Aluminij: Razlika između inačica

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Dodano 27 bajtova ,  prije 7 godina
bez sažetka
No edit summary
===Pirotehnika i kemija===
 
Aluminij se u [[Pirotehnika|pirotehnici]] koristiupotrebljava u prahu i služi za povećanje [[Temperatura|temperature]] i oduzimanje [[kisik]]a toj smjesimješavini.
 
'''Aluminijski prah''' je fino usitnjen aluminij. Zagrijavanjem na 600°C aluminij poprima zrnatu strukturu, potom u stroju za potresivanje prelazi u aluminijsku krupicu, koja mljevenjem prelazi u prah. Tehnički se primjenjuje ponajprije zbog nagle [[Oksidacija|oksidacije]] pri zagrijavanju na [[zrak]]u, uz pojavu blještavoga svjetla i jako razvijanje [[Toplina|topline]], pa se koristiprimjenjue u [[Aluminotermija|aluminotermiji]].
 
===Tehnologija===
Žarenjem aluminijeva hidroksida u rotacijskim pećima na temperaturama iznad 1200°C nastaje čista glinica, koja se tek onda šalje da se iz nje proizvede aluminij.
 
Polazna ruda za dobivanje aluminija je [[boksit]], od kojeg se pročišćavanjem dobije aluminijev oksid (glinica) (Al<sub>2</sub>O<sub>3</sub>). Metal aluminij dobivamo [[elektroliza|elektrolizom]]; najvažniji procesi koristeprimjenjuju Hall-Heroultovu ćeliju, u kojoj je se kao elektrolit koristirabi rastopljeni kriolit Na<sub>3</sub>AlF<sub>6</sub> koji snižavasnizuje temperaturu taljenjatalište na oko 950ºC. Jakost električne struje pri procesu je oko 150.000 A, a napon je oko 5 V.
 
Reakcija na katodi:
2 O<sup>2−</sup> → O<sub>2</sub> + 4 e<sup>−</sup>
 
UkolikoAko su katode izrađene od ugljena (što je najčešća izvedba), one pri procesu lagano izgaraju te reagiraju sa kisikom i fluorom iz kriolita, stoga nastaju i određene količine plinova CO i CO<sub>2</sub>, te plinoviti spojevi sa fluorom (1 kg po 1 t Al) koji pridonose efektu staklenika. Dobiveni aluminij se drži na visokim temperaturama nekoliko sati da bi iz njega isparile primjese silicija, titanija, bakra i cinka, no najveća čistoća se dobije električnom rafinacijom (99.999%). Razvijaju se i druge elektrolitne metode (obrada boksita s [[klor]]om i elektroliza rastopljenog klorida). Čisti aluminij je mekan i kovan, a čvrstoća mu se može povećati mehaničkom obradom.
 
 
Aluminij s mnogim metalima stvara slitine, što je uz već navedena svojstva, razlog njegove tako velike uporabe. Budući da je čist aluminij mekan, gotovo polovina proizvedenog metala prerađuje se dalje u legure. Proizvodi se velik broj [[legura]] koje obično uključuju [[Bakar (element)|bakar]], [[mangan]], [[silicij]], [[cink]] i [[magnezij]].
 
*Aluminij i mangan 1,2 % Mn. Ne gubi boju i koristiupotrebljava se za prozore i kuhinjske folije.
*Aluminij i bor ima veću električnu vodljivost, a koristiupotrebljava se za električnielektrične kabeli.
*Silumin – Si 10 %.
*[[Magnalij]] – Mg 10 - 30 %. Otporan na morsku vodu, pa se koristirabi u brodogradnji.
*[[Duraluminij]] – Cu 2,5 – 5,5 %, Mg 0,5 – 2 %, Mn 0,5 – 1,2 %, Si 0,2 – 1 %. Vrlo tvrda legura (triput tvrđa od običnoga čelika, a lakša od njega), otporna na udarce, pa se rabi u građevinarstvu, za izradu prijevoznih sredstava, za oplatu aviona i okvire trkaćih bicikala.
 
 
 
'''Aluminijev oksid''' se u prirodi može naći u obliku minerala [[korund]]a koji je iste kemijske formule ali različite strukture. Ovaj mineral je izrazito inertan i tvrd te se može koristitiupotrebljavati kao električni izolator ili za brušenje (primjerice stakla).
Korund je drugi najčvršći materijal na svijetu, sa posebnom obradom i primjesom nekog kemijskog elementa koji mu daje žarku boju korund postaje dragi kamen: [[rubin]] (krom daje crvenu boju), [[safir]] (kobalt daje plavu boju).
 
==Recikliranje==
 
Danas se u Europi reciklira 42 % aluminija korištenogkoji se upotrebljavao u limenkama, 85% aluminija korištenogkoji se rabi u građevinskim materijalima i 95 % aluminija korištenogkoji se upotrebljava u prevoznim sredstvima. Na kraju 20. stoljeća omjer aluminija proizvedenog iz glinice i recikliranog aluminija iznostio je 3:1.
 
== Zanimljivosti ==
*Onečišćeni aluminij je prvi put dobio poznati danski fizičar [[Hans Christian Oersted]] 1825. godine iz aluminijeva klorida redukcijom pomoću kalijeva amalgama. Dvije godine kasnije, [[Friedrich Wohler]], koji je nastavio njegov eksperimentalni rad, dobio je čisti aluminij upotrijebivši kao redukcijsko sredstvo metalni [[kalij]].
 
*[[Napoleon II. Bonaparte, car Francuske|Napoleon II.]] je na jednom svečanom banketu objedovao koristećirabeći pribor načinjen od tada najskupljeg metala, aluminija, dok su se njegovi gosti služili ''manje vrijednim'' priborom izrađenim od srebra i zlata.
 
*Prva konzerva za piće od aluminija proizvedena je 1963., a danas je to jedna od najvažnijih primjena aluminija.
*Kugle [[Atomium]]a zahvaljuju svoj snažan sjaj 2 mm tankom elektrolitski nanesenom aluminijskom sloju.
 
*500 godina treba da se razgradi aluminijska konzerva. Energija koja se ušteti recikliranjem jedne aluminijske konzerve dostatna je za tri sata rada TV prijamnika, a količina ispuštenih štetnih plinova smanjuje se do 95 %. Pri recikliranju aluminija potrebno je samo 5 % energije potrebne za proizvodnju jednake količine aluminija iz glinice. S porastom korištenjauporabe limenki javila su se specijalizirana postrojenja za reciklažu limenki te tako pridonijela da se procespostupak recikliranja aluminija proširi i na ostale proizvode.
 
*Za dobivanje 1 t aluminija, potrebno je 4,5 tone boksita i pri čemu se troši oko 0,5 t ugljenih elektroda i oko 14 000 kWh električne energije.
*Procjenjuje se da zamjenom 1.6 kg čelika jednim kg aluminija automobil tijekom voznog vijeka smanji emisiju štetnih plinova za oko 20 kg (zbog manje potrošnje goriva). Ta se brojka za vlakove penje na 200 kg.
 
*Aluminij visoke čistoće s odgovarajućom završnom obradom i poliranjem tvori visokoreflektirajući sloj te se kao takav koristiprimjenjuje u zrcalima, a vrlo često i na [[neboder|neboderima]].
 
==Izvori==

Navigacijski izbornik