Liječnik: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
|||
Redak 45: | Redak 45: | ||
Djelatnost liječnika u [[Republika Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] regulirana je Zakonom o liječništvu koji je donio [[Hrvatski sabor]] [[2003]]. godine, a koji je dopunjen [[2008]]. godine. Prema navedenom zakonu svrha liječničke djelatnosti je "zaštita zdravlja pojedinca, obitelji i cjelokupnog pučanstva" te je mogu obavljati samo liječnici. Pritom je liječnik "samostalan u postupanju sukladno znanstvenim saznanjima i stručno dokazanim metodama koje odgovaraju suvremenom standardu struke". |
Djelatnost liječnika u [[Republika Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] regulirana je Zakonom o liječništvu koji je donio [[Hrvatski sabor]] [[2003]]. godine, a koji je dopunjen [[2008]]. godine. Prema navedenom zakonu svrha liječničke djelatnosti je "zaštita zdravlja pojedinca, obitelji i cjelokupnog pučanstva" te je mogu obavljati samo liječnici. Pritom je liječnik "samostalan u postupanju sukladno znanstvenim saznanjima i stručno dokazanim metodama koje odgovaraju suvremenom standardu struke". |
||
Liječnička djelatnost prema Zakonu o liječništvu obuhvaća: |
|||
Liječnička djelatnost prema Zakonu o liječništvu obuhvaća [[liječnički pregled|pregled]] kojim se utvrđuje postojanje ili nepostojanje tjelesnih, odnosno [[psihička bolest|psihičkih bolesti]], tjelesnih oštećenja ili anomalija, procjenu navedenih stanja pomoću medicinskih [[dijagnostički instrument|dijagnostičkih instrumenata]], postupaka i sredstava, [[liječenje]] i [[rehabilitacija|rehabilitaciju]], davanje [[krvni pripravci|pripravaka krvi]] i krvnih derivata, [[sprječavanje bolesti]], [[zdravstveni odgoj]] i savjetovanje, brigu o [[reproduktivno zdravlje|reproduktivnom zdravlju]] te pomoć pri [[porođaj]]u, [[propisivanje lijekova]], medicinskih proizvoda i pomagala, uzimanje i [[presađivanje organa]] i tkiva, [[mrtvozorništvo]] i [[obdukcija|obdukciju]] umrlih osoba te izdavanje liječničkih uvjerenja, svjedodžbi, potvrda i mišljenja. |
|||
* [[liječnički pregled|pregled]] kojim se utvrđuje postojanje ili nepostojanje tjelesnih odnosno [[psihička bolest|psihičkih bolesti]], tjelesnih oštećenja ili anomalija |
|||
* procjenu navedenih stanja pomoću medicinskih [[dijagnostički instrument|dijagnostičkih instrumenata]], postupaka i sredstava |
|||
* [[liječenje]] i [[rehabilitacija|rehabilitaciju]] |
|||
* davanje [[krvni pripravci|pripravaka krvi]] i krvnih derivata |
|||
* [[sprječavanje bolesti]], [[zdravstveni odgoj]] i savjetovanje |
|||
* brigu o [[reproduktivno zdravlje|reproduktivnom zdravlju]] i pomoć pri [[porođaj]]u |
|||
* [[propisivanje lijekova]], medicinskih proizvoda i pomagala |
|||
* uzimanje i [[presađivanje organa]] i tkiva |
|||
* [[mrtvozorništvo]] i [[obdukcija|obdukciju]] umrlih osoba |
|||
* izdavanje liječničkih uvjerenja, svjedodžbi, potvrda i mišljenja |
|||
=== Načela === |
=== Načela === |
Inačica od 21. ožujka 2015. u 00:58
Liječnik je zdravstveni radnik koji je završio medicinski fakultet i stekao akademski naziv doktora medicine. Liječnik je temeljni i mjerodavni nositelj zdravstvene djelatnosti.
U mnogim državama, također i u Hrvatskoj, od liječnika se zahtjeva polaganje posebnih državnih ispita, čije uspješno polaganje omogućuju liječniku legalni rad.
U Hrvatskoj studiji medicine i dentalne medicine traju 6 godina, a veterinarske medicine 5 godina. Nakon studija medicine moguće je nastaviti specijalizaciju koja traje 4 do 6 godina.
Liječnici se bave unapređenjem zdravlja, sprječavanjem bolesti, otkrivanjem bolesti, liječenjem bolesnika i medicinskom rehabilitacijom. Tijekom studija i pripravničkog staža osposobljuju se za rad na razini primarne zdravstvene zaštite, odnosno za područje opće medicine. Njihov posao uključuje dijagnosticiranje bolesti i liječenje bolesnika koji traže pomoć u ordinaciji, u kući ili na mjestu nesreće. Oni pregledavaju svoje pacijente, uzimaju anamnezu pri čemu vode računa o tjelesnim, psihičkim i socijalnim htmektima bolesti, upućuju na pretrage, tumače dobivene nalaze i na osnovi toga dijagnosticiraju bolesti i ozljede. Procjenjuju hitnost i težinu bolesnikova stanja, potrebu upućivanja na specijalističku obradbu ili bolničko liječenje te opasnosti za okolinu. Propisuju lijekove i druge načine liječenja te prate tok bolesti i uspješnost liječenja. Radi osiguravanja cjelokupne zdravstvene skrbi surađuju s drugim liječnicima, posebno specijalistima kliničkih i drugih struka, patronažnim sestrama i sestrama u ustanovama za njegu i rehabilitaciju u kući, fizioterapeutima, socijalnim radnicima te drugim stručnjacima.
Liječnička djelatnost u Hrvatskoj
na dan 1. lipnja 2014. godine
* Uključuju zaposlene u zavodima, MORH-u, HZZO-u, farmaceutici, državnoj i javnoj upravi, fondovima, na radu u inozemstvu i sl. |
Djelatnost liječnika u Republici Hrvatskoj regulirana je Zakonom o liječništvu koji je donio Hrvatski sabor 2003. godine, a koji je dopunjen 2008. godine. Prema navedenom zakonu svrha liječničke djelatnosti je "zaštita zdravlja pojedinca, obitelji i cjelokupnog pučanstva" te je mogu obavljati samo liječnici. Pritom je liječnik "samostalan u postupanju sukladno znanstvenim saznanjima i stručno dokazanim metodama koje odgovaraju suvremenom standardu struke".
Liječnička djelatnost prema Zakonu o liječništvu obuhvaća:
- pregled kojim se utvrđuje postojanje ili nepostojanje tjelesnih odnosno psihičkih bolesti, tjelesnih oštećenja ili anomalija
- procjenu navedenih stanja pomoću medicinskih dijagnostičkih instrumenata, postupaka i sredstava
- liječenje i rehabilitaciju
- davanje pripravaka krvi i krvnih derivata
- sprječavanje bolesti, zdravstveni odgoj i savjetovanje
- brigu o reproduktivnom zdravlju i pomoć pri porođaju
- propisivanje lijekova, medicinskih proizvoda i pomagala
- uzimanje i presađivanje organa i tkiva
- mrtvozorništvo i obdukciju umrlih osoba
- izdavanje liječničkih uvjerenja, svjedodžbi, potvrda i mišljenja
Načela
Liječnik je u obavljanju liječničke djelatnosti osobito dužan poštovati načela obavljanja liječničke djelatnosti:
- stalno održavanje i podizanje kvalitete liječničkih usluga u interesu zdravlja i društvenog blagostanja pučanstva
- održavanje i promicanje povjerenja između liječnika i pacijenata te članova njihovih obitelji
- poštivanje prava pacijenata
- neovisno i profesionalno djelovanje te očuvanje i promicanje slobode i ugleda liječničkog zvanja
- promicanje dostojanstvenog i odgovornog profesionalnog ponašanja poštivanjem u radu propisa, pravila struke te kodeksa medicinske etike i deontologije
Odobrenje za samostalan rad
Uvjet za samostalno obavljanje liječničke djelatnosti na području Republike Hrvatske je odobrenje za samostalan rad (licenca) koje izdaje Hrvatska liječnička komora uz ispunjavanje sljedećih preduvjeta:
- diploma jednog od medicinskih fakulteta u Republici Hrvatskoj ili nostrificirana diploma inozemnog medicinskog fakulteta
- položen stručni ispit
- državljanstvo Republike Hrvatske ili dozvola za rad stranaca
- znanje hrvatskoga jezika (osim pri obavljanju povremenih dijagnostičkih i terapijskih zahvata u kojima verbalna komunikacija s bolesnikom nije potrebna ili je moguća uz posrednika)
- upis u Imenik liječnika Hrvatske liječničke komore
Vanjske poveznice
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Liječnici |
Izvori
- ↑ Broj liječnika u RH i struktura (na dan 1. 6. 2014.) Mrežne stranice Hrvatske liječničke komore (pristupljeno 21. ožujka 2015.)