Stonoge: razlika između inačica

Stonoge
	Štitonosna striga (Scutigera coleoptrata), ponekad se pojavljuje u stanovima.
Sistematika
Carstvo:	Animalia;
Koljeno:	Arthropoda;
Potkoljeno:	Myriapoda; Latreille, 1802
Razredi
	*Chilopoda Diplopoda; Pauropoda; Symphyla; Arthropleuridea Wilson & Shear, 2000 †;
	wikivrste; WD; wikislike;

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 1. svibnja 2015. u 15:09

Stonoge (Myriapoda) su potkoljeno razmjerno jednostavno građenih kopnenih člankonožaca, uzdušnjaka, kojima kolutići nisu sjedinjeni i svaki kolutić (osim nekoliko zadnjih) ima po jedan ili dva para nogu.

Građa tijela

Prave stonoge imaju od 13 do više od l00 dvojnih kolutića (diplosomiti) s po 2 para nogu na svakom kolutiću. Na glavi se nalaze tri para čeljusti i jedan par ticala za opip i njuh koja za razliku od ticala kukaca imaju mišiće. Otvori za disanje, odušci, (traheje) nalaze se uzduž cijelog tijela, a dugo, cjevasto srce ima ostije (dvostruke otvore) gotovo u svakom kolutiću. Probavilo je većinom u obliku dugačke cijevi. Izlučivanje se obavlja Malpigijevim cjevčicama. Kod jednog dijela stonoga spolni se otvori nalaze na prednjem dijelu tijela pa se nazivaju prednjospolci (Progoneata), a kod drugog dijela su na kraju zatka pa se nazivaju stražnjospolci (Opisthogoneata).

Stanište

Stonoge su kopnene životinje koje nastanjuju vlažna staništa jer kroz površinu tijela i otvore za disanje gube znatne količine vode. Uglavnom su aktivne noću a po danu se skrivaju. Najčešće se hrane trulim lišćem.

Razmnožavanje

Za vrijeme parenja mužjaci stonoga stvaraju nakupine spermija koje složenim procesom prebacuju na ženke. Ženke nose jaja iz kojih se legu male kratke stonoge sa samo nekoliko parova nogu. Presvlače se veliki broj puta.

Vrste

Razred stonoga sadrži 13 000 vrsta koje su uglavnom kopnene. Mogu se podijeliti na 4 podrazreda: strige (Chilopoda), kojima svi kolutići osim tri posljednja imaju samo jedan par nogu, dvojenoge (Diplopoda) koje imaju dvojne kolutiće i na svakom kolutiću dva para nogu i dva para odušaka osim prva tri kolutića koji imaju po jedan par nogu, malonošce (Pauropoda) koji su duljine od 0,5-1,5 mm a imaju 9-11 pari nogu, kratkonošce (Symphyla) koji su duljine do 8 mm a imaju 12 pari kratkih nogu i par predljivih nastavaka na kraju tijela.

Najdulja vrsta Scolopendra gigantea duga je do 26 cm. U Hrvatskoj je česta i najpoznatija kućna ili štitonosna striga (Scutigera coleoptrata). ^[1]

Izvori

↑ Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. ISBN 953-0-30824-8

[1] Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. ISBN 953-0-30824-8

[1]

@@ Redak 14: / Redak 14: @@
 *[[dvojenoge|Diplopoda]]
 *[[malonošci|Pauropoda]]
-*[[kratkonošci|Symphyla]] }}
+*[[kratkonošci|Symphyla]]
+*[[Arthropleuridea]] <small>Wilson & Shear, 2000</small> †
+}}
 [[Slika:Scolopendra fg01.JPG|thumb|desno|225px|Opasna striga (''Scolopendra cingulata''), živi u šumi, duga je do 8&nbsp;cm.]]
@@ Redak 22: / Redak 24: @@
 == Građa tijela ==
-Ukupan broj nogu varira od 3 ili 4 para kod striga do gotovo 200 pari. Na glavi se nalaze tri para čeljusti i jedan par [[ticala]] za opip i njuh koja za razliku od ticala [[Kukci|kukaca]] imaju mišiće.
+Prave stonoge imaju od 13 do više od l00 dvojnih kolutića (diplosomiti) s po 2 para nogu na svakom kolutiću. Na glavi se nalaze tri para čeljusti i jedan par [[ticala]] za opip i njuh koja za razliku od ticala [[Kukci|kukaca]] imaju mišiće.
 Otvori za disanje, odušci, (traheje) nalaze se uzduž cijelog tijela, a dugo, cjevasto srce ima ostije (dvostruke otvore) gotovo u svakom kolutiću. Probavilo je većinom u obliku dugačke cijevi. Izlučivanje se obavlja Malpigijevim cjevčicama. Kod jednog dijela stonoga spolni se otvori nalaze na prednjem dijelu tijela pa se nazivaju prednjospolci (''Progoneata''), a kod drugog dijela su na kraju zatka pa se nazivaju stražnjospolci (''Opisthogoneata'').