Slaven Letica: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m Djelo. http://katalog-pgz.gkr.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&action=search&currentPage=1&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Letica%2c+Slaven&xm0=1&selectedId=433001668
Djelo.
Redak 15: Redak 15:
* ''Intelektualac i kriza'', August Cesarec, Zagreb, 1989.
* ''Intelektualac i kriza'', August Cesarec, Zagreb, 1989.
* ''Četvrta Jugoslavija'', CIP, Zagreb, 1990.
* ''Četvrta Jugoslavija'', CIP, Zagreb, 1990.
* ''JNA - rat protiv Hrvatske'', Globus, Zagreb, 1991. (suautor Mario Nobilo)
* ''JNA - rat protiv Hrvatske'', Globus, Zagreb, 1991. (suautor Mario Nobilo)
* ''Izvori velikosrpske agresije: rasprave/dokumenti: kartografski prikazi'', August Cesarec-Školska knjiga, Zagreb, 1991., (engl. izd., Centar za strane jezike Zagreb-AGM d.o.o., Zagreb, 1993.), (prir. [[Bože Čović]]), (suautori Bože Čović, [[Miroslav Brandt]], [[Radovan Pavić]], [[Zdravko Tomac]], [[Mirko Valentić]] i [[Stanko Žuljić]])
* ''Obećana zemlja: politički antimemoari'', Globus, Zagreb, 1992.
* ''Obećana zemlja: politički antimemoari'', Globus, Zagreb, 1992.
* ''Divlje misli: Ilustrirana kronika zabranjenih misli i zakasnjele povijesti'', AGM, Zagreb, 1993.
* ''Divlje misli: Ilustrirana kronika zabranjenih misli i zakasnjele povijesti'', AGM, Zagreb, 1993.

Inačica od 2. kolovoza 2015. u 10:10

Slaven Letica (Podgora, 28. lipnja 1947.), hrvatski je sociolog, kolumnist, publicist, političar i sveučilišni profesor.

Životopis

Od 1980. godine je profesor sociologije na Medicinskome fakultetu u Zagrebu. Godine 1983. je stekao doktorat na Ekonomskom fakultetu – Zagreb disertacijom Faktori rasta (1960.–1981.) i mogućnosti racionalizacije zdravstvene potrošnje u SR Hrvatskoj pod mentorstvom Pere Jurkovića.[1]

Kasnih 1980-ih pred raspadom socijalističke Jugoslavije i novim mogućnostima pluralizma, Letica je počeo koristiti nove slobode za zagovaranje različitih reforma. Napisao je brojne članke i kolumne, te stupio u javni život.

Od 1990. do 1991. godine bio je osobnim savjetnikom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana.[2]

Godine 2000., Letica se kandidirao za hrvatskoga predsjednika kao neovisni kandidat,[3] a 2003. izabran je na listi HSP-a za neovisnog zastupnika u 5. saziv Hrvatskog sabora.

Djela

Nepotpun popis djela:

  • Kriza i zdravstvo, Stvarnost, Zagreb, 1984.
  • Intelektualac i kriza, August Cesarec, Zagreb, 1989.
  • Četvrta Jugoslavija, CIP, Zagreb, 1990.
  • JNA - rat protiv Hrvatske, Globus, Zagreb, 1991. (suautor Mario Nobilo)
  • Izvori velikosrpske agresije: rasprave/dokumenti: kartografski prikazi, August Cesarec-Školska knjiga, Zagreb, 1991., (engl. izd., Centar za strane jezike Zagreb-AGM d.o.o., Zagreb, 1993.), (prir. Bože Čović), (suautori Bože Čović, Miroslav Brandt, Radovan Pavić, Zdravko Tomac, Mirko Valentić i Stanko Žuljić)
  • Obećana zemlja: politički antimemoari, Globus, Zagreb, 1992.
  • Divlje misli: Ilustrirana kronika zabranjenih misli i zakasnjele povijesti, AGM, Zagreb, 1993.
  • Habits of the Balkan Heart: Social Character and the Fall of Communism, Texas A&M University Press, College Station, 1993. (suautori Stjepan G. Meštrović i Miroslav Goreta)[4]
  • Postmoderna i genocid u Bosni, Jesenski i Turk-Hrvatsko sociološko društvo i Zavod za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb,1997. (suautor Bartol Letica) (engl. izd. Postmodernity and genocide in Bosnia, 1997.)
  • Političko pleme, Jesenski i Turk, Zagreb, 1998. (2. izd. Političko pleme 2, Jesenski i Turk, Zagreb, 1999.)
  • Strašni sud: kronika hrvatske apokalipse, Jesenski i Turk, Zagreb, 2001.
  • Let iznad kukavičjeg gnijezda, Jesenski i Turk, Zagreb, 2007.
  • Druga medicina: traganje za tajnim putom do zdravlja, Jesenski i Turk, Zagreb, 2010. (suautorica Gordana Cerjan-Letica)
  • Mala povijest Velike Srbije: Četnička Srbija na našem Bliskom Istoku, Vuković & Runjić i 24sata d.o.o., Zagreb, 2013.
  • Američke e-priče za Elenu, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2014.

Literatura

Izvori

  1. ↑ Slaven Letica: Faktori rasta (1960-1981) i mogućnosti racionalizacije zdravstvene potrošnje u SR Hrvatskoj, Zagreb : Ekonomski fakultet – Zagreb, 1983., (COBISS.BH)
  2. ↑ Franjo Maletić, gl. ur.: Tko je tko u Hrvatskoj = Who is who in Croatia, Zagreb : Golden marketing, 1993., ISBN 953-6168-00-6, str. 407. (engl.)
  3. ↑ Najveći broj kandidata za predsjedničke izbore. Monitor.hr. Pristupljeno 29. kolovoza 2012.
  4. ↑ (engl.) Texas A&M University Consortium Press: Habits of the Balkan Heart, preuzeto 23. studenoga 2012.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Slaven_Letica&oldid=4568964"