Istočno Sarajevo: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
manja lektura
100px
Redak 13: Redak 13:
| slika_pečat_veličina =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb =Istocni sarajevo grb.png
| slika_grb =Istocni sarajevo grb.png
| slika_grb_veličina =80px
| slika_grb_veličina =100px
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_veličina =

Inačica od 26. travnja 2015. u 18:04

Istočno Sarajevo
Grb Istočnog Sarajeva
Grb
Entitet Republika Srpska
Općine Istočna Ilidža, Istočno Novo Sarajevo, Pale, Sokolac, Istočni Stari Grad i Trnovo
Površina
 - Ukupna 1.342 km²
Stanovništvo (1991.)
 - Grad 71.210
 - Gustoća 53 stan. na km²
Vremenska zona CET (UTC)
Pozivni broj (+387) 57
Službena stranica www.gradistocnosarajevo.net
Zemljovid
Položaj Istočnog Sarajeva
Položaj Istočnog Sarajeva

Položaj Istočnog Sarajeva

Istočno Sarajevo je jedan od dvanaest službenih gradova u Bosni i Hercegovini. Istočno Sarajevo je ranije bilo poznato kao Srpsko Sarajevo, ali je odlukom Ustavnog suda BiH taj naziv proglašen neustavanim i diskriminatorskim prema Bošnjacima, Hrvatima i ostalim građanima koji nisu srpske nacionalnosti, jer je u svom nazivu sadržavao odrednicu "srpski". Nalazi se u istočnom dijelu Bosne i sastoji se od sedam općina, među kojima su također i općine koje su prema odluci Ustavnog suda BiH izgubile odrednicu "srpski". Istočno Sarajevo je nastalo tijekom rata u Bosni i Hercegovini od općina i područja u okolini Sarajeva, koje su prema Daytonskom sporazumu pripale Republici Srpskoj.


Zemljopis

Istočno Sarajevo se nalazi u zemljopisnom središtu Bosne i Hercegovine, a na njegovom teritoriju se nalaze planine Jahorina i Trebević.

Najvažniji riječni tokovi su Paljanska i Mokranjska Miljacka, koje, kod mjesta Bulozi čine jedinstveno korito rijeke Miljacke; Prača, koja izvire ispod padina Jahorine na 1462 m nadomorske visine i Željeznica sa izvorom ispod planine Treskavice.[1]

Administrativna podjela

Županijska uprava

Stanovništvo

Povijest

Tijekom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, od 1992. do 1995. godine, Pale su bile privremena prijestolnica Republike Srpske . Tu su se nalazile političke i pravne institucije : Vlada i njeni organi, Skupština Republike Srpske i dr. U isto vrijeme tu su se nalazile novinska agencija SRNA, Televizijski studio KANAL S, novine "Javnost" i "Ognjišta".

Prva civilna vlast na teritoriji Istočnog Sarajeva formirana je na skupštinskoj sjednici u zgradi Mjesne zajednice Lukavica potkraj ljeta 1992. godine. U organizaciji Povjereništva Srpske općine Novo Sarajevo, na čijem je čelu bio predsjednik Predsjedništva Republike Srpske dr. Dragan Đokanović, održana je Skupština Općine Srpsko Novo Sarajevo koju su činili odbornici srpske nacionalnosti Skupštine, predratne sarajevske općine Novo Sarajevo. Pozvani vijećnici, izabrani su na višečlanačkim izborima 1990. godine, odabrali su ih općinski Izvršni odbor, a prvi predsjednik Izvršnog odbora postao je Branko Radan.

Rat u Bosni i Heregovini završen je potpisivanjem Daytonskog sporazuma, 14. prosinca 1995. godine, kada je iscrpljenim akterima sukoba konačno data mogućnost da svoje međusobne nesuglasice rješavaju demokratskim putem.

Gospodarstvo

Kultura

Znamenitosti

Izvori

Vanjske poveznice