Sankt Pölten: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
poveznica, par sitnica |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[ |
[[Datoteka:13-04-13-st-poelten-domplatz-315a.jpg|thumb|upright|Dom]] |
||
[[ |
[[Datoteka:13-04-13-st-poelten-landhausviertel-574.jpg|thumb|Landhaus]] |
||
[[ |
[[Datoteka:13-04-13-st-poelten-landhausviertel-516.jpg|thumb|Festspielhaus]] |
||
'''Sveti Hipolit'''{{fact}} (''Sankt Pölten'') je grad u [[Austrija|Austriji]] i glavni grad [[Donja Austrija|Donje Austrije]]. U gradu živi 51.548 stanovnika. |
'''Sveti Hipolit'''{{fact}} (''Sankt Pölten'') je grad u [[Austrija|Austriji]] i glavni grad [[Donja Austrija|Donje Austrije]]. U gradu živi 51.548 stanovnika. |
||
| Redak 7: | Redak 7: | ||
Već u [[neolit]]u nastaju prva naselja na mjestu današnjeg Sv. Hipolita. U rimsko doba postoji grad Aelija Ketijum (lat. ''Aelia Cetium'') koji se broji u glavna naselja rimske provincije Norik. Propadanjem rimskog carstva i Aelija Ketijum gubi svoje značenje i dalje se ne nalazi u pisanim izvorima. Tek 799. godine spominje se naselje Trajsma. |
Već u [[neolit]]u nastaju prva naselja na mjestu današnjeg Sv. Hipolita. U rimsko doba postoji grad Aelija Ketijum (lat. ''Aelia Cetium'') koji se broji u glavna naselja rimske provincije Norik. Propadanjem rimskog carstva i Aelija Ketijum gubi svoje značenje i dalje se ne nalazi u pisanim izvorima. Tek 799. godine spominje se naselje Trajsma. |
||
Oko 771. godine osnovan je [[Benediktinci|benediktinski]] samostan posvećen |
Oko 771. godine osnovan je [[Benediktinci|benediktinski]] samostan posvećen [[Hipolit Rimski|svetom Hipolitu]], po kojim je kasnije i naselje dobilo ime. Godine 1050. naselje dobiva pravo trgovišta, oko 1159. godine i pravo grada. U [[13. stoljeće|13. stoljeću]] grad se širi i dobiva bedeme. Ugarski kralj [[Matija Korvin]] zauzima grad koji mu služi kao jedno od glavnih uporišta za svoju kratku vladavinu nad Austrijom. Nakon što su [[Habsburška monarhija|Habsburgovci]] obnovili svoju vladavinu u Austriji, Sv. Hipolitu se ponovo daju gradska prava pri čemu dobiva veće povlastice. |
||
U doba ratova s [[Osmansko carstvo|Osmanlijama]] gradski bedemi Sv. Hipolita uspešno odbijaju turske napade 1529. i 1683. godine. Poslije 1560. godine, s reformacijom, glavni dio stanovnika postaje [[protestanti|protestantske]] vjeroispovijedi. Nakon 1573. godine slijedi protureformacija i rimokatolička obnova završena je oko 1623. godine. U [[17. stoljeće|17.]] i [[18. stoljeće|18. stoljeću]] grad doživljava barokni procvat i dobiva svoj povijesni izgled. [[Napoleon]] zauzima 1805. godine Sv. Hipolit i francuski vojnici ostaju u gradu sljedeće tri godine. |
U doba ratova s [[Osmansko carstvo|Osmanlijama]] gradski bedemi Sv. Hipolita uspešno odbijaju turske napade 1529. i 1683. godine. Poslije 1560. godine, s reformacijom, glavni dio stanovnika postaje [[protestanti|protestantske]] vjeroispovijedi. Nakon 1573. godine slijedi protureformacija i rimokatolička obnova završena je oko 1623. godine. U [[17. stoljeće|17.]] i [[18. stoljeće|18. stoljeću]] grad doživljava barokni procvat i dobiva svoj povijesni izgled. [[Napoleon]] zauzima 1805. godine Sv. Hipolit i francuski vojnici ostaju u gradu sljedeće tri godine. |
||
Inačica od 18. travnja 2015. u 13:04
Sveti Hipolit[nedostaje izvor] (Sankt Pölten) je grad u Austriji i glavni grad Donje Austrije. U gradu živi 51.548 stanovnika.
Povijest
Već u neolitu nastaju prva naselja na mjestu današnjeg Sv. Hipolita. U rimsko doba postoji grad Aelija Ketijum (lat. Aelia Cetium) koji se broji u glavna naselja rimske provincije Norik. Propadanjem rimskog carstva i Aelija Ketijum gubi svoje značenje i dalje se ne nalazi u pisanim izvorima. Tek 799. godine spominje se naselje Trajsma.
Oko 771. godine osnovan je benediktinski samostan posvećen svetom Hipolitu, po kojim je kasnije i naselje dobilo ime. Godine 1050. naselje dobiva pravo trgovišta, oko 1159. godine i pravo grada. U 13. stoljeću grad se širi i dobiva bedeme. Ugarski kralj Matija Korvin zauzima grad koji mu služi kao jedno od glavnih uporišta za svoju kratku vladavinu nad Austrijom. Nakon što su Habsburgovci obnovili svoju vladavinu u Austriji, Sv. Hipolitu se ponovo daju gradska prava pri čemu dobiva veće povlastice.
U doba ratova s Osmanlijama gradski bedemi Sv. Hipolita uspešno odbijaju turske napade 1529. i 1683. godine. Poslije 1560. godine, s reformacijom, glavni dio stanovnika postaje protestantske vjeroispovijedi. Nakon 1573. godine slijedi protureformacija i rimokatolička obnova završena je oko 1623. godine. U 17. i 18. stoljeću grad doživljava barokni procvat i dobiva svoj povijesni izgled. Napoleon zauzima 1805. godine Sv. Hipolit i francuski vojnici ostaju u gradu sljedeće tri godine.
S gradnjom zapadne željeznice (Westbahn) 1858. godine Sveti Hipolit polako se razvijao u industrijski grad. Poslije 1903. godine nastaju prva velika poduzeća. Grad postaje veći i 1922. godine postaje tzv. statutarni grad, tj. sa zasebnim gradskim pravom. U Drugom svjetskom ratu skoro polovica grada bila je uništena. Obnova grada završena je 1955., a 1972. godine Sveti Hipolit je prešao granicu od 50.000 stanovnika.
Politika
Gradonačelnik je Matthias Stadler (SPÖ).