Glavočike: razlika između inačica

Glavočike
	Obična ivančica (Leucanthemum vulgare)
Sistematika
Carstvo:	Plantae;
Divizija:	Magnoliophyta;
Razred:	Rosopsida;
Red:	Asterales;
Porodica:	Compositae ili Asteraceae;
Rodovi
	vidi tekst
Baze podataka
	GBIF;
	wikivrste; WD; wikislike; wikigalerija;

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 9. travnja 2015. u 03:32

Glavočike (Zvjezdanovke, Compositae ili Asteraceae) porodica su vrstama najbogatija biljne skupina flore u Hrvatskoj. Kakrakteriziraju je sitni i mnogobrojni cvjetovi skupljeni u glavičaste cvatove (odatle naziv glavočike) koji stoje na zajedničkom cvjetištu tako da ponekad nalikuju na velike cvjetove. sastoji se po najnovijim podacima iz 2012 godine od 1860 rodova^[1]

Opis biljke

Cvjetovi u glavočika su pravilni (aktinomorfni) ili su središnji cvjetovi u glavici pravilni a obodni zigomorfni (zrcalno simetrični), ili su svi zigomorfni. Čaška cvijeta preobražena je u kunadru ili papus, a sastoji se od jednostavnih npr. maslačak (Taraxacum) ili perastih npr. kozja brada (Tragopogon) dlačica, čekinja npr. dragušica (Scolymus hispanicus), krunice npr. hrvatska ivančica (Leucanthemum croaticum), ili je čaška potpuno zakržljala npr. u obične ivančice (Leucanthemum vulgare). Cvjetovi su u glavici svi dvospolni, ili su dvospolni i jednospolni, rjeđe su svi jednospolni, a katkad su obodni bespolni (tj. bez prašnika i tučka). Tučak ima podraslu plodnicu iz koje se razvija plod roška (achenium).

Rodovi i vrste

Porodica glavočika se dijeli u dvije zasebne skupine.

Cjevastocvjetne glavočike (Asteraceae, Compositae tubuliflorae) u glavicama imaju samo cjevaste cvjetove ili se na obodu nalaze i jezičasti cvjetovi. U Hrvatskoj je ova skupina zastupljena s oko 80 rodova: npr. ambrozija (Ambrosia), artičoka (Cynara), čičak (Arctium), dalija (Dahlia), divokozjak (Doronicum), gerber (Gerbera), ivančica (Leucanthemum), kadifica (tagetes), kamilica (Chamomilla), kolotoč (Telekia speciosa), konica (Galinsoga), kostriš (Senecio), krizantema (Chrysanthemum), magareći trn (onopordum), neven (Calendula), oman (Inula), pelin (Artemisia), podbjel (Tussilago), različak (Centaurea), rudbekija (Rudbeckia), runolist (Leontopodium), smilje (Helichrysum), stolisnik (Achillea), stričak (Carduus), suncokret (Helianthus), tratinčica (Bellis), zlatna jezičnica (Ligularia), zlatošipka (solidago), s više od 300 vrsta.

Jezičastocvjetne glavočike (Cichoriaceae, Compositae liguliflorae), u glavici imaju se jezičaste cvjetove. U Hrvatskoj je ova skupina zastupljena s oko 25 rodova npr. dimak (Crepis), lavlji zub (Leontodon), salata (Lactuca), maslačak (Taraxacum), runjika (Hieracium), cikorija (Cichorium), zmijak (Scorzonera), s više od 200 vrsta. ^[2]^[3]

Popis rodova:

Bez priznatih vrsta:

Izvori

↑ Catalogue of Life: 2012 Annual Checklist
↑ Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2002., ISBN 978-953-6036-40-0
↑ Ljubiša Grlić, Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, August Cesarec, Zagreb, 1986.

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Glavočike

[1] Catalogue of Life: 2012 Annual Checklist

[2] Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2002., ISBN 978-953-6036-40-0

[3] Ljubiša Grlić, Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, August Cesarec, Zagreb, 1986.

[1]

[2]

[3]