Liječnik: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
E.coli (razgovor | doprinosi)
mNema sažetka uređivanja
E.coli (razgovor | doprinosi)
Redak 45: Redak 45:
Djelatnost liječnika u [[Republika Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] regulirana je Zakonom o liječništvu koji je donio [[Hrvatski sabor]] [[2003]]. godine, a koji je dopunjen [[2008]]. godine. Prema navedenom zakonu svrha liječničke djelatnosti je "zaštita zdravlja pojedinca, obitelji i cjelokupnog pučanstva" te je mogu obavljati samo liječnici. Pritom je liječnik "samostalan u postupanju sukladno znanstvenim saznanjima i stručno dokazanim metodama koje odgovaraju suvremenom standardu struke".
Djelatnost liječnika u [[Republika Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] regulirana je Zakonom o liječništvu koji je donio [[Hrvatski sabor]] [[2003]]. godine, a koji je dopunjen [[2008]]. godine. Prema navedenom zakonu svrha liječničke djelatnosti je "zaštita zdravlja pojedinca, obitelji i cjelokupnog pučanstva" te je mogu obavljati samo liječnici. Pritom je liječnik "samostalan u postupanju sukladno znanstvenim saznanjima i stručno dokazanim metodama koje odgovaraju suvremenom standardu struke".


Liječnička djelatnost prema Zakonu o liječništvu obuhvaća:
Liječnička djelatnost prema Zakonu o liječništvu obuhvaća [[liječnički pregled|pregled]] kojim se utvrđuje postojanje ili nepostojanje tjelesnih, odnosno [[psihička bolest|psihičkih bolesti]], tjelesnih oštećenja ili anomalija, procjenu navedenih stanja pomoću medicinskih [[dijagnostički instrument|dijagnostičkih instrumenata]], postupaka i sredstava, [[liječenje]] i [[rehabilitacija|rehabilitaciju]], davanje [[krvni pripravci|pripravaka krvi]] i krvnih derivata, [[sprječavanje bolesti]], [[zdravstveni odgoj]] i savjetovanje, brigu o [[reproduktivno zdravlje|reproduktivnom zdravlju]] te pomoć pri [[porođaj]]u, [[propisivanje lijekova]], medicinskih proizvoda i pomagala, uzimanje i [[presađivanje organa]] i tkiva, [[mrtvozorništvo]] i [[obdukcija|obdukciju]] umrlih osoba te izdavanje liječničkih uvjerenja, svjedodžbi, potvrda i mišljenja.
* [[liječnički pregled|pregled]] kojim se utvrđuje postojanje ili nepostojanje tjelesnih odnosno [[psihička bolest|psihičkih bolesti]], tjelesnih oštećenja ili anomalija
* procjenu navedenih stanja pomoću medicinskih [[dijagnostički instrument|dijagnostičkih instrumenata]], postupaka i sredstava
* [[liječenje]] i [[rehabilitacija|rehabilitaciju]]
* davanje [[krvni pripravci|pripravaka krvi]] i krvnih derivata
* [[sprječavanje bolesti]], [[zdravstveni odgoj]] i savjetovanje
* brigu o [[reproduktivno zdravlje|reproduktivnom zdravlju]] i pomoć pri [[porođaj]]u
* [[propisivanje lijekova]], medicinskih proizvoda i pomagala
* uzimanje i [[presađivanje organa]] i tkiva
* [[mrtvozorništvo]] i [[obdukcija|obdukciju]] umrlih osoba
* izdavanje liječničkih uvjerenja, svjedodžbi, potvrda i mišljenja


=== Načela ===
=== Načela ===

Inačica od 21. ožujka 2015. u 00:58

Liječnik pregledava pacijenticu.

Liječnik je zdravstveni radnik koji je završio medicinski fakultet i stekao akademski naziv doktora medicine. Liječnik je temeljni i mjerodavni nositelj zdravstvene djelatnosti.

U mnogim državama, također i u Hrvatskoj, od liječnika se zahtjeva polaganje posebnih državnih ispita, čije uspješno polaganje omogućuju liječniku legalni rad.

U Hrvatskoj studiji medicine i dentalne medicine traju 6 godina, a veterinarske medicine 5 godina. Nakon studija medicine moguće je nastaviti specijalizaciju koja traje 4 do 6 godina.

Liječnici se bave unapređenjem zdravlja, sprječavanjem bolesti, otkrivanjem bolesti, liječenjem bolesnika i medicinskom rehabilitacijom. Tijekom studija i pripravničkog staža osposobljuju se za rad na razini primarne zdravstvene zaštite, odnosno za područje opće medicine. Njihov posao uključuje dijagnosticiranje bolesti i liječenje bolesnika koji traže pomoć u ordinaciji, u kući ili na mjestu nesreće. Oni pregledavaju svoje pacijente, uzimaju anamnezu pri čemu vode računa o tjelesnim, psihičkim i socijalnim htmektima bolesti, upućuju na pretrage, tumače dobivene nalaze i na osnovi toga dijagnosticiraju bolesti i ozljede. Procjenjuju hitnost i težinu bolesnikova stanja, potrebu upućivanja na specijalističku obradbu ili bolničko liječenje te opasnosti za okolinu. Propisuju lijekove i druge načine liječenja te prate tok bolesti i uspješnost liječenja. Radi osiguravanja cjelokupne zdravstvene skrbi surađuju s drugim liječnicima, posebno specijalistima kliničkih i drugih struka, patronažnim sestrama i sestrama u ustanovama za njegu i rehabilitaciju u kući, fizioterapeutima, socijalnim radnicima te drugim stručnjacima.

Liječnička djelatnost u Hrvatskoj

Broj i struktura liječnika u Republici Hrvatskoj [1]
na dan 1. lipnja 2014. godine
Kategorija Ukupan broj Udio u broju
licenciranih
Licencirani liječnici 19.628 100%
Doktori medicine zaposleni u sustavu zdravstva 13.640 69%
Specijalisti u bolničkom sustavu 5.766 29%
Privatnici u ugovornom odnosu s HZZO-om 3.315 17%
Privatnici u svojoj ordinaciji, bez ugovora s HZZO-om 277 1,5%
Doktori medicine u poliklinikama, privatnim bolnicama i trgovačkim društvima 719 4%
Doktori medicine u zavodima za hitnu medicinu 607 3%
Doktori medicine izvan zdravstvenih ustanova (druge djelatnosti) * 2.245 11%
Umirovljeni liječnici koji povremeno rade (licencirani) 3.505 18%
Doktori medicine na specijalizaciji 1.745 9%
Doktori medicine, stranci, na radu u RH 110 0,8%

* Uključuju zaposlene u zavodima, MORH-u, HZZO-u, farmaceutici, državnoj i javnoj upravi, fondovima, na radu u inozemstvu i sl.

Djelatnost liječnika u Republici Hrvatskoj regulirana je Zakonom o liječništvu koji je donio Hrvatski sabor 2003. godine, a koji je dopunjen 2008. godine. Prema navedenom zakonu svrha liječničke djelatnosti je "zaštita zdravlja pojedinca, obitelji i cjelokupnog pučanstva" te je mogu obavljati samo liječnici. Pritom je liječnik "samostalan u postupanju sukladno znanstvenim saznanjima i stručno dokazanim metodama koje odgovaraju suvremenom standardu struke".

Liječnička djelatnost prema Zakonu o liječništvu obuhvaća:

Načela

Liječnik je u obavljanju liječničke djelatnosti osobito dužan poštovati načela obavljanja liječničke djelatnosti:

  1. stalno održavanje i podizanje kvalitete liječničkih usluga u interesu zdravlja i društvenog blagostanja pučanstva
  2. održavanje i promicanje povjerenja između liječnika i pacijenata te članova njihovih obitelji
  3. poštivanje prava pacijenata
  4. neovisno i profesionalno djelovanje te očuvanje i promicanje slobode i ugleda liječničkog zvanja
  5. promicanje dostojanstvenog i odgovornog profesionalnog ponašanja poštivanjem u radu propisa, pravila struke te kodeksa medicinske etike i deontologije

Odobrenje za samostalan rad

Uvjet za samostalno obavljanje liječničke djelatnosti na području Republike Hrvatske je odobrenje za samostalan rad (licenca) koje izdaje Hrvatska liječnička komora uz ispunjavanje sljedećih preduvjeta:

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Liječnici

Izvori

  1. Broj liječnika u RH i struktura (na dan 1. 6. 2014.) Mrežne stranice Hrvatske liječničke komore (pristupljeno 21. ožujka 2015.)