Istočno Sarajevo: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 130: | Redak 130: | ||
| prazno6_info = |
| prazno6_info = |
||
| web_stranica = [http://www. |
| web_stranica = [http://www.gradistocnosarajevo.net/?lang=lat www.gradisarajevo.net] |
||
| bilješke = |
| bilješke = |
||
}} |
}} |
||
Redak 162: | Redak 162: | ||
== Vanjske poveznice == |
== Vanjske poveznice == |
||
* http://www. |
* [http://www.gradistocnosarajevo.net/?lang=lat Službena stranica] |
||
{{BiH}} |
{{BiH}} |
Inačica od 26. travnja 2015. u 13:16
Istočno Sarajevo | |||
---|---|---|---|
|
|||
Entitet | Republika Srpska | ||
Općine | Istočna Ilidža, Istočno Novo Sarajevo, Pale, Sokolac, Istočni Stari Grad i Trnovo | ||
Površina | |||
- Ukupna | 1.342 km² | ||
Stanovništvo (1991.) | |||
- Grad | 71.210 | ||
- Gustoća | 53 stan. na km² | ||
Vremenska zona | CET (UTC) | ||
Pozivni broj | (+387) 57 | ||
Službena stranica www.gradisarajevo.net | |||
Zemljovid | |||
Položaj Istočnog Sarajeva |
Istočno Sarajevo je jedan od dvanaest službenih gradova u Bosni i Hercegovini. Istočno Sarajevo je ranije bilo poznato kao Srpsko Sarajevo, ali je odlukom Ustavnog suda BiH taj naziv proglašen neustavanim i diskriminatorskim prema Bošnjacima, Hrvatima i ostalim građanima koji nisu srpske nacionalnosti, jer je u svom nazivu sadržavao odrednicu "srpski". Nalazi se u istočnom dijelu Bosne i sastoji se od sedam općina, među kojima su također i općine koje su prema odluci Ustavnog suda BiH izgubile odrednicu "srpski". Istočno Sarajevo je nastalo tijekom rata u Bosni i Hercegovini od općina i područja u okolini Sarajeva, koje su prema Daytonskom sporazumu pripale Republici Srpskoj.
Zemljopis
Istočno Sarajevo se nalazi u zemljopisnom središtu Bosne i Hercegovine, a na njegovom teritoriju se nalaze planine Jahorina i Trebević.
Najvažniji riječni tokovi su Paljanska i Mokranjska Miljacka, koje, kod mjesta Bulozi čine jedinstveno korito rijeke Miljacke; Prača, koja izvire ispod padina Jahorine na 1462 m nadomorske visine i Željeznica sa izvorom ispod planine Treskavice.[1]
Administrativna podjela
Županijska uprava
Stanovništvo
Povijest
Tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, od 1992. do 1995. godine, Pale su bile privremena prijestolnica Republike Srpske . Tu su se nalazile političke i pravne institucije : Vlada i njeni organi , Skupština Republike Srpske i dr. . U isto vrijeme tu su se nalazile novinska agencija SRNA , Televizijski studio KANAL S , novine " Javnost " i " Ognjišta " .
Prva civilna vlast na teritoriji Istočnog Sarajeva formirana je na skupštinskoj sjednici , u zgradi Mjesne zajednice Lukavica , krajem ljeta 1992. godine . U organizaciji Povjereništva Srpske općine Novo Sarajevo , na čijem je čelu bio predsjednik Predsjedništva Republike Srpske dr. Dragan Đokanović , održana je Skupština Općine Srpsko Novo Sarajevo koju su činili odbornici srpske nacionalnosti Skupštine , predratne sarajevske općine , Novo Sarajevo . Pozvani vijećnici , izabrani su na višečlanačkim izborima 1990. godine , odabrali su ih općinski Izvršni odbor , a prvi predsjednik Izvršnog odbora postao je Branko Radan .
Rat u Bosni i Heregovini završen je potpisivanjem Daytonskog sporazuma, 14. prosinca 1995. godine, kada je iscrpljenim akterima sukoba konačno data mogućnost da svoje međusobne nesuglasice rješavaju demokratskim putem.