Razlika između inačica stranice »Divlja svinja«

|boja = pink

|naziv = Divlja svinja

|slika = Wild Boar Habitat quadrat.jpg

|slika_širina = 235px

|slika_opis = '''<big>Divlja svinja</big>'''

|regnum = [[životinje|Animalia]]

|phylum = [[Svitkovci|Chordata]]

|classis = [[Sisavci|Mammalia]]

|ordo = [[Parnoprstaši|Artiodactyla]]

|familia = [[Prave svinje|Suidae]]

|genus = [[Sus]]

|species = '''S. scrofa'''

|dvoimeno = ''Sus scrofa''

'''Divlja svinja''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Sus scrofa'') je, bliski je rođak [[domaća svinja|domaće svinje]], živi u [[čopor]]ima uglavnom oko vlažnih šuma. To je krupna divlja životinja koja se dosta lovi jer je u nekim zemljama (npr. [[Srbija|Srbiji]]) jako brojna. Za tu brojnost je zaslužan veći broj mladih i vrlo malo prirodnih neprijatelja. Izuzetno brzo [[trčanje|trči]], ali dobar je i [[plivanje|plivač]]. Odrasli primjerci mogu biti visoki od 90-100 [[cm]], a dugački od 120-160 cm.

Masa im varira ovisno koje je godišnje doba i može prijeći 300 [[kg]] kod [[mužjak]]a - vepra, dok ženke mogu biti teže od 150 kg. Ženke postaju spolno zrele sas 10 mjeseci, a mužjaci nekoliko mjeseci kasnije. Međutim, ne pare se prije navršenih 18 mjeseci, osim ako nije došlo do poremećaja prirodne ravnoteže. Zubi, očnjaci, su tako postavljeni u vilici da se donji, sjekutići, uvijek preklapaju sas gornjim zubima. Dugi su 28cm, nazivaju se brusači i sjekači, a kod ženke klice. Na taj način zubi se oštre. Očnjaci mužjaka najjsnažniji su u petoj godini. Divlja svinja ima boju [[krzno|krzna]] smeđe boje, tako da se uklapa u okolinu. Ženka oprasi 6 do 12 mladih.<ref name="HE">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=15515 Hrvatska enciklopedija: divlja svinja], pristupljeno 20. srpnja 2015.</ref> Mladi, kada se tek okote, imaju karakteristične uzdužne pruge koje im ostaju do drugog mjeseca.

Period [[razmnožavanje|parenja]] divlje svinje se odvija se od polovinepolovice studenogstudenoga do početka veljače. U tom periodu može doći do borbi između mužjaka, jer glavna [[ženka]] obilježi teritorij na više mjesta i to je znak da će sve ženke iz čopora biti u parenju za dvije nedjelje. PoslijeNakon borbi sas drugim mužjacima, najjači mužjak ostaje s čoporom oko mjesec dana i za to se vrijeme pari sa svim ženkama iz čopora. PoslijeNakon togtoga razdoblja vraća se usamljeničkom životu.

Često žive u [[šuma]]ma u blizini [[vodopad]]a. Vole kaljuže i često se u njima valjaju. Na taj način se osvježavaju i rješavaju se kožnih parazita. Za odmor koriste brlog, ali prije nego što legnu u njega prvo neko vrijeme sjede. Način pridizanja je takav dašto prvo sjednu promatrajući okolinu, pa tek zatim ustaju. Za veprove je karakteristično da žive usamljeničkim životom, a čoporu se priključuju samo u vrijeme parenja. Mladi veprovi se često nalaze u blizini čopora, ali nikada kao njegov dio. Kada se promatra kretanje krda, uoči se dakako se na čelu kreće najstarija ženka. Po načinu ishrane spada u [[svejedi|svejedsvejede]]e, što znači da će pored hrane biljnog porijekla pojesti životinje koje može savladati, pa će čak jesti i strvine.