Ubojstvo: razlika između inačica
Redak 51: | Redak 51: | ||
[[Kategorija:Kazneno pravo]] |
[[Kategorija:Kazneno pravo]] |
||
[[Kategorija: |
[[Kategorija:Ubojstva| ]] |
Inačica od 28. ožujka 2015. u 00:41
Ubojstvo je ljudsko djelo koje za izravnu posljedicu ima smrt drugog čovjeka. U pravnom smislu ubojstvo je kažnjivo djelo protiv života i tijela s umišljajem, koje obuhvaća posljedicu smrti. Također se koristi i izraz homicid (latinski: homo [čovjek] + cide [sjeći]).
U užem smislu ubojstvo je oduzimanje ljudskog života protivno pravu, pa se često kao definicija navodi protupravno lišavanje, odnosno protupravno oduzimanje života. Gotovo sve države u svojim pravnim sustavima, odnosno kaznenom pravu, ubojstvo smatraju jednim od najtežih zločina, te ga u skladu s time reguliraju.
Najranija poznata žrtva ubojstva je neandertalski muškarac, ubijen prije 50.000 godina.[1]
Vrste ubojstava
Ovisno o državi, o okolnostima oduzimanja života, pri čemu je najvažniji nehat i umišljaj, razlikuju se sljedeće vrste ubojstva:
- tzv. obično ubojstvo, tj. ubojstvo s umišljajem;
- teško ili kvalificirano ubojstvo, ponekad ubojstvo iz predumišljaja;
- ubojstvo na mah
- ubojstvo iz nehaja
Neka zakonodavstva kao poseban oblik ubojstva opisuju čedomorstvo.
U anglosaksonskoj pravnoj tradiciji se ubojstvo na mah i ubojstvo iz nehaja smještaju u izraz manslaughter.
U hrvatskoj pravnoj terminologiji se u 19. i početkom 20. stoljeća za ubojstvo iz predumišljaja koristio izraz umorstvo, pa se ponekad i taj izraz kolokvijalno koristi kao sinonim za ubojstvo.
Vrste ubojstava s obzirom na ubijenu osobu
Za ubojstva u odnosu na to u kakvoj su vezi žrtve s ubojicom, koriste se posebni izrazi:
- infanticid ili ubojstvo djece;
- patricid ili ubojstvo vlastitog oca;
- matricid ili ubojstvo vlastite majke;
- fratricid ili ubojstvo vlastitog brata ili sestre;
- genocid
Ubojstva u pokušaju
Kazneno djelo čiji je počinitelj umišljajno pokušao, ali nije uspio prouzročiti smrt neke osobe, u mnogim se zakonodavstvima tretira kao ubojstvo u pokušaju ili pokušaj ubojstva.
Kazneno djelo prilikom kojega je počinitelj namjeravao prouzročiti teške tjelesne ozljede, ali je pritom ubio drugu osobu, obično se ne tretira kao ubojstvo ili pokušaj ubojstva, nego kvalificirani oblik teške tjelesne ozljede.
Ubojstva koja ne predstavljaju zločin
Pravo u mnogim državama dozvoljava da se, pod određenim okolnostima, drugoj osobi oduzme život. To su:
- ubojstvo u ratu
- ubojstvo iz samoobrane;
- ubojstvo u krajnjoj nuždi;
- pogubljenje, odnosno izvršenje smrtne kazne;
- eutanazija (u rijetkim državama)
Izvori
- ↑ Randy J. Larsen, David M. Buss, Psihologija ličnosti, Naklada Slap, 2007.