Marija Bistrica: razlika između inačica

Marija Bistrica
	; grb
Država	Hrvatska
Županija	Krapinsko-zagorska
Načelnik	Josip Milički, ing.
Naselja	Marija Bistrica, Globočec, Hum Bistrički, Laz Bistrički, Laz Stubički, Podgorje Bistričko, Podgrađe, Poljanica Bistrička, Selnica, Sušobreg Bistrički, Tugonica
Površina	68,6 km2
Površina središta	4 km2
Koordinate	46°04′N 16°07′E / 46.06°N 16.11°E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	5 553
– gustoća	81 st./km2
Urbano	1 045
– gustoća	1388 st./km2
Poštanski broj	49246 Marija Bistrica
	Marija Bistrica Marija Bistrica na zemljovidu Hrvatske

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 7. svibnja 2015. u 23:26

Marija Bistrica je općina u Krapinsko - zagorskoj županiji.

Zemljopis

Općina Marija Bistrica proteže se od sjeveroistočnog obronka Medvednice prema sjeveru do rijeke Krapine, s istočne strane omeđena je potokom Žitomirka, a na zapadnoj strani potokom Pinja.

Stanovništvo

Uprava

načelnik: Josip Milički, ing.
predsjednik Općinskog Vijeća: Teodor Švaljek, ing.

Povijest

Mjesto Bistrica dobilo je ime po potoku koji protječe kroz mjesto. Spominje se prvi put 1209. u povelji kojom hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. vraća županu Vratislavu njegove zaplijenjene posjede, uključujući i Bistricu. Župa u Bistrici spominje se prvi put 1334. Župna crkva bila je posvećena sv. Petru i Pavlu. Otkada je 1731. biskup Juraj Branjug posvetio novo uređenu crkvu Snježnoj Gospi, svetište i mjesto zovu se Marija Bistrica.

Gospodarstvo

Poznate osobe

Valentin Pozaić - hrvatski biskup
Juraj Žerjavić
Marica Slava Vedrina - hrvatska misionarka u Paragvaju

Spomenici i znamenitosti

Hrvatsko nacionalno marijansko svetište
Dvorac Hellenbach iz 18. stoljeća.

Obrazovanje

Kultura

Religija

Podrobniji članak o temi: Svetište Majke Božje Bistričke

Tu se nalazi i svetište Majke Božje Bistričke, jedno od najpopularnijih i najposjećenijih marijanskih svetišta u Hrvatskoj.

Kip Majke Božje Bistričke potječe iz 15. stoljeća i bio je u crkvi na Vinskom Vrhu. Zbog opasnosti od Turaka, Gospin kip premješten je u župnu crkvu u Mariji Bistrici, a 1650. zazidan u jedan prozor. Nastojanjem zagrebačkog biskupa Martina Borkovića kip je pronađen 1684. i stavljen na počasno mjesto. Od tada počinju brojna hodočašća.

Hrvatski je sabor 1715. darovao glavni oltar na čast Bistričke Gospe, 1715. Papa Benedikt XIV. podijelio je oproste hodočasnicima koji se ispovijede i pričeste. Požar je 1880. oštetio čitavu crkvu osim glavnog oltara s kipom Majke Božje Bistričke koji je ostao posve neoštećen. Arhitekt Hermann Bolle obnovio je i proširio crkvu te izgradio cintor oko svetišta. Papa Pio XI. proglasio je crkvu Majke Božje Bistričke manjom bazilikom (basilica minor). Zagrebački nadbiskup dr. Antun Bauer okrunio je 1935. čudotvorni kip Marije i Malog Isusa zlatnim krunama i proglasio Mariju kraljicom Hrvata. Govornik je tada bio nadbiskup koadjutor dr. Alojzije Stepinac. Biskupska konferencija proglasila je 1971. bistričko svetište Nacionalnim prošteništem čitavog hrvatskog naroda. Godine 1984. u Mariji Bistrici je održan Nacionalni euharistijski kongres.

Reljefnu sliku, "Svjetlo istine", koja je izložena na štovanje u samoj unutrašnjosti crkve Majke Božje Bistričke, bliže oltaru, izradio je 1997. varaždinski umjetnik Ladislav Gradečak. Slike u cintoru naslikao je Ferdo Quiqerez, a obnovio ih akademski slikar Vladimir Pavlek od 1982. do 1984. Papa Ivan Pavao II. proglasio je kardinala Alojzija Stepinca blaženim 3. listopada 1998. u Mariji Bistrici, kada je svetište za tu prigodu posebno uređeno i dograđeno.

Zagrebački nadbiskup Josip Bozanić otvorio je Karmel Majke Božje Bistričke i bl. Alojzija Stepinca te posvetio samostansku crkvu 12. veljače 2000. U godini Velikog jubileja 2000. odlukom Josipa Bozanića bazilika Majke Božje Bistričke postala je jedna od četiri oprostne crkve. Podignut je spomenik papi Ivanu Pavlu II. podno Kalvarije 18. svibnja 2003.

Šport

Galerija postaja križnog puta

Isus uzima na sebe križ	Isus tješi jeruzalemske žene	Isusa svlače	Isus umire na križu

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Marija Bistrica

Službena stranica Općine Marija Bistrica

Nedovršeni članak Marija Bistrica koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886

[1] Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703

[2] Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886

[1]

[2]

@@ Redak 46: / Redak 46: @@
 Kip Majke Božje Bistričke potječe iz [[15. stoljeće|15. stoljeća]] i bio je u [[crkva|crkvi]] na Vinskom Vrhu. Zbog opasnosti od [[Osmanlije|Turaka]], Gospin kip premješten je u župnu crkvu u Mariji Bistrici, a [[1650]]. zazidan u jedan prozor. Nastojanjem [[zagrebačka biskupija|zagrebačkog biskupa]] [[Martin Borković|Martina Borkovića]] kip je pronađen [[1684]]. i stavljen na počasno mjesto. Od tada počinju brojna [[hodočašće|hodočašća]].
-[[File:Reljef u bazilici Majke Božje Bistričke, Svjetlo istine - umjetnik Ladislav Gradečak 3.jpg|thumb|lijevo|280px|Reljef u bazilici Majke Božje Bistričke, Svjetlo istine - umjetnik [[Ladislav Gradečak]]]]
 Hrvatski je [[Hrvatski sabor|sabor]] [[1715]]. darovao glavni [[oltar]] na čast Bistričke Gospe, [[1715]]. [[Papa]] [[Benedikt XIV.]] podijelio je oproste hodočasnicima koji se [[ispovijed]]e i [[Euharistija|pričeste]]. Požar je [[1880]]. oštetio čitavu crkvu osim glavnog oltara s kipom Majke Božje Bistričke koji je ostao posve neoštećen. Arhitekt [[Hermann Bolle]] obnovio je i proširio crkvu te izgradio [[cintor]] oko svetišta. Papa [[Pio XI.]] proglasio je crkvu Majke Božje Bistričke manjom [[bazilika|bazilikom]] (basilica minor). Zagrebački nadbiskup dr. [[Antun Bauer]] okrunio je [[1935]]. čudotvorni kip Marije i Malog [[Isus]]a zlatnim krunama i proglasio Mariju kraljicom [[Hrvati|Hrvata]]. Govornik je tada bio nadbiskup [[koadjutor]] dr. [[Alojzije Stepinac]]. [[Biskupska konferencija]] proglasila je [[1971]]. bistričko svetište Nacionalnim [[proštenište]]m čitavog hrvatskog naroda. Godine [[1984]]. u Mariji Bistrici je održan Nacionalni euharistijski kongres.