Sveti Jeronim: razlika između inačica

Sveti Jeronim
	; Sveti Jeronim
Rođen	oko 347. ; Stridon
Preminuo	30. rujna 420. ; Betlehem
Slavi se u	Rimokatolička Crkva; Luteranska Crkva; Pravoslavna Crkva
Spomendan	30. rujna
Zaštitnik	Dalmacije, teologa
Zaštitnik zanimanja	učitelja, studenata
	Portal o kršćanstvu

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 28. srpnja 2015. u 21:43

Sveti Jeronim (grč.: Εὐσέβιος Σωφρόνιος Ἱερόνυμος, lat.: Eusebius Sophronius Hieronymus; Stridon, oko 347. - Betlehem, 30. rujna 420.), kršćanski svetac, autor prijevoda Biblije na latinski jezik, crkveni naučitelj, crkveni otac, teolog, filozof i jezikoslovac. Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima u Rimu nazvan je po ovom svecu.

Zaštitnik je Dalmacije, teologa, knjižničara, učitelja i studenata, a slavi se 30. rujna.^[1]

Životopis

Rani život

Rodio se u Stridonu (Stridonama), na granici između rimskih provincija Dalmacije i Panonije. Ne zna se točno, gdje se nalazio Stridon, po jednoj teoriji pretpostavlja se da je bio smješten u Grahovskom polju u današnjoj BiH, a po drugoj potkrijepljenijoj tzv. liburnijskoj tezi, na području između Trsata (Hrvatska) i Ilirske Bistrice (Slovenija) no najnovija istraživanja i pronađeni spisi govore da se rodio u mjestu Štrigova nekoć zvano Stridon. Bio je sin ilirskih kršćanskih roditelja, no krštenje je primio kasnije, u Rimu, gdje je nadopunjavao svoj studij retorike. Polazio je školu uglednoga gramatičara Donata, koji ga je uveo u duboko poznavanje latinskih klasika. Bio je vrlo nadaren, ali teške naravi, nediscipliniran. Bio je iznimno inteligentan, dobro je pamtio i bio izvanredno osjetljiv, strastvena karaktera.

Putovanja

Napustio je Rim i putovao u Galiju. Jedno se vrijeme zadržao u Trieru, zatim se vratio na jug u Akvileju, gdje je proveo nekoliko godina. Tada je bio posve oduševljen za asketski život. Marljivo proučava Bibliju. No kako je bio teška karaktera, došlo je do sukoba te pošao na Istok, tamo gdje je cvao pustinjački i monaški život. U Antiohiji još je više produbio svoje biblijske nauke i usavrši se u hebrejskom jeziku. Nakon toga pošao je u Halkidsku pustinju u kojoj su mnogi monasi živjeli kao pustinjaci. Tu je živio u samoći, noćnim bdjenjima, pokori i radu. Zbog prepirki i raskola, vratio se u Antiohiju. Mjesni biskup Paulin zaredio ga je za svećenika, ali uz uvjet da i dalje može biti monah te da se može kretati kuda želi. Od 380. do 381. g. boravio je u Carigradu radeći u bogatim gradskim bibliotekama. U tom je gradu izvršio na njega silan utjecaj sv. Grgur Nazijanski, koji ga je oduševio za Origena. Jeronim je u oduševljenju za Origena preveo njegovih 28 homilija. No to će oduševljenje kasnije ne samo proći, već će ga Jeronim silovito i odbaciti. Ne posve opravdano.

Prijevod Biblije

Papa Damaz I., vrlo je cijenio Jeronima, pa ga je uzeo i za svoga tajnika. Tada mu je povjerio reviziju latinskoga prijevoda Evanđelja, tzv. Itale. No Jeronim je stvorio veći dio novog latinskog prijevoda cijele Biblije, slavnu Vulgatu. Radio je preko 20 godina, stavivši tako u službu Crkve svoje veliko znanje i svoju izvanrednu kritičnost i radnu sposobnost. Tako je silno došao na glas, dobio na ugledu, da su neki u njemu već gledali budućega papu. No to se predviđanje nije ispunilo.

Jeronim u Betlehemu

Kad je umro papa Damaz, Jeronim je otputovao opet na Istok. Došao je u Betlehem, gdje je osnovao jedan muški samostan, koji je sam vodio. I sada mu još ostalo preko 30 godina plodnoga književnoga rada. Dao se na prevođenje svetih knjiga s hebrejskog izvornika, a onda na pisanje komentara pojedinim knjigama. Ti su komentari veoma vrijedni zbog mnoštva povijesnih i arheoloških podataka. Njegovi pak povijesni spisi, osobito "De viris illustribus" (O slavnim muževima), puni su vrlo dragocijenih podataka. Od Jeronima imamo 157 pisama. Pisana su, jer su se sa svih strana svijeta mnogi k njemu obraćali za savjet.

Posljednje su Jeronimove godine bile u sjeni mnogih patnja. Zdravlje mu se pogoršalo, a počeo ga sve više ostavljati i vid. Iscrpljen, slijep i osamljen, Jeronim je nakon tolikih borbi što ih je vodio cijeli život, umro 30. rujna 420.

Izvori

↑ Sirovec, Ivan, Sveci, 128 životopisa i poruka, str. 199.-200.

Literatura

Sirovec, Ivan, Sveci, 128 životopisa i poruka, Zagreb, 2007.

Vanjske poveznice

Logotip Wikicitata

Wikicitati imaju zbirke citata o temi Sveti Jeronim

Catholic Encyclopedia - Saint Jerome (engl.)

[1] Sirovec, Ivan, Sveci, 128 životopisa i poruka, str. 199.-200.

[1]

@@ Redak 5: / Redak 5: @@
 | opis_slike                         = Sveti Jeronim
 | naslov                             =
-| nadnevak rođenja                   = o. [[347.]]
+| nadnevak rođenja                   = ''oko'' [[347.]]
 | mjesto rođenja                     = [[Stridon]]
 | nadnevak smrti                     = [[30. rujna]] [[420.]]
@@ Redak 12: / Redak 12: @@
 | nadnevak proglašenja blaženim      =
 | nadnevak proglašenja svetim        =
-| slavi se u                         =
+| slavi se u                         = [[Rimokatolička Crkva]]<br>[[Luteranska Crkva]]<br>[[Pravoslavna Crkva]]
 | nadnevak spomendana                = [[30. rujna]]
 | simboli na slikama toga svetca     =
@@ Redak 20: / Redak 20: @@
 | glavna svetišta                    =
 }}
-'''Sveti Jeronim''' ([[grčki]]: ''Εὐσέβιος Σωφρόνιος  Ἱερόνυμος'', [[latinski]]: ''Eusebius Sophronius Hieronymus''; [[Stridon]], oko [[347]]. - [[Betlehem]], [[30. rujna]] [[420]].) kršćanski svetac, autor prijevoda [[Biblija|Biblije]] na [[latinski jezik]], crkveni naučitelj, [[crkveni oci|crkveni otac]], [[teolog]], [[filozof]], jezikoslovac. [[Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima]] u [[Rim]]u nazvan je po ovom svecu.
+'''Sveti Jeronim''' ([[grčki|grč.]]: ''Εὐσέβιος Σωφρόνιος  Ἱερόνυμος'', [[latinski|lat.]]: ''Eusebius Sophronius Hieronymus''; [[Stridon]], ''oko'' [[347]]. - [[Betlehem]], [[30. rujna]] [[420]].), kršćanski [[svetac]], autor prijevoda [[Biblija|Biblije]] na [[latinski jezik]], crkveni naučitelj, [[crkveni oci|crkveni otac]], [[teolog]], [[filozof]] i jezikoslovac. [[Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima]] u [[Rim]]u nazvan je po ovom svecu.
 Zaštitnik je [[Dalmacija|Dalmacije]], [[teologija|teologa]], knjižničara, [[učitelj]]a i [[student|studenata]], a slavi se [[30. rujna]].<ref>Sirovec, Ivan, Sveci, 128 životopisa i poruka, str. 199.-200.</ref>
-== Djetinjstvo i mladost ==
+== Životopis ==
+===Rani život===
-Rodio se u Stridonu (ili Stridonama), na granici između [[Rimsko Carstvo|rimskih]] provincija [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Panonija|Panonije]]. Ne zna se točno, gdje se nalazio Stridon, po jednoj teoriji pretpostavlja se da je bio smješten u [[Grahovsko polje|Grahovskom polju]] u današnjoj [[BiH]], a po drugoj potkrijepljenijoj tzv. liburnijskoj tezi, na području između [[Trsat]]a ([[Hrvatska]]) i [[Ilirska Bistrica|Ilirske Bistrice]] ([[Slovenija]]) no najnovija istraživanja i pronađeni spisi govore da se rodio u mjestu [[Štrigova]] nekoć zvano Stridon. Bio je sin [[Iliri|ilirskih]] [[Kršćanstvo|kršćanskih]] roditelja, no [[krštenje]] je primio kasnije, u [[Rim]]u, gdje je nadopunjavao svoj studij retorike. Polazio je školu uglednoga gramatičara Donata, koji ga je uveo u duboko poznavanje latinskih klasika. Bio je vrlo nadaren, ali teške naravi, nediscipliniran. Bio je iznimno inteligentan, dobro je pamtio i bio izvanredno osjetljiv, strastvena karaktera.
+Rodio se u Stridonu (''Stridonama''), na granici između [[Rimsko Carstvo|rimskih]] provincija [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Panonija|Panonije]]. Ne zna se točno, gdje se nalazio Stridon, po jednoj teoriji pretpostavlja se da je bio smješten u [[Grahovsko polje|Grahovskom polju]] u današnjoj [[BiH]], a po drugoj potkrijepljenijoj tzv. liburnijskoj tezi, na području između [[Trsat]]a ([[Hrvatska]]) i [[Ilirska Bistrica|Ilirske Bistrice]] ([[Slovenija]]) no najnovija istraživanja i pronađeni spisi govore da se rodio u mjestu [[Štrigova]] nekoć zvano Stridon. Bio je sin [[Iliri|ilirskih]] [[Kršćanstvo|kršćanskih]] roditelja, no [[krštenje]] je primio kasnije, u [[Rim]]u, gdje je nadopunjavao svoj studij retorike. Polazio je školu uglednoga gramatičara Donata, koji ga je uveo u duboko poznavanje latinskih klasika. Bio je vrlo nadaren, ali teške naravi, nediscipliniran. Bio je iznimno inteligentan, dobro je pamtio i bio izvanredno osjetljiv, strastvena karaktera.
-== Putovanja ==
+=== Putovanja ===
 [[Datoteka:St Jerome by Rubens dsc01653.jpg|200px|desno|mini|[[Rubens]]:Sveti Jeronim]]
+Napustio je [[Rim]] i putovao u [[Galija (rimska provincija)|Galiju]]. Jedno se vrijeme zadržao u [[Trier]]u, zatim se vratio na jug u [[Akvileja|Akvileju]], gdje je proveo nekoliko godina. Tada je bio posve oduševljen za asketski život. Marljivo proučava [[Biblija|Bibliju]]. No kako je bio teška karaktera, došlo je do sukoba te pošao na Istok, tamo gdje je cvao pustinjački i monaški život. U [[Antiohija|Antiohiji]] još je više produbio svoje biblijske nauke i usavrši se u [[hebrejski jezik|hebrejskom jeziku]]. Nakon toga pošao je u Halkidsku pustinju u kojoj su mnogi monasi živjeli kao pustinjaci. Tu je živio u samoći, noćnim bdjenjima, pokori i radu. Zbog prepirki i raskola, vratio se u Antiohiju. Mjesni [[biskup]] Paulin zaredio ga je za [[svećenik]]a, ali uz uvjet da i dalje može biti monah te da se može kretati kuda želi. Od [[380]]. do [[381]]. g. boravio je u [[Carigrad]]u radeći u bogatim gradskim bibliotekama. U tom je gradu izvršio na njega silan utjecaj [[Sveti Grgur Nazijanski|sv. Grgur Nazijanski]], koji ga je oduševio za [[Origen]]a. Jeronim je u oduševljenju za Origena preveo njegovih 28 homilija. No to će oduševljenje kasnije ne samo proći, već će ga Jeronim silovito i odbaciti. Ne posve opravdano.
-[[Datoteka:Josip Bedeković - Natale solum magni ecclesiae dostoris sancti Hieronymi (1752).jpg|200px|desno|mini|Stara knjiga "Natale solum magni ecclesiae doctoris sancti Hieronymi" iz 1752. godine u kojoj je svetojelenski pavlin Josip Bedeković naveo da je [[Štrigova]] rodno mjesto svetog Jeronima]]
-Napustio je [[Rim]] i putovao u [[Galija (rimska provincija)|Galiju]]. Jedno se vrijeme zadržao u [[Trier]]u, zatim se vratio na jug u [[Akvileja|Akvileju]], gdje je proveo nekoliko godina. Tada je bio posve oduševljen za asketski život. Marljivo proučava [[Biblija|Bibliju]]. No kako je bio teška karaktera, došlo je do sukoba te pošao na Istok, tamo gdje je cvao pustinjački i monaški život. U [[Antiohija|Antiohiji]] još je više produbio svoje biblijske nauke i usavrši se u [[hebrejski jezik|hebrejskom jeziku]]. Nakon toga pošao je u Halkidsku pustinju u kojoj su mnogi monasi živjeli kao pustinjaci. Tu je živio u samoći, noćnim bdjenjima, pokori i radu. Zbog prepirki i raskola, vratio se u Antiohiju. Mjesni [[biskup]] Paulin zaredio ga je za [[svećenik]]a, ali uz uvjet da i dalje može biti monah te da se može kretati kud želi. Od [[380]]. do [[381]]. g. boravio je u [[Carigrad]]u radeći u bogatim gradskim bibliotekama. U tom je gradu izvršio na njega silan utjecaj [[Sveti Grgur Nazijanski|sv. Grgur Nazijanski]], koji ga je oduševio za [[Origen]]a. Jeronim je u oduševljenju za Origena preveo njegovih 28 homilija. No to će oduševljenje kasnije ne samo proći, već će ga Jeronim silovito i odbaciti. Ne posve opravdano.
-== Prijevod Biblije ==
+=== Prijevod Biblije ===
-[[Papa]] [[Damaz I.]], vrlo je cijenio Jeronima, pa ga je uzeo i za svoga tajnika. Tada mu je povjerio reviziju [[latinski jezik|latinskoga]] prijevoda Evanđelja, tzv. ''Itale''. No Jeronim je stvorio veći dio novog latinskog prijevoda cijele Biblije, slavnu [[Vulgata|Vulgatu]]. Radio je preko 20 godina, stavivši tako u službu [[Rimokatolička Crkva|Crkve]] svoje veliko znanje i svoju izvanrednu kritičnost i radnu sposobnost. Tako je silno došao na glas, dobio na ugledu, da su neki u njemu već gledali budućega papu. No to se predviđanje nije ispunilo.
+[[Papa]] [[Damaz I.]], vrlo je cijenio Jeronima, pa ga je uzeo i za svoga tajnika. Tada mu je povjerio reviziju [[latinski|latinskoga]] prijevoda Evanđelja, tzv. ''Itale''. No Jeronim je stvorio veći dio novog latinskog prijevoda cijele Biblije, slavnu [[Vulgata|Vulgatu]]. Radio je preko 20 godina, stavivši tako u službu [[Rimokatolička Crkva|Crkve]] svoje veliko znanje i svoju izvanrednu kritičnost i radnu sposobnost. Tako je silno došao na glas, dobio na ugledu, da su neki u njemu već gledali budućega papu. No to se predviđanje nije ispunilo.
-== Jeronim u Betlehemu ==
+=== Jeronim u Betlehemu ===
 Kad je umro papa Damaz, Jeronim je otputovao opet na Istok. Došao je u [[Betlehem]], gdje je osnovao jedan muški [[samostan]], koji je sam vodio. I sada mu još ostalo preko 30 godina plodnoga književnoga rada. Dao se na prevođenje svetih knjiga s hebrejskog izvornika, a onda na pisanje komentara pojedinim [[knjiga]]ma. Ti su komentari veoma vrijedni zbog mnoštva [[povijest|povijesnih]] i [[arheologija|arheoloških]] podataka. Njegovi pak povijesni spisi, osobito "De viris illustribus" (O slavnim muževima), puni su vrlo dragocijenih podataka. Od Jeronima imamo 157 pisama. Pisana su, jer su se sa svih strana [[svijet]]a mnogi k njemu obraćali za savjet.
@@ Redak 43: / Redak 44: @@
 Posljednje su Jeronimove godine bile u sjeni mnogih patnja. Zdravlje mu se pogoršalo, a počeo ga sve više ostavljati i vid. Iscrpljen, slijep i osamljen, Jeronim je nakon tolikih borbi što ih je vodio cijeli život, umro [[30. rujna]] [[420]].
-== Bilješke ==
+== Izvori ==
 {{izvori}}