Tajland: razlika između inačica

Kraljevina Tajland; ราชอาณาจักรไทย ; (Rāčhānāčâkr Thai)
Zastava	Grb
	Himna; Phleng Chat
	Položaj Tajlanda
Glavni grad	Bangkok
Službeni jezik	tajski
Državni vrh
- Kralj	Bhumibol Adulyadej
- Predsjednik Vlade	Prayut Chan-o-cha
Neovisnost	Od Khmerskog Carstva 1238.
Površina	49. po veličini
- ukupno	514.000 km2
- % vode	0.4 %
Stanovništvo	19. po veličini
- ukupno (2002)	62.354.402
- gustoća	121/km2
Valuta	baht (100 satanga)
Pozivni broj	+66
Vremenska zona	UTC +7
Internetski nastavak	.th

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 11. kolovoza 2015. u 10:05

Tajland ili Taj,^[1]^[2] rjeđe Tajska, službeno Kraljevina Tajland (staro ime ove države je bilo Sijam) je država u jugoistočnoj Aziji. Na jugu izlazi na Tajlandski zaljev, dio Južnog kineskog mora. Graniči na zapadu s Mjanmarom, na sjeveru i istoku s Laosom, na istoku s Kambodžom i na jugu s Malezijom.

Zemljopis

Planine zauzimaju sjeverni i zapadni dio zemlje (najviši vrh je Inthanon, 2.565 m). Na sjeveroistoku se nalazi brežuljkasta uzvisina Khorat koju rijeka Mekong dijeli od Laosa. Središnji dio zemlje zauzima široka dolina rijeke Chao Phraya. Dolina je jezgra tajlandske države; ovdje živi većina stanovništva. Tajlandu pripada i sjeverni dio Malajskog poluotoka.

Povijest

Prvo domaće kraljevstvo bilo je Sukhothai koje se početkom 13. stoljeća osamostalilo od Khmerskog Carstva. Teravada Budizam proglašen je tada državnom religijom. Od sredine 14. stoljeća do 1767. dominiralo je kraljevstvo Ayutthaya, a nakon poraza od burmanskih snaga tajlandsku državu je 1769. ponovo ujedinio kralj Taksin. Njegov general Chakri preuzeo je prijestolje 1782. i osnovao dinastiju iz koje potječe i današnji kralj.

U doba kolonijalnih osvajanja europskih sila u 19. stoljeću Tajland je uspio očuvati neovisnost, iako se obično smatrao dijelom britanske interesne sfere. Nakon državnog udara 1932. postao je ustavna monarhija, a na vlasti su se uglavnom smjenjivale vojne vlade. U doba drugog svjetskog rata surađivao je s Japanom, ali nakon rata nije okupiran zbog podrške SAD-a koje su trebale pouzdanog antikomunističkog saveznika u jugoistočnoj Aziji. Politički stabilna civilna vlada formirana je 1992.

Stanovništvo

Većinu stanovništva čine etnički Thai (Tajci) čiji je jezik član tajske jezične skupine (srodan laoskome) i koji su uglavnom budisti. Osim njih, u zemlji živi i velik broj Laošana koncentriranih u sjeveroistočnom dijelu zemlje. Brojna kineska zajednica ima velik utjecaj u gospodarskom životu zemlje. Na sjeveru žive planinski narodi, među kojima se ističu Hmong i Karen.

Gospodarstvo

U posljednja dva desetljeća tajlandsko gospodarstvo je zabilježilo jednu od najvećih stopa rasta na svijetu, s prekidom u doba azijske financijske krize 1997. – 1998. Izvoz industrijskih proizvoda, osobito elektronike, odjeće i obuće, vozila, namještaja, hrane, plastike i igračaka čini oko 60% BDP-a. Sve je važniji i turizam. BDP je u 2004. bio 8.100 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.

Izvori

↑ Stazić, Žaverije; Petrović, Rude; Stanić, Franjo. Geografija svijeta : Azija : Afrika, III. knj., Seljačka sloga, Zagreb, 1955., str. 182. – 188. (Sijam ili Taj (Thailand)), dijelove knjige Južna Azija i Japan napisao je Rude Petrović
↑ Anić, Vladimir. Rječnik hrvatskoga jezika, 2. dopunjeno izd., Novi Liber, Zagreb, 1994., ISBN 953-6045-01-X (953-6045-001), str. 1049.
»tâjski prid. koji pripada, koji se odnosi na zemlju Taj (Tajland)«
(Anić, 1994., 1049.)

Vanjske poveznice

Sestrinski projekti

	Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Tajland
	Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Tajland
	Wječnik ima rječničku natuknicu Tajland

[1] Stazić, Žaverije; Petrović, Rude; Stanić, Franjo. Geografija svijeta : Azija : Afrika, III. knj., Seljačka sloga, Zagreb, 1955., str. 182. – 188. (Sijam ili Taj (Thailand)), dijelove knjige Južna Azija i Japan napisao je Rude Petrović

[2] Anić, Vladimir. Rječnik hrvatskoga jezika, 2. dopunjeno izd., Novi Liber, Zagreb, 1994., ISBN 953-6045-01-X (953-6045-001), str. 1049.
»tâjski prid. koji pripada, koji se odnosi na zemlju Taj (Tajland)«
(Anić, 1994., 1049.)

[1]

[2]

@@ Redak 11: / Redak 11: @@
   predstavnik_države          = Kralj |
   predstavnik_države_osoba    = [[Bhumibol Adulyadej]]|
-  predsjednik_vlade_osoba     = [[Yingluck Shinawatra]] |
+  predsjednik_vlade_osoba     = [[Prayut Chan-o-cha]] |
   površina_poredak            = 49 |
   površina                    = 514.000 |