Toma Erdődy: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 20. svibnja 2015. u 07:10

Toma II. Erdődy (?, 1558. – Krapina, 17. siječnja 1624.), grof, hrvatski velikaš i hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban podrijetlom iz mađarske velikaške obitelji Erdődy. Uz prezimenički pridjevak Erdődy, u nekim povijesnim izvorima navodi se kao njegovo prezime i Bakač.

Životopis

Početkom godine 1584. Toma II., sin Petra II. Erdődyja hrvatskog bana od godine 1556. do 1567., imenovan je hrvatskim banom.

Odmah na početku svog mandata 26. listopada iste godine, ban Erdődy i general hrvatske krajine Josip Jošt Thurn su kod Slunja sa samo 2.030 ratnika (1.330 konjanika i 700 pješaka) iznenadili i strahovito razbili 9.000 Turaka (8.400 konjanika i 600 pješaka). U slavnoj i sjajnoj pobjedi u "dolini Močila kod Slunja" poginulo je oko 2.000 do 4.000 Turaka i samo nekoliko kršćanskih ratnika. U boju u kojem je oslobođeno nekoliko tisuća zarobljenog naroda i osvojeno mnogo ratnoga plijena, posebno su se proslavili ban Erdődy, grof Thurn i Purgstaller.

Ban Erdődy nastavlja s nizom sjajnih pobjeda pa je s malim brojem ratnika (500 konjanika i 500 pješaka) 6. prosinca 1586. godine razbio Ali-begovu vojsku (3.000 konjanika i 500 pješaka) kod Ivanića. Kad je 1587. među močvarama kod Kacsorlaka i Juraj Zrinski sa svojim ratnicima teško porazio i pobio oko 2.000 Turaka, prestale su na neko vrijeme turske navale na Hrvatsku. Tom prigodom je Juraj Zrinski zarobio oko 1.000 Turaka i ulovio sjajan plijen od oko 1.100 konja.

12. kolovoza godine 1591. ban Erdődy je oslobodio grad Moslavinu, uzrokujući velike probleme i gubitke Ali Hasan-paši. Međutim godine 1592. u bitci kod Bresta kršćanska vojska je doživjela težak poraz, a sam ban Toma je potamnio svoju slavu neslavnim bijegom. Ipak, već iduće godine u ljeto 1593. ban se je iskupio. Naime, Hasan-paša Predojević je sa svojih 15.000 vojnika 22. lipnja opet navalio na grad Sisak, a Erdődy je odmah skupio 2.400 svojih ratnika. Nakon što su im se pridružili karlovački general Andrija Auersperg i vojvoda Ruprecht Eggenberg s lakim konjaništvom, strijelcima i husarima, kršćanska vojska je imala oko 5.000 vojnika. I dok su se neki časnici dvojili treba li navaliti na nekoliko puta brojčano jače Turke, Erdőedy i Auersperg su odlučno zagovarali navalu govoreći: "Ne gledajmo na broj neprijatelja, Bog će nam pomoći!".

Kršćanska vojska je predvođena banom Erdődyjem strahovito razbila tursku vojsku, koja je što u boju što u rijeci Kupi izgubila oko 10.000 vojnika, a sam Hasan-paša se je s 12 najistaknutijih turskih begova pri bijegu utopio u rijeci Kupi. Velika i sjajna pobjeda godine 1593. kod Siska koja je bila prekretnica u ratu Hrvata s Turcima, oduševila je cijelu kršćansku Europu. Povjesničari bilježe da je nakon ove pobjede Toma glasno uskliknuo: " In Deo vici!" ("U Bogu pobijedih!"). Papa Klement VII. pohvalio je pobjednike posebnim pismom, a španjolski kralj Filip II. je odlikovao hrvatskog bana Erdedija imenujući ga vitezom reda "sv. Spasitelja". 15. svibnja 1595.

Erdődy se 1595. povukao s banske dužnosti, ali je i dalje nastavio uspješno ratovati protiv Turaka. God. 1603. proglašen tavernikom za Ugarsku, a 1607. imenovan je nasljednim varaždinskim županom. U razdoblju 1608.-1614. ponovo je bio banom.

Varaždinska se je varoš sporila s njime, a u parnicama protiv Erdedija zastupao ju je ugledni hrvatski pravni stručnjak Ivan Kitonić.^[1]

Literatura

Szabo, Agneza: Ako želimo pobjedu - nadvladajmo zlo dobrim, Glasnik Srca Isusova i Marijina, godište 102., Zagrab, travanj 2011., str. 6-7

Bojevi za Sisak 1591. - 1593., katalog izložbe, Sisak, 1993.

Vanjske poveznice

Na današnji dan: umro Toma Bakač Erdödy

↑ Lujo Pihler: Iz staroga Varaždina. Varoška obćina i statuti, Hrvatsko jedinstvo, Varaždin, 24. rujna 1942., str. 1, 2

[1] Lujo Pihler: Iz staroga Varaždina. Varoška obćina i statuti, Hrvatsko jedinstvo, Varaždin, 24. rujna 1942., str. 1, 2

[1]

@@ Redak 6: / Redak 6: @@
 == Životopis ==
-Početkom godine [[1584]]. Toma II., sin [[Petar II. Erdődy|Petra II. Erdődija]] hrvatskog bana od godine [[1556]]. do [[1567]]., imenovan je hrvatskim banom.
+Početkom godine [[1584]]. Toma II., sin [[Petar II. Erdődy|Petra II. Erdődyja]] hrvatskog bana od godine [[1556]]. do [[1567]]., imenovan je hrvatskim banom.
 Odmah na početku svog mandata [[26. listopada]] iste godine, ban Erdődy i general [[Vojna krajina|hrvatske krajine]] [[Josip Jošt Thurn]] su kod [[Slunj]]a sa samo 2.030 ratnika (1.330 konjanika i 700 pješaka) iznenadili i strahovito razbili 9.000 [[Osmansko Carstvo|Turaka]] (8.400 konjanika i 600 pješaka). U slavnoj i sjajnoj pobjedi u "dolini Močila kod Slunja" poginulo je oko 2.000 do 4.000 Turaka i samo nekoliko kršćanskih ratnika. U boju u kojem je oslobođeno nekoliko tisuća zarobljenog naroda i osvojeno mnogo ratnoga plijena, posebno su se proslavili ban Erdődy, grof Thurn i Purgstaller.
@@ Redak 12: / Redak 12: @@
 Ban Erdődy nastavlja s nizom sjajnih pobjeda pa je s malim brojem ratnika (500 konjanika i 500 pješaka) [[6. prosinca]] [[1586]]. godine [[bitka kod Ivanića 1586.|razbio]] [[Ali-beg]]ovu vojsku (3.000 konjanika i 500 pješaka) kod [[Ivanić]]a. Kad je [[1587]]. među močvarama kod [[Kacsorlak]]a i [[Juraj IV. Zrinski|Juraj Zrinski]] sa svojim ratnicima teško [[bitka kod Kacsorlaka 1587.|porazio]] i pobio oko 2.000 Turaka, prestale su na neko vrijeme turske navale na Hrvatsku. Tom prigodom je Juraj Zrinski zarobio oko 1.000 Turaka i ulovio sjajan plijen od oko 1.100 konja.
-[[12. kolovoza]] godine [[1591]]. ban Erdődy je [[bitka za Moslavinu 1591.|oslobodio]] grad [[Moslavina|Moslavinu]], uzrokujući velike probleme i gubitke [[Ali Hasan-paša|Ali Hasan-paši]]. Međutim godine [[1592]]. u bitci kod [[Brest]]a kršćanska vojska je doživjela težak [[bitka kod Bresta 1592.|poraz]], a sam ban Toma je potamnio svoju slavu neslavnim bijegom. Ipak, već iduće godine u ljeto [[1593]]. ban se je iskupio. Naime, Hasan-paša Predojević je sa svojih 15.000 vojnika [[22. lipnja]] opet navalio na grad [[bitka kod Siska|Sisak]], a Erdődy je odmah skupio 2.400 svojih ratnika. Nakon što su im se pridružili [[Karlovac|karlovački]] general [[Andrija Auersperg]] i vojvoda [[Ruprecht Eggenberg]] s lakim konjaništvom, strijelcima i husarima, kršćanska vojska je imala oko 5.000 vojnika. I dok su se neki časnici dvojili treba li navaliti na nekoliko puta brojčano jače Turke, Erdőedy i Auersperg su odlučno zagovarali navalu govoreći: "Ne gledajmo na broj neprijatelja, Bog će nam pomoći!".
+[[12. kolovoza]] godine [[1591]]. ban Erdődy je [[bitka za Moslavinu 1591.|oslobodio]] grad [[Moslavina|Moslavinu]], uzrokujući velike probleme i gubitke [[Ali Hasan-paša|Ali Hasan-paši]]. Međutim godine [[1592]]. u bitci kod [[Brest]]a kršćanska vojska je doživjela težak [[bitka kod Bresta 1592.|poraz]], a sam ban Toma je potamnio svoju slavu neslavnim bijegom. Ipak, već iduće godine u ljeto [[1593]]. ban se je iskupio. Naime, [[Hasan-paša Predojević]] je sa svojih 15.000 vojnika [[22. lipnja]] opet navalio na grad [[bitka kod Siska|Sisak]], a Erdődy je odmah skupio 2.400 svojih ratnika. Nakon što su im se pridružili [[Karlovac|karlovački]] general [[Andrija Auersperg]] i vojvoda [[Ruprecht Eggenberg]] s lakim konjaništvom, strijelcima i husarima, kršćanska vojska je imala oko 5.000 vojnika. I dok su se neki časnici dvojili treba li navaliti na nekoliko puta brojčano jače Turke, Erdőedy i Auersperg su odlučno zagovarali navalu govoreći: "Ne gledajmo na broj neprijatelja, Bog će nam pomoći!".
 Kršćanska vojska je predvođena banom Erdődyjem strahovito razbila tursku vojsku, koja je što u boju što u rijeci [[Kupa|Kupi]] izgubila oko 10.000 vojnika, a sam Hasan-paša se je s 12 najistaknutijih turskih begova pri bijegu utopio u rijeci Kupi. Velika i sjajna pobjeda godine [[1593]]. kod [[bitka kod Siska|Siska]] koja je bila prekretnica u ratu Hrvata s Turcima, oduševila je cijelu kršćansku [[Europa|Europu]]. Povjesničari bilježe da je nakon ove pobjede Toma glasno uskliknuo: "''' In Deo vici!'''" ("U Bogu pobijedih!"). Papa [[Klement VII.]] pohvalio je pobjednike posebnim pismom, a španjolski kralj [[Filip II., kralj Španjolske|Filip II.]] je odlikovao hrvatskog bana Erdedija imenujući ga vitezom reda "sv. Spasitelja". [[15. svibnja]] [[1595]].