Prosvjed

Prosvjedi u DDRu koji su doveli do pada režima.

Prosvjednici u Ukrajini.

Prosvjed ili posuđenica Demonstracija (iz latinskoga demonstrare= pokazati) označava javni skup ili javno okupljanje osoba radi izražavanja protesta ili mišljenja. U totalitarnim ili nedemokratskim državama, kao što su bile bivše socijalističke države bile su isključivo oni prosvjedi dozvoljeni, koje je vlada prethodno naredila. Primjer za poznata zbivanja su protesti za vrijeme Hrvatskoga proljeća koji su od strane vlasti nasilno ugušeni, te studentski protesti 1989. godini u Kini, koje je vojska oružjem ugušila kao i ruske demonstracije 1993. godine koje je Boris Jeljcin ugušio vojnim napadom na ruski parlament.

Tijekom posljednjeg desetljeća prosvjedi su postale "najpopularniji" način rušenja nekih političara i njihova zamjena novim političarima nakon ponovljenih izbora. Po tom scenariju dolazi do promjene vlasti u Gruziji, Ukrajini, Kirgistanu i Moldovi. Također pomoću demonstracija tijekom zadnjeg desetljeća oborene su vlade Slobodana Miloševića u Srbiji i Libanona kako bi bile zamjenjene prozapadnim političarima.

Povodi za prosvjede

Razlozi za demonstratcije mogu biti protesti

• protiv politike vlade,
• za mir,
• Kritike prema globalizaciji,
• za zaštitu okoliša,
• za ili protiv izgradnje odredenih gradevinskih projekata (smetlišta, cesti, industrijskih pogona),
• demonstracije sindikata, za vise novčanih sredstava za školstvo … itd.