Fojhar: razlika između inačica

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Dodano 21.535 bajtova ,  prije 7 godina
bez sažetka
m (Bot: brisanje 5 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q348083 na Wikidati)
No edit summary
|pozbroj =
}}
'''Fojhar''' je naselje u općini [[Srebrenica]], [[Republika Srpska]], [[BiH]].
 
Naselje Fojhar smještena je u sjeverozapadnom dijelu općine Srebrenica, nedaleko od grada Srebrenice od kojeg je udaljeno oko 2,3 kilometra. S gradom Srebrenicom naselje je povezana dijelom regionalnog puta (dužina dionice puta iznosi oko 1,6 km), te dijelom lokalnog makadamskog puta. Veći dio naselja smješten je u slivu
[[Kutlića rijeke]], na različitim nadmorskim visinama (od 320 do 600 m). Ovo naselje pripada razbijenom tipu, a čine ga
sljedeći zaseoci: '''Fojhar, Joševa, Kutlići, Lipa i Seoce.'''
 
Područje naselja Fojhar bilo je naseljeno još u srednfem vijeku, o čemu svjedoče srednjovjekovne nekropole, odnosno nadgrobni spomenici iz vremena kada su. Bošnjani bili sljedbenici Crkve bosanske. Na lokalitetu - Fojhar (vlasništvo Sejfe Mujića) nalazi se srednjovjekovna nekropola s 32 stećka.717 U sumarnim popisima [[Zvorničkog sandžaka]] (iz 1519., 1533. i 1548. godine) spominje se selo [[Joševa]] u [[nahiji Kušlat]].
 
== Stanovništvo ==
Nacionalni sastav-Popis stanovništva [[19911879.]] godine,.Prema bioovom popisu bosanskohercegovačkog stanovništva jeza sljedeći:vrijeme
austrougarske uprave u naselju Fojhar bila su prisutna 93 stanovnika (48 osoba muškog spola); Bošnjaka je bil 89
pravoslavnih 4 osobe. U naselju je bila 15 kuća s ukupno 19 stanova, u kojima su stanovale 6,2 osobe po jednoj kući,
odnosno 4,9 osoba po jednom stanu.
-Popis stanovništva 1885. godine.U ovom popisu zabilježen je neznatan rast ukupnog stanovništva naselja Fojhar, uglavnom ženskog pravoslavnog stanovništva. Prisutno je bilo 100 stanovnika (47 osoba muškog spola), što je za 7,5% više u odnosu na prethodni popis. Bošnjaka je bilo 85 osoba, dakle, za 4 osobe manje u odnosu na prethodni popis, a pravoslavnqg. stanovništva bilo je 15 osoba, dakle, za 11 osoba više u odnosu na prethodni popis stanovništva. U naselju je 19 kuća, sa 17 stanova, u kojima su živjele prosječno 5,3 osobe po jednoj kući,odnosno 5,9 osoba po jednom stanu.
S obzirom na bračno stanje stanovništva Fojhara struktura je bila sljedeća: neoženjeni (neudate) - 50 osoba,
oženjeni (udate) 41 osoba i obudovjeli - 9 osoba. U socio-ekonomskom pogledu struktura stanovništva je bila sljedeća: zemljoradnici - 8 domaćinstava, kmetovi - 21 domaćinstvo, nadničari 1 domaćinstvo i izdržavanostanovništvo (žene i djeca) - 70 osoba.
-Popis stanovništva 1895. godine.U ovom, trećem popisu bosanskohercegovačkog stanovništva, u naselju
Fojhar bila su prisutna 94 stanovnika (51 osoba muškog spola), što je za 6,0% manje u odnosu na popis 1885.
godine. Smanjenje ukupnog stanovništva Fojhara odnosi se na iseljavanje pravoslavnog stanovništva koje se u ovo
naselje privremeno doselilo. Bošnjaka je bilo 87, a pravoslavnih 7 osoba. U naselju je bilo ukupno 19 kuća, 16
kuća bilo je nastanjeno, u kojima je živjelo 16 domaćinstava - prosječne veličine 5,9 članova. S obzirom na socio-ekonomski status struktura stanovništva bila je sljedeća: slobodni seljaci - 12 domaćinstava s ukupno 58 članova i slobodni seljaci (ujedno i kmetovi) 4 domaćinstva s ukupno 36 članova.Cjelokupno stanovništvo ovog naselja privređivalo je iz
poljoprivrede.
 
-Popis stanovništva 1910. godine.U ovom, posljednjem popisu stanovništva BiH iz vremena austrougarske vlasti, zabilježen je značajan rast stanovništva naselja Fojhar u međupopisnom periodu od 1895 do 1910 godine. Prisutno je bilo 135 stanovnika (76 osoba muškog spola), što je za 43,6% više u odnosu na 1895. godinu. Većinsko stanovništvo bili su Bošnjaci 120 osoba (66 osoba muškog spola), a znatnu manjinu činilo je stanovništvo grkoistočne konfesije - 15 osoba (10 osoba
muškog spola). U naselju je bilo ukupno 25 kuća (5 nenastanjenih) u kojima su živjela 22 domaćinstva -
prosječne veličine 6,1 član. Socio-ekonomska struktura stanovništva bila je sljedeća:slobodni seljaci 14 domaćinstava s ukupno 100 članova, kmetovi 1 domaćinstvo s ukupno 6 članova, pretežno kmetovi - 1 domaćinstvo s ukupno 8 članova, ostalo u poljoprivredi zaposlena stanovništvo - 3 domaćinstva s ukupno 16 članova i nepoznata djelatnost (privređivanje) -
5 osoba. Gotovo cjelokupno stanovništvo ovog naselja -130 osoba, privređivalo (živjelo) je iz poljoprivrede.
-Popis stanovništva 1921. godine.Prema ovom, prvom popisu stanovništva BiH u kraljevini Jugoslaviji, u naselju Fojhar bilo je prisutno 97 stanovnika (52 osobe muškog spola), što je za 28,2% manje u odnosu na 1910. godinu. Svi stanovnici naselja Fojhar, osim 5 osoba srpske nacionalnosti, bili su Bošnjaci. U naselju je bilo 25 domaćinstava - prosječne veličine 3,9 članova.
-Popis stanovništva 1948. godine.U međupopisnom periodu od 1921. do 1948. godine došlo je do značajnog rasta ukupnog stanovništva naselja Fojhar. Ukupno je bilo 170 stanovnika (85 osoba muškog spola), što je za 75,3% više u odnosu na popis stanovništva 1921. godine. U naselju je bilo 31. domaćinstvo - prosječne veličine 5,5 članova,
-Popis stanovništva 1953. godine.Pozitivan rast ukupnog stanovništva naselja Fojhar zabilježen je i
međupopisnom periodu od 1948. do 1953 godine u naselju je ukupno živjelo 213 stanovnika(113 muškog spola), što je za 25,3% više. u Odnosu na 1948. godinu. U Fojharu je bilo 35 domaćinstava - prosječne veličine 6,1 član.
 
-Popis stanovništva 1961. godine. Rast ukupnog stanovništva naselja Fojhar nastavljen je i u međupopisnom
periodu od 1953. do 1961. godine. lako ne raspolažemo egzaktnim pokazateljima iz kojih bi se moglo vidjeti koliki je
utjecaj pojedinih komponenti (prirodne i mehaničke) na ukupan rast stanovništva ovog naselja; da se naslutiti da je
udio imigracijske komponente ukupnom rastu stanovništva Fojhara bio značajan djelimično se to da moze
zaključiti iz geografskog poliožaja ovog naselja, u blizini grada Srebrenice, kao udjela trajnih doseljenika u
ukupnom stanovništvu Fojhara - bilo je 70 imigranata u 1961. godini. U naselju suživjela 294 stanovnika (149 osoba
muškog spola), 38,% više u odnosu na 1953. godinu. Većinsko stanuvništvo bili su Bošnjaci - 280 osoba, a neznatan broj bio je i Srba - 14 osoba. Rast ukupnog stanovništva ovog naselja praćen je i, nešto manjim, porastom broja domaćinstava - 42, prosječne veličine 7,0 članova.
 
-Popis stanovništva 1971. godine. Pozitivan trend rasta ukupnog stanovništva naselja Fojhar nastavio se i u međupopisnom periodu od 1961. do 1971. godine. U naselju su bila ukupno 354 stanovnika (173 osobe muškog spola), ili 20,4% više u odnosu na 1961. godinu. Većinsko stanovništvo ovog naselja bili su Bošnjaci - 338 osoba, a neznatan broj bio je Srba - 13 osoba i ostalih - 3 osobe. U naselju je bilo 59 kuća (stanova) u kojima je živjelo 59 domaćinstava - prosječne veličine 6 članova.
 
-Popis stanovništva 1981. godine.Rast ukupnog stanovništva naselja Fojhar zabilježen je i u među popisnom periodu od 1971. do 1981. godine. U naselju je živjelo ukupno 429 stanovnika (212 osoba muškog spola), što je za 21,2% više u odnosu na popis 1971. godine. Većinsko stanovništvo Fojhara, kao i ranije, bili su Bošnjaci kojih je bilo 418, a Srba je bilo 11. U naselju je bila 81 kuća (stan) u kojima je živjelo 80 domaćinstava - prosječne veličine 5,4 člana.
 
-Popis stanovništva 1991. godine. U međupopisnom periodu od 1981.do 1991. godine zabilježena je pozitivna
promjena ukupnog stanovništva naselja Fojhar. Ukupno je bilo 460 stanovnika (229 osoba muškog spola), što je za
7,2% više u odnosu na 1981. godinu. Svi stanovnici ovog naselja bili su Bošnjaci, uključujući i 5 osoba iz reda ostalih.
U naselju je bilo 106 kuća (stanova) u kojima su živjela 102 domaćinstva - prosječne veličine 4,5 članova.
U periodu od 1879. do 1991. godine stanovništvo naselja Fojhar porasla je za 394,6%, što je znatno više od
ukupnog rasta stanovništva općine Srebrenica u istom periodu (172,7%), dakle, gotovo dvostruko više, a u periodu
od 1948. do 1991. godine porasla je za 170,6%. U nacionalnom pogledu većinu stanovništva činili su Bošnjaci,
dok su druge etničke manjine bile prisutne u neznatnom broju, i pripadale uglavnom doseljenom, neautohtonom
stanovništvu. U periodu od 1895. do 1991. godine je porast broja domaćinstava bio procentualno veći od ukupnog rasta
stanovništva, što je posljedica raspadanja tradicionalnih proširenih porodica.
 
Do kraja 2005. godine u naselje .Fojhar vratilo se 17 domaćinstava s ukupno 31članorn, a obnovljeno je 15 kuća.
Za povratak su se u 2006. godini prijavile 42 osobe. U 2008. godini, u ovom naselju živi oko 100 stanovnika bošnjačke i Srpske nacionalnosti, uglavnom starije sredovječno.
 
== Familije i prezimena ==
Na području naselja Fojhar živjele su 22 familije, sve bošnjačke, raspoređene u 102 domaćinstva (4 samačka), s
ukupno 460 članova. Međutim, samo 20 familija je imalo vlastito domaćinstvo, a ostale dvije familije su prezimena
osoba koja su živjela u zajedničkom domaćinstvu s nekim od domicilnih familija. Naime, radi se o bližim srodnicima ili
unucima od kćerki koje nisu imale uspješan brak pa su svoju djecu povele sa sobom na očevinu.
Prezimena domicilnih familija koje su imale vlastita domaćinstva na području naselja Fojhar su sljedeća:
Ademovići, Ahmetovići, Bektići, Delići, Ejubovići, Gurdići,Hadžibulići, Halilovići, Hodžići, lkanovići, Jusići, Kamenica,
Karići, Mandžići, Mehanovići, Mujanovići, Mujići, Salkići, Smajlovići i Sulejmanovići.
Prezimena osoba koje nemaju vlastita domaćinstva su:Hamzić i Šečić.
 
'''-Ademovići -''' bila su 3 domaćinstva koja su ukupno imala 15 članova, uključujući i dvije osobe s prezimenom Salkić .Dakle, ukupno je bilo 13 osoba s prezimenom Ademović. Dva domaćinstva s 10 članova živjela su u [[Kutlića Rijeci]], a jedno domaćinstvo, tročlano, živjelo je u Kutlićima,zaseocima Fojhara. Domaćinstva su formirali otac i dva njegova sina.
U toku genocida ubijen je mlađi sin od Salčina, Kadrija (r. 1958. g.), a iza njega je ostala hudovica i četvero malodobne
siročadi, prosječne starosti 9,0 godina. Do 2008. godine nije bilo povratnika u Fojhar iz ove
familije, a dio preživjelih i prognanih nastanio se u općinama [[Ilijaš]] i [[Živinice]].
 
'''-Ahmetovići -''' bilo je 14 porodičnih domaćinstava koja su ukupno imala 61 član. Samo je jedno domaćinstvo,
četveročlana, iz ove familije živjelo u [[Kutlića Rijeci]], a ostala domaćinstva ove familije živjela su u zaseoku [[Borkovići]].
Tokom agresije ubijena je jedna osoba muškog spola, sredovječne dobi, a iza nje je ostala hudovica s jednim
starijim djetetom. U toku genocida ubijeno je 10 osoba muškog spola iz ove familije, prosječne starosti 38,1 godina, među kojima su otac i tri sina, odnosno otac i sin. Iza ubijenih je ostalo 7 hudovica i 9-ero djece siročadi, prosječne starosti 11,3 godine. Do 2008. godine nije bilo povratnika u Fojhar iz ove familije, a dio preživjelih i prognanih nastanio se u sljedećim
općinama FBiH: [[Lukavac]], [[Srebrenik]], [[Tuzla]], [[Vogošća]] i [[Zavidovići]]. Više od 10 osoba iz ove familije iselilo se iz Bosne
i Hercegovine, uglavnom u SAD-a i zapadnu Evropu.
'''-Bektići -''' bilo je jedno porodično, četveročlano domaćinstvo. Živjeli su u zaseoku [[Kutlića Rijeci]] porijeklom su iz [[Sućeske]].
U toku genocida ubijeni su otac (r. 1955. g.) idva sina (r. 1977. i 1980. g.), dakle jedan od sinova bio je maloljetan.
Kao posljedica genocida ostale su dvije hudovice, svekrva i snaha, i jedno malodobno siroče. Ovo siroče, kćerka Hamdije, jedini je direktni nasljednik .ove porodice, jer su srpski fašisti pobili sve muške članove ove porodice.
Do 2008. godine nije bilo povratnika u Fojhar iz ove porodice.
 
'''-Delići -''' bilo je jedno porodično, peteročlana, domaćinstvo. Živjeli su u Fojharu, a porijeklom su iz [[Sućeske]].
U toku ubijen je osnivač domaćinstva, r. 1954 godine iza njega ostala je hudovica i troje siročadi,prosječne starosti
12,7 godina.Do 2008. godine nije bilo povratnika u Fojhar iz ove porodice, a preživjeli i prognani nastanili su se u općini
[[Tuzla]] naselje [[Simin Han]].
 
'''-Ejubovići -''' bila su 3 porodična domaćinstva koja su ukupno imala 21 član. Jedno domaćinstvo, šesteročlana,
živjelo je u Fojharu, a druga dva domaćinstva (dva brata) živjela su zaseoku [[Kutlići]].
Tokom agresije ubijen je stariji brat (r. 1955: g.), sin Mehmedov, a iza njega ostala je hudovica šestero
siročadi, prosječne starosti 9,0 godina. U toku genocida ubijeni su otac (r. 1943. g.J i.dva sina (r. 1972. i 1977. g.), a iza ubijenog je ostala hudovica. U ovoj porodici nije ostalo muških nasljednika, ostala je samo jedna kćerka.
Do 2008. godine nije bilo povratka u Fojhar iz ove familije, a dio preživjelih i prognanih nastanio se u sljedećim
općinama BiH: [[Ilidža]], [[Ilijaš]],[[Zvornik]] odnosno iselio se iz BiH.
'''-Gurdići-''' bilo je jedno porodično, sedmeročlano, domaćinstvo. Živjeli u Fojharu, a porijeklom su iz [[Radovčića]].
Do 2008 nije bilo povratnika u Fojhar iz ove porodice a preživjeli i prognani nastanili su se u općinama [[Bratunac]],[[Lukavac]],[[Vlasenica]].
'''-Hadžibulići -''' bilo je jedno porodično, šesteročlana, domaćinstvo. Živjeli su u zaseoku [[Kutlići]], na granici između
naselja [[Bajramovići]] i Fojhar. U toku genocida ubijena su dva brata (r. 1971. i 1974. g.),.a iza starijeg brata ostala je hudovica s jednim siročetom (r. 1994. g.).Do 2008. godine u ovo naselje vratile su se dvije osobe, dva brata, a ostali članovi ove porodice nastanili su se u općinama [[Milići]] i [[Tuzla]].
 
'''-Halilovići -''' bilo je 5 porodičnih domaćinstava koja su ukupno imala 26 članova - uključujući i jednu maloljetnu
žensku osobu prezimena Šečić.Dakle, ukupno je bilo 25 osoba s prezimenom Halilović. Između dva domaćinstva
Halilovića koja su živjela u Fojharu, a formirali su ih dva brata porijeklom iz [[Blažijevića]], zaselak [[Mehmedovići]], i tri
domaćinstva Halilovića u zaseoku [[Kutlići]], porijeklom iz [[Bajramovića]], nema bližeg srodstva. Domaćinstva u Kutlićima formirala su dva brata i jedan od starijih sinova mlađeg brata. U toku genocida ubijena je samo jedna maloljetna osoba muškog spola (r. 1979. g.), iz porodice starosjedilaca. Do 2008. godine u Fojhar su se vratila samo četiri osobe iz ove familije. Ostali preživjeli i prognani članovi ove familije nastanili su se u općinama FBiH, kao što su:
[[Banovići]],[[Ilijaš]], [[Srebrenik]] i [[Zavidovići]]. Oko 10 članova ove familije iselio se iz BiH, uglavnom u zemlje zapadne Evrope.
 
'''-Hodžići -''' bilo je jedno samačka domaćinstvo, mlađa osoba muškog spola. Porijeklom je iz [[Bacute]], naselje
[[Babuljice]], a danas živi u naselju [[Lješevo]], općina llijaš.
'''-lkanovići -''' bilo je jedno prošireno porodično, sedmeročlano, domaćinstvo. Živjeli su u Fojharu, a
porijeklom su iz [[Skenderovića]]. U toku zločina genocida ubijen je otac (r. 1924. g.) i dva sina (r. 1970. i 1961. g.), a iza ubijenih ostale su dvije hudovice, svekrva i snaha; snaha s dva malodobna djeteta, prosječne starosti 5,0 godina.
Do 2008. godine nije bilo povratnika u Fojhar iz ove porodice, a preživjeli i prognani članovi nastanili su se u općini [[Lukavac]].
'''-Jusići -''' bila su 3 porodična domaćinstva koja su ukupno imala 19 članova. Domaćinstva su formirala dva brata i
njihov bliži rođak. Živjeli su u zaseoku [[Kutlići]], a porijeklom su iz [[Bajramovića]]. U toku zločina genocida ubijene su tri osobe muškog spola, prosječne starosti 37,0 godina, među kojima su otac i sin, odnosno dva brata. Svi ubijeni bili su nosioci
domaćinstva, kao i očevi maloljetne (malodobne) djece. Iza ubijenih ostale su tri hudovice i 8-ero djece siročadi,
prosječne starosti 13,8 godina. Do 2008. godine u Fojhar su se vratile, samo dvije osobe iz ove familije. Dvije ženske osobe udale su se na područje [[„MZ Sućeska"]], naselja [[Opetci]] i [[Podgaj]], a ostali preživjeli i prognani članovi ove familije nastanili su se u općinama [[Srebrenik]] i [[Vogošća]].
'''-Kamenica -''' živjeli su u zaseoku [[Borkovići]], bila su 3 porodična domaćinstva koja su ukupno imala članova.
Domaćinstva su formirali otac i njegova dvasiria. U toku zločina genocida ubijen je Hajrudin, stariji sin Šabanov, a iza njega je ostala hudovica s troje malodobne siročadi, prosječne starosti 13,0 godina. Do 2008. godine u Fojhar se vratila samo jedna osoba, a ostali pr;eživjeli i prognani članovi ove familije nastanili su se u općinama [[Ilidža]] i [[Srebrenik]].
'''-Karići -''' živjeli su u zaseoku [[Seoce]], a porijeklom su iz [[Velike Daljegošte]] bilo jedno porodično, dvočlano,
domaćinstvo majka i sin. Ove osobe vratile su se iz izbjeglištva i žive u Fojharu.
 
'''-Mandžići-''' živjeli su u zaseoku [[Kutlići]], a porijeklom su iz [[Bajramovića]]. Bilo je jedno porodično, osmeročlano, domaćinstvo supružnici i djeca. U toku zločina genocida ubijeni su otac (r. 1941. g.) i njegov maloljetan sin (r. 1979g.), a žena osnivača domaćinstva ostala je hudovica s jednim malodobnim siročetom. Do 2008. godine nije bilo povratnika u Fojhar iz ove
porodice, a preživjeli i prognani članovi ove nastanili su se u općinama [[Ilidža]] i [[Srebrenik]], odnosno dva člana iselili su se iz BiH.
 
'''-Mehanovići -''' živjeli su u [[Kutlića Rijeci]], a .porijeklom su iz [[Rađenovića]]. Bilo je jedno prošireno porodično, peteročlano,
ukupno: 460
domaćinstvo; majka s dva sina, snahom i unukom. U toku zločina genocida ubijen je stariji; oženjeni sin iz
ove familije (r. 1965. g.), a iza njega ostala hudovica s jednim malodobnim djetetom, Do 2008. godine nije bilo.povratnika u Fojhar iz ove porodice, a preživjeli i prognani članovi iselili su se iz Bosne i Hercegovine.
'''-Mujanovići -''' živjeli šu [[Kutlića Rijeci]], a porijeklom su iz [[Lipovca]]. Bilo je jedno porodično, peteročlana, domaćinstvo;
supružnici i djeca. U toku zločina genocida ubijen je osnivač domaćinstva(r. 1947 .g.}, a iza njega je ostala hudovica i jedno starije dijete, Do .2008. godine nije bilo povratnika u Fojhar iz ove porodice, a većina preživjelih i prognanih članova nastanila u općini [[Ilijaš]], odnosno jedna osoba iselila se iz BiH.
'''-Mujići -''' bilo je 25 domaćinstava, jedno samačka, koja su ukupno imala 112 članova, uključujući i tri osobe s
prezimenima Hamzić i Mujkanović, koje su bile u zajedničkim domaćinstvima s nekima od familije Mujić.
Većina porodica familije Mujić živjela je u Fojharu, a samo tri domaćinstva, s 11 članova, živjela su u zaseoku [[Kutlića Rijeka]].
U toku zločina genocida ubijene su 23 osobe muškog spola, prosječne starosti 36,4 godine, među kojima su očevi s tri, dva i jednim sinom. Iza ubijenih u genocidu, oženjenih osoba, ostalo je 20 hudovica i 35-ero djece siročadi,
prosječne starosti 6,3 godine. Do 2008. godine nije bilo povratnika u naselje Fojhar iz ove familije, iako su bili najbrojnija familija u ovom naselju. Većina preživjelih i prognanih članova ove familije nastanila se u sljedećim općinama FBiH: Banovići, llijaš, Kladanj, Sarajevo Novi Grad, Srebrenik, Tuzla, Visoko, Vogošća (najveći broj prognanika) i Živinice. Blizu 20 članova iz ove familije iselilo se iz BiH, uglavnom u zemlje zapadne Evrope.
'''-Salkići -'''bilo je 25 domaćinstava, među kojima i dva samačka, ukupno su imala 99 članova.Pripadnici ove familije živjeli su gotovo u svim zaseocima Fojhara U drugoj godini agresije na RBiH ubijeno je jedno trinaestogodišnje dijete muškog spola iz ove familije. U toku zločina genocida ubijene su 24 osobe iz ove familije, među kojima su jedna starija ženska i maloljetna
osoba. Prosječna starost ubijenih muškaraca iznosila je 34,0 godina. Među ubijenima su otac s dva sina, odnosno četiri
oca s po jednim sinom. Iza ubijenih u genocidu ostalo je 15 hudovica i 26-ero djece siročadi, prosječne starosti 7,2 godine.
Do 2008. godine nije bilo povratnika u naselje Fojhar iz ove familije samo jedna osoba prijavila se za glasanje na
lokalnim izborima u Srebrenici. Većina preživjelih i prognanih članova ove familije nastanila se u sljedećim
općinama FBiH: Banovići, Gradačac, llijaš, Kladanj, Sarajevo Centar, Sarajevo Novi Grad, Srebrenik, Tuzla, Vogošća
(najveći dio prognanika) i Živinice. Oko 20 osoba iz ove familije iselilo se iz BiH.
'''-Smajlovići-''' bilo je 10 porodičnih domaćinstava koja su ukupno imala 42 člana. Živjeli su u zaseocima [[Kutlići]] i [[Seoce]].
Tokom agresije na RBiH ubijena je jedna ženska osoba, zrelih godina. U toku zločina genocida ubijeno je 13 osoba muškog
spola iz ove familije, prosječne starosti 36,7 godina, među kojima su tri oca s po dva sina, kao i tri brata. Iza ubijenih u
genocidu ostalo je 8 hudovica i 10-ero djece siročadi, prosječne starosti 11, 7 godina; jedno dijete bez oba roditelja:
Do 2008. godine nije bilo povratnika u naselje Fojhar iz ove familije, a većina preživjelih i prognanih članova ove
familije nastanila se u sljedećim općinama FBiH: Banovići, llijaš, Lukavac (najveći dio prognanih), Srebrenik i Tuzla.Nekoliko osoba iz ove familije iselilo se iz BiH.
 
'''-Sulejmanovići-''' porijeklom su iz [[Rađenovića]] živjeli su u Fojharu.bilo je jedno porodično, peteročlano,
* [[Bošnjaci]] - 455
U toku zločina genocida ubijen je osnivač domaćinstva (r. 1959. g.), a iza njega je ostala hudovica sa četvero djece
* ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 5
siročadi, prosječne starosti 8,5 godina. Svi preživjeli članovi ove porodice nastanili su se u općini llidža.
 
== izvori ==
{{Mrva-naselje BiH}}
-Stanovništvo i naselja opštine Srebrenica,Alija Suljić prof{{Srebrenica}}
{{Srebrenica}}
[[Kategorija:Naselja u Republici Srpskoj]]
70

uređivanja

Navigacijski izbornik