Grkokatolička Crkva: razlika između inačica
m Uklonjena promjena suradnika 93.139.14.235, vraćeno na posljednju inačicu suradnika Srdjan.d |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Cerkev sv Cirila in Metoda Metlika.jpg|mini|[[:sl:Cerkev svetega Cirila in Metoda, Metlika|Crkva sv. Ćirila i Metoda]] u [[Metlika|Metliki]], Slovenija]] |
[[Datoteka:Cerkev sv Cirila in Metoda Metlika.jpg|mini|[[:sl:Cerkev svetega Cirila in Metoda, Metlika|Crkva sv. Ćirila i Metoda]] u [[Metlika|Metliki]], Slovenija]] |
||
'''Grkokatoličanstvo''' |
'''Grkokatoličanstvo je''' nastalo kao posljedica težnje Rimokatoličke crkve da kroz unijaćenje stavi pravoslavne crkve pod svoju kontrolu. Kako je kod rimokatolika pripadnost Crkvi shvaćena prije svega kroz priznavanje Petrovog namjesnika — pape — kao vrhovnog poglavara Crkve, došlo se do shvaćanja da je za jedinstvo dovoljno ovo priznanje neke crkvene zajednice pa da ona postane organski dio rimokatolicizma. |
||
⚫ | U novije vrijeme, u kontekstu ekumenskog dijaloga, unija je (Balamandskim sporazumom) odbačena kao metod za ujedinjenje kršćana. Rimokatolička strana, međutim, insistira na tome da unijati ili grkokatolici imaju pravo da postoje, dok pravoslavni nerado na njih gledaju, kao na proizvod, više-manje nasilnih pokušaja pokatoličavanja u povijesti. |
||
⚫ | |||
== Obilježja == |
|||
⚫ | U novije vrijeme, u kontekstu |
||
⚫ | Grkokatolici zadržavaju sve obredne razlike tj. služe liturgiju na kvasnom kruhu, vjernici se pričešćuju pod oba vida, svećenici nosi brade i žene se, u crkvi je ikonostas i nema klupa za sjedenje itd. Čak se i Simvol vere čita bez dodatka filiokve. Kada neupućena osoba uđe u grkokatoličku crkvu, stječe utisak da je riječ o pravoslavcima. Tokom vremena, i kod grkokatolika su prihvaćene različite prakse karakteristične za latinski obred, ali one još uvijek nisu dominantne. Međutim, i pored spoljašnje sličnosti, stupivši u jedinstvo sa Rimom, grkokatolici su istupili iz pravoslavnog korpusa tako da sa pravoslavnim više nemaju ni kanonsko ni liturgijsko zajedništvo. |
||
Grkokatolika ili unijata najviše ima u [[Ukrajina|Ukrajini]]. |
|||
== Povezani članci == |
== Povezani članci == |
Inačica od 13. travnja 2015. u 19:09
Grkokatoličanstvo je nastalo kao posljedica težnje Rimokatoličke crkve da kroz unijaćenje stavi pravoslavne crkve pod svoju kontrolu. Kako je kod rimokatolika pripadnost Crkvi shvaćena prije svega kroz priznavanje Petrovog namjesnika — pape — kao vrhovnog poglavara Crkve, došlo se do shvaćanja da je za jedinstvo dovoljno ovo priznanje neke crkvene zajednice pa da ona postane organski dio rimokatolicizma.
U novije vrijeme, u kontekstu ekumenskog dijaloga, unija je (Balamandskim sporazumom) odbačena kao metod za ujedinjenje kršćana. Rimokatolička strana, međutim, insistira na tome da unijati ili grkokatolici imaju pravo da postoje, dok pravoslavni nerado na njih gledaju, kao na proizvod, više-manje nasilnih pokušaja pokatoličavanja u povijesti.
Obilježja
Grkokatolici zadržavaju sve obredne razlike tj. služe liturgiju na kvasnom kruhu, vjernici se pričešćuju pod oba vida, svećenici nosi brade i žene se, u crkvi je ikonostas i nema klupa za sjedenje itd. Čak se i Simvol vere čita bez dodatka filiokve. Kada neupućena osoba uđe u grkokatoličku crkvu, stječe utisak da je riječ o pravoslavcima. Tokom vremena, i kod grkokatolika su prihvaćene različite prakse karakteristične za latinski obred, ali one još uvijek nisu dominantne. Međutim, i pored spoljašnje sličnosti, stupivši u jedinstvo sa Rimom, grkokatolici su istupili iz pravoslavnog korpusa tako da sa pravoslavnim više nemaju ni kanonsko ni liturgijsko zajedništvo.