Mrtvi teret oporezivanja: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m međuwiki |
m promjena poveznice na sliku |
||
Redak 23: | Redak 23: | ||
|+ Graf 3. : '''Prikaz mrtvog tereta oporezivanja''' |
|+ Graf 3. : '''Prikaz mrtvog tereta oporezivanja''' |
||
|- |
|- |
||
|[[Slika: |
|[[Slika:TaxNetSocialLoss.svg]] || style="text-align:justify;" width="400" |Iako je država uzela dio potrošačevog i proizvođačevog viška, postoji i dio koji je zapravo nije ničiji i predstavlja '''mrtvi teret oporezivanja'''. Taj iznos je prikazan kao narančasto obojena površina. Potrošački i proizvođački višak se više smanjio nego što je poraslo blagostanje države radi uvođenja poreza. |
||
|} |
|} |
||
Inačica od 29. studenoga 2006. u 22:46
Mrtvi teret oporezivanja predstavlja smanjenje ukupnog viška (proizvođačevog i potrošačevog) na tržištu nakon uvođenja poreza. Dakle, i proizvođači i potrošači se moraju odreći jednog dijela svog viška da bi država mogla uzeti za svoje potrebe. Problem je u tome što proizvođači i potrošači uvođenjem poreza gube više nego što država dobiva. Cijeli proces kako dolazi do mrtvog tereta oporezivanja je najlakše prikazati kroz tri grafa :
Legenda : Supply - ponuda Demand - potražnja P - cijena Q - količina Produces Surplus - proizvođačev višak Consumer Surplus - potrošačev višak Tax Revenue - prihod od poreza |
Datoteka:TaxNetSocialLoss.svg | Iako je država uzela dio potrošačevog i proizvođačevog viška, postoji i dio koji je zapravo nije ničiji i predstavlja mrtvi teret oporezivanja. Taj iznos je prikazan kao narančasto obojena površina. Potrošački i proizvođački višak se više smanjio nego što je poraslo blagostanje države radi uvođenja poreza. |
= mrtvi teret oporezivanja
E = elastičnost potražnje
P = početna cijena
Q = početna količina
u = porezna stopa