Molekularna biologija: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 8: | Redak 8: | ||
== Odnos s drugim biološkim znanostima na molekularnoj razini == |
== Odnos s drugim biološkim znanostima na molekularnoj razini == |
||
[[Datoteka:Tri_funkcije.png|mini|300px|desno|Shematski prikaz odnosa između biokemije, genetike i molekularne biologije]] |
[[Datoteka:Tri_funkcije.png|mini|300px|desno|Shematski prikaz odnosa između biokemije, genetike i molekularne biologije]] |
||
Molekularni biolozi |
Molekularni biolozi primjenjuju posebne metode prirodne za molekularnu biologiju (pogledaj sekciju ''Metode'' niže u članku), ali te metode sve više kombinira s metodama i idejama iz područja [[genetika|genetike]], [[biokemija|biokemije]] i [[biofizika|biofizike]]. Više ne postoji čvrsta linija koja je odjeljivala te znanstvene grane. Priložena slika je shematski prikaz jednog pogleda na odnos među tim područjima: |
||
*''Biokemija'' je studij kemijskih tvari i procesa koji se odvijaju u živim [[organizam|organizmima]]. |
*''Biokemija'' je studij kemijskih tvari i procesa koji se odvijaju u živim [[organizam|organizmima]]. |
||
*''Genetika'' je studij učinaka genetičkih razlika na organizmima. To se često može uočiti |
*''Genetika'' je studij učinaka genetičkih razlika na organizmima. To se često može uočiti ako nedostaje normalna komponenta (npr. jedan [[gen]]). Proučavanje "[[mutant|mutanata]]" – organizmi kojima nedostaje jedan ili više funkcionalnih komponenti u odnosu na takozvani "[[divlji tip]]" ili normalni [[fenotip]]. |
||
*''Molekularna biologija'' je studij molekularnih osnova procesa replikacije, transkripcije i translacije [[genetički matrijal|genetičkog materijala]]. [[Centralna dogma molekularne biologije]] koja kaže da se genetski materijal (DNK) transkribira u RNK i tada translatira u protein, pruža dobru startnu poziciju za razumijevanje ovog područja. |
*''Molekularna biologija'' je studij molekularnih osnova procesa replikacije, transkripcije i translacije [[genetički matrijal|genetičkog materijala]]. [[Centralna dogma molekularne biologije]] koja kaže da se genetski materijal (DNK) transkribira u RNK i tada translatira u protein, pruža dobru startnu poziciju za razumijevanje ovog područja. |
||
Puno poslova u molekularnoj biologiji je kvantitativne prirode, i u zadnje vrijeme je puno učinjeno u međuvezi molekularne biologije i kompjuterskih znanosti [[bioinformatika|bioinformatici]]. Uz bioinformatiku, studij strukture i funkcije gena, [[molekularna genetika]], je jedna od najperspektivnijih grana molekularne biologije. |
Puno poslova u molekularnoj biologiji je kvantitativne prirode, i u zadnje vrijeme je puno učinjeno u međuvezi molekularne biologije i kompjuterskih znanosti [[bioinformatika|bioinformatici]]. Uz bioinformatiku, studij strukture i funkcije gena, [[molekularna genetika]], je jedna od najperspektivnijih grana molekularne biologije. |
||
Sve više područja biologije se počinje baviti proučavanjem molekula, ili da direktno proučavaju njihove interakcije u stanici kao [[stanična biologija]] i [[razvojna biologija]], ili indirektno, gdje se metode molekularne biologije |
Sve više područja biologije se počinje baviti proučavanjem molekula, ili da direktno proučavaju njihove interakcije u stanici kao [[stanična biologija]] i [[razvojna biologija]], ili indirektno, gdje se metode molekularne biologije primjenjuju kako bi se donijeli zaključci o [[populacija]]ma ili [[vrsta]]ma, kao u područjima evolucijske biologije kao što su [[populacijska genetika]] i [[filogenetika]]. |
||
{{Grane Biologije}} |
{{Grane Biologije}} |
||
Inačica od 18. travnja 2015. u 09:34
Molekularna biologija je studija biologije na molekularnom nivou. Ovo područje preklapa se s drugim područjima biologije, posebice genetikom i biokemijom. Molekularna biologija teži istraživanju i razumijevanju interakcija između različitih staničnih sustava, uključujući međuodnose DNK, RNK i proteinske sinteze te učenju kako su te interakcije regulirane.
Pišući u Nature, W.T. Astbury je molekularnu biologiju opisao kao:
"... ne toliko kao tehniku nego kao pristup, pristup s gledišta takozvanih bazičnih znanosti s idejom vodiljom traženja odgovarajućeg molekularnog plana ispod razine oku vidljivih manifestacija klasične biologije. Osobito je zaokupljena oblikom bioloških molekula i ..... uglavnom je tri-dimenzionalna i strukturna - to, dakako, ne znači da je samo prerada morfologije - jer ona za razliku od morfologije uz to istovremeno mora uzeti u obzir i postanak i funkciju"
Odnos s drugim biološkim znanostima na molekularnoj razini
Molekularni biolozi primjenjuju posebne metode prirodne za molekularnu biologiju (pogledaj sekciju Metode niže u članku), ali te metode sve više kombinira s metodama i idejama iz područja genetike, biokemije i biofizike. Više ne postoji čvrsta linija koja je odjeljivala te znanstvene grane. Priložena slika je shematski prikaz jednog pogleda na odnos među tim područjima:
- Biokemija je studij kemijskih tvari i procesa koji se odvijaju u živim organizmima.
- Genetika je studij učinaka genetičkih razlika na organizmima. To se često može uočiti ako nedostaje normalna komponenta (npr. jedan gen). Proučavanje "mutanata" – organizmi kojima nedostaje jedan ili više funkcionalnih komponenti u odnosu na takozvani "divlji tip" ili normalni fenotip.
- Molekularna biologija je studij molekularnih osnova procesa replikacije, transkripcije i translacije genetičkog materijala. Centralna dogma molekularne biologije koja kaže da se genetski materijal (DNK) transkribira u RNK i tada translatira u protein, pruža dobru startnu poziciju za razumijevanje ovog područja.
Puno poslova u molekularnoj biologiji je kvantitativne prirode, i u zadnje vrijeme je puno učinjeno u međuvezi molekularne biologije i kompjuterskih znanosti bioinformatici. Uz bioinformatiku, studij strukture i funkcije gena, molekularna genetika, je jedna od najperspektivnijih grana molekularne biologije.
Sve više područja biologije se počinje baviti proučavanjem molekula, ili da direktno proučavaju njihove interakcije u stanici kao stanična biologija i razvojna biologija, ili indirektno, gdje se metode molekularne biologije primjenjuju kako bi se donijeli zaključci o populacijama ili vrstama, kao u područjima evolucijske biologije kao što su populacijska genetika i filogenetika.