Dušikov(IV) oksid: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
E.coli (razgovor | doprinosi)
m uklonjena kategorija Kemija uz pomoć dodatka HotCat
Redak 47: Redak 47:
* [[Hrvatska enciklopedija]], Broj 3 (Da-Fo), str. 314.. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2001.g. ISBN 953-6036-33-9
* [[Hrvatska enciklopedija]], Broj 3 (Da-Fo), str. 314.. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2001.g. ISBN 953-6036-33-9


[[Kategorija:Kemija]]
[[Kategorija:Kemijski spojevi]]
[[Kategorija:Kemijski spojevi]]
[[Kategorija:Dušikovi oksidi]]
[[Kategorija:Dušikovi oksidi]]

Inačica od 22. ožujka 2015. u 18:53

Kalotni model molekule dušikova dioksida

Dušikov(IV) oksid (dušikov dioksid, NO2) je crvenosmećkasti do tamno crveni paramagnetični plin.

Svojstva

Ima slična svojstva kao i didušikov tetraoksid (N2O4). Vrlo je otrovan plin (nadražljivac), koji pri nižim temperaturama dimerizira, dajući bezbojan plin didušikov tetroksid (N2O4). Nitrozan je plin, crvenosmeđe boje (ukapljen je žućkasta tekućina) dobro topljiv u vodi. Najčešće je u pokusima vidljiv kao plin jer mu je vrelište (na 21°C) na sobnoj temperaturi. Ima neugodan, oštar i karakterističan miris. Reagira sa vodom i stvara nitratnu kiselinu koja ima korozivno djelovanje.

Postoji kao ravnotežna smjesa dušikovog dioksida (NO2) i didušikovog tetroksida (N2O4), kako u plinovitoj fazi, tako i u tekućoj otopini.

  • Molna masa mu je 46 (92).
  • Talište mu je na -9.3°C
  • Relativna gustoća: 1,448
  • Gustoća para: 1,59
  • Oznake: T+, C
  • Dijamant opasnosti: 3-0-0

Opasnosti

Ne upotrebljava se u industriji već se može razviti pri nekim procesima gorenjem organskih i anorganskih dušikovih spojeva. Može izazvati edem pluća i smrt gušenjem.

Zaštita

Pri radu u atmosferi gdje postoji mogućnost razvijanja nitroznih plinova, potrebno je nositi osobnu zaštitnu opremu: gumene rukavice, zaštitnu masku koja pokriva cijelo lice.

Upotreba

Dušikov(IV) oksid je anorganski oksid i upotrebljava se i djeluje kao oksidans pri izgaranju raketnih goriva, za proizvodnju oksiceluloze i za bijeljenje brašna.

Laboratorijsko dobivanje

U laboratoriju ga se priređuje:

1. Reakcijom dušične kiseline s bakrom:

Cu(s) + 4 HNO3(konc.) --> Cu(NO3)2(aq) + 2 H2O(I) + 2 NO2(g)

ili

3 Cu(s) + 8 HNO3(aq) --> 3 Cu(NO3)2(aq) + 4 H2O(I) + 2 NO(g)


2. Reakcijom otopine natrijeva nitrita (NaNO2) sa željezovim(II) ionima u kiselom mediju.

Izvori