnim pravilima Akademija ima 24 punopravnih članova i neograničen broj dopisnih članova. Akademija je prisutna na cijelom području gdje se koristi baskijski, sa sjedištem u Bilbau i regionalnim uredima u Bajoni , Donostiji, Iruñei - Pamploni i Vitoria -Gasteizu .

Ciljevi

Povijest

U desetljeće i pol prije Španjolskog građanskog rata (1919.-1936.), Akademija je uspjela konsolidirati se kao institucija i postaviti o svom projektu promicanja rođenje standardnog književnog jezika, iako nije bio u mogućnosti osigurati preciznu, čvrstu akademsku formulaciju za tu svrhu. S druge strane, njegov rad u tom razdoblju znatno pridonijele boljem razumijevanju jezika kroz studije Resurrección Maria de Azkue (Morfología Vasca , 1923.-1934.) i dalekosežnim istraživanjima među govornicima jezika (Erizkundi Irukoitza, od 1922. pa nadalje) . Časopis "Euskera " je vjerodostojan svjedok obavljenog posla u to vrijeme.

Godine 1936. i u godinama koje su uslijedile, pod jezičnom politikom Francove Španjolske Akademijine su prethodne aktivnosti utihnule dok Azkue, u suradnji s Federicom Krutwigom, nije bio u mogućnosti bojažljivo obnoviti akademski život početkom 1950-ih . Statut udruge je reformiran godine 1954., novi punopravni članovi su izabrani te od 1956 na Akademiji počeli uživati u primirenijem djelovanju, kako u svojim unutarnjim poslovima tako i u svojim javnim skupovima i otvorenima sastancima ( prvi poslijeratni kongres: Arantzazu, 1956) .

Sljedeće desetljeće (1956.-1968.) poklopilo se s novom generacijom suradnika, povećanjem uvođenja baskijskog u dvojezičnim nedržavnim školama (ikastolak), oživljavanje tiska na baskijskom jeziku i prvih pokušaja podučavanja osnovnu pismenost na baskijskom, među ostalim inicijativama .

Euskara Batua

Podrobniji članak o temi: Euskara batua

Euskaltzaindia je bila vokal i aktivan zagovornik uvođenja jedinstvenog dijalekta baskijskog jeziku ž, poznatog kao " Euskara Batua " , ili ujedinjeni baskijski. Baskijski je obično bio podijeljen u 8 različitih dijalekata, varirajući u razini međusobne razumljivosti. Prvu dijalektalnu analizu učinio je Louis Lucien Bonaparte. Međutim, mnogi ljudi su vidjeli to kao slabost u borbi jezika za opstanak u svijetu u kojem su manjinski jezici koji se govore nestali pod službenim jezicima svake države. Nakon što je stoljećima pritiskivan od španjolskog i francuskog, a pod vlašću Franca dolazi blizu izumiranja, Akademija je osjetila potrebu za stvaranjem jedinstvenog dijalekta baskijskog, dajući jeziku veće šanse za preživljavanje. Nova dijalekt baskijskog uvelike se zasnivao temeljio se na gipuskoanskom dijalektu Donostije- San Sebastiana -dijalektu najbogatije književne baštine .

Arantzazu Kongres iz 1968. utvrdio je osnovne smjernice za postizanje tog cilja na sustavan način (leksikon, morfologiju , deklinaciju i pravopis) . Daljnji korak je poduzet 1973. s prijedlogom uspostave standardne konjugacije.

Rasprava koja proizlazi iz tog novog seta standardnih jezičnih pravila (1968.-1976.) nije ga spriječila postati sve prihvaćeniji u nastavi, mediji i upravi (1976.-1983.) , u kontekstu rastuće regionalne vlade (Statut autonomije u Euskadi , 1979; Poboljšana Povelja Navare , 1982) . Mnogi ljudi, međutim, i dalje se protive nametanje jedinstvenog baskijskog jezika.

Euskaltzaindia savjetuje baskijsku upravu želeći poslužbeniti baskijska imena mjesta. To financiraju biskajske, gipuskoanske, alaveške navareške, španjolske i francuske vlasti za kulturu.

Vanjske poveznice

službena stranica

‍

Ovo je osnova ili početak budućeg članka.
Pomozite Wikipediji i dopunite ga.

@@ Redak 6: / Redak 6: @@
 ==Stvaranje==
 Euskaltzaindia je osnovana u sklopu baskijske renesanse (''Eusko Pizkundea'', 1876.-1936.), u okviru  Kongresa baskijskih studija održanog u Oñatiju godine 1918, , u vrijeme kada je baskijski jezik  proglašen  središnjom kulturnom vrijednosti koju treba zaštititi i promicati. Važne figure iz 19. stoljeća, već su zahtijevali osnivanje akademije za obranu jeziku (Ulibarri, 1832 ; Aizkibel, 1856 ; [[Antoine Thomson d'Abbadie|d'Abbadie]] i Duvoisin, 1862.; Jose Manterola, 1880. i Artiñano, 1886) , i tako je bilo tijekom prva dva desetljeća 20. stoljeća, kada su razne osobe - neki znanstvenici i neke popularn osobe - također  isticale  potrebu njegovog neposrednog stvaranja . Znanstveni doprinosi velikih stranih figura ([[Louis Lucien Bonaparte]], Van eys, Hugo Schuchardt, Dodgson , Gavel i sl. ), a onih  iz zemlje (Arturo Campion, [[Resurrección María de Azkue|Azkue]], Urquijo i sl.), kao i  izričit zahtjev  dijela organizacija lojalnih baskijskom jeziku   (primjerice, ''Eusko Esnalea'') stvorili su povoljnu klimu među  tijela javne uprave za uspostavljanje akademiju .
-Prva inicijativa u ovom smjeru je došla iz pokrajinske vlade Biskaje, kojoj su se naknadno pridružili (1918.) , ostale tri pokrajinske vlade u poluotočnom dijelu Baskije  sa Statutom koji je odobren a Euskaltzaindia  pravno utemeljena je u listopadu 1919. Godinu dana kasnije  je lansiran njihov časopis " Euskera ", službeni organ za objavu  pravila i istraživačkih radova, koji  je preživio do današnjih dana .
+Prva inicijativa u ovom smjeru je došla iz pokrajinske vlade Biskaje, kojoj su se naknadno pridružili (1918.) , ostale tri pokrajinske vlade u poluotočnom dijelu Baskije  sa Statutom koji je odobren a Euskaltzaindia  pravno utemeljena je u listopadu 1919. Godinu dana kasnije  je lansiran njihov časopis " Euskera ", službeni organ za objavu  pravila i istraživačkih radova, koji  je preživio do današnjih dana.
 Trenutni unutarnji ustroj i organizacija može se sažeti na sljedeći način : Akademijom upravlja vladajuće tijelo sastavljeno od predsjednika, zamjenika predsjednika, tajnika i blagajnika. Čelnici sektora za  istraživanje i  čuvanje  su također članovi. Plenarne sjednice moraju se održati najmanje jednom mjesečno. Pod aktualnim pravilima Akademija ima 24 punopravnih članova i neograničen broj dopisnih članova. Akademija je prisutna na cijelom području gdje se koristi baskijski, sa sjedištem u Bilbau i regionalnim uredima u Bajoni , Donostiji, Iruñei - Pamploni i Vitoria -Gasteizu .
@@ Redak 28: / Redak 25: @@
  -->
 ==Povijest==
 U desetljeće i pol prije Španjolskog građanskog rata (1919.-1936.),  Akademija je uspjela  konsolidirati se  kao institucija i postaviti o svom projektu promicanja rođenje standardnog književnog jezika, iako nije bio u mogućnosti osigurati preciznu, čvrstu akademsku formulaciju za tu svrhu. S druge strane, njegov rad u tom razdoblju znatno pridonijele boljem razumijevanju jezika kroz studije Resurrección Maria de Azkue  (''Morfología Vasca'' , 1923.-1934.) i dalekosežnim istraživanjima među govornicima jezika (Erizkundi Irukoitza, od 1922. pa nadalje) . Časopis "Euskera " je vjerodostojan svjedok  obavljenog posla u to vrijeme.
@@ Redak 42: / Redak 37: @@
 {{glavni|Euskara batua}}
-<!--
-The Euskaltzaindia has been a vocal and active advocate of the introduction of a unified dialect of the Basque language, known as "Euskara Batua", or Unified Basque. Basque has been usually divided into 8 different dialects, varying in their level of mutual intelligibility. The first detailed dialectical analysis was by Louis Lucien Bonaparte. However, many people have seen this as a weakness in the language's fight for survival in a world in which minority languages spoken in states are wiped out by the states' official language. Having been for centuries pressured on both sides by Spanish and French, and under the rule of Franco coming close to extinction, the Academy felt the need to create a unified dialect of Basque, in order that the language have a greater chance of survival. The new dialect of Basque was heavily based on the Gipuzkoan dialect of Donostia-San Sebastián - the dialect with the richest literary heritage.
-Euskaltzaindia je bio vokal i aktivan zagovornik uvođenja jedinstvenog dijalektu baskijskom jeziku , poznat kao " [[Euskara Batua]] " , ili Unified baskijski . Baskijski je obično bio podijeljen u 8 različitih dijalekata , varirajući u njihovu razinu međusobnog razumijevanja . Prvi detaljan dijalektički analiza bio je Louis Lucien Bonaparte . Međutim , mnogi ljudi su vidjeli to kao slabost u borbi za jezik za opstanak u svijetu u kojem su manjinski jezici koji se govore u stanjima su izbrisala po službenom jeziku svake države . Nakon što je stoljećima pritisnuta s obje strane španjolski i francuski , a pod vlašću Franco dolazi blizu izumiranja ,Akademija je osjetio potrebu za stvaranjem jedinstvene dijalektom baskijski , kako dajezik ima veće šanse za preživljavanje . Nova dijalekt baskijski uvelike se temeljio na Gipuzkoan dijalektu Donostia - San Sebastian -dijalektu najbogatijim književne baštine .
+Euskaltzaindia je bila vokal i aktivan zagovornik uvođenja jedinstvenog dijalekta baskijskog jeziku ž, poznatog kao " [[Euskara Batua]] " , ili ujedinjeni baskijski. Baskijski je obično bio podijeljen u 8 različitih dijalekata, varirajući u   razini  međusobne razumljivosti. Prvu dijalektalnu  analizu učinio je Louis Lucien Bonaparte. Međutim, mnogi ljudi su vidjeli to kao slabost u borbi  jezika za opstanak u svijetu u kojem su manjinski jezici koji se govore nestali pod  službenim jezicima svake države. Nakon što je stoljećima pritiskivan od španjolskog i francuskog, a pod vlašću Franca dolazi blizu izumiranja, Akademija je osjetila potrebu za stvaranjem jedinstvenog dijalekta baskijskog, dajući jeziku veće šanse za preživljavanje. Nova dijalekt baskijskog  uvelike se zasnivao temeljio se na gipuskoanskom dijalektu Donostije- San Sebastiana -dijalektu najbogatije književne baštine .
 Arantzazu Kongres iz 1968. utvrdio je osnovne smjernice za postizanje tog cilja na sustavan način (leksikon, morfologiju , deklinaciju i pravopis) . Daljnji korak je poduzet 1973. s prijedlogom  uspostave standardne konjugacije.
@@ Redak 51: / Redak 45: @@
 Rasprava koja proizlazi iz tog novog seta standardnih jezičnih pravila (1968.-1976.) nije ga spriječila postati sve prihvaćeniji u nastavi, mediji i upravi (1976.-1983.) , u kontekstu rastuće regionalne vlade (Statut autonomije u Euskadi , 1979; Poboljšana Povelja Navare , 1982) . Mnogi ljudi, međutim, i dalje se protive nametanje jedinstvenog baskijskog jezika.
-Euskaltzaindia savjetuje baskijsku  upravu želeći poslužbeniti  baskijska imena mjesta. To financira biskajske,gipuskoanske, alaveške navareške,  španjolske i francuske vlasti za kulturu.    -->
+Euskaltzaindia savjetuje baskijsku  upravu želeći poslužbeniti  baskijska imena mjesta. To financiraju biskajske, gipuskoanske, alaveške navareške, španjolske i francuske vlasti za kulturu.
 == Vanjske poveznice ==