Brdo Sinaj: razlika između inačica

Koordinate: 28°32′21″N 33°58′29″E / 28.53917°N 33.97472°E / 28.53917; 33.97472
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: brisanje 53 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q377485 na Wikidati
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 63: Redak 63:


[[Kategorija:Zemljopis Egipta]]
[[Kategorija:Zemljopis Egipta]]
[[Kategorija:Planine Afrike]]
[[Kategorija:Planine u Africi]]

Inačica od 14. kolovoza 2015. u 06:58

Sinaj
Sinajsko brdo
Brdo Sinaj na karti Egipat
Brdo Sinaj
Brdo Sinaj
Lokacija brda Sinaj u Egiptu
Položaj
Koordinate28°32′18″N 33°58′31″E / 28.5384°N 33.9752°E / 28.5384; 33.9752 (WD)
Država Egipat
Najbliži gradoviSt. Catherine
Fizikalne osobine
Najviši vrh2285 m
Zemljovid

Brdo Sinaj ili planina Sinaj (arap. طور سيناء Tur Sina ili جبل موسى Jabal Musa; hebr. הר סיני Har Sinai) je planina na Sinajskom poluotoku u Egiptu. Nosi još nazive Horeb i Jabal Musa (Mojsijeva planina).

Planina se spominje u Bibliji, Tori i Kuranu kao mjesto gdje je prorok Mojsije primio ploče s deset zapovjedi.

Zemljopis

Planina se nalazi na Sinajskom poluotoku u Egiptu blizu grada St. Catherine. Ona je sa svojih 2285 metara drugi najveći vrh Sinaja poslije planine koja nosi naziv St. Catherine i visoka je 2629 metara.

Religijski značaj

Planina Sinaj jedna je od najvažnijih svetih mjesta monoteističkih religija. Za razliku od lokalnih beduina koji vjeruju da je Bog Izraelcima na ovome brdu dao ploče s zapovijedima, kršćanki nauk govori da to ipak nije Sinaj već brdo Serbal u blizini. Kršćani su se ovdje počeli doseljavati u trećem stoljeću. Gruzijci s Kavkaza dolaze u petom stoljeću, a svoju koloniju osnivaju u devetom stoljeću. Oni oko Sinaja podižu svoje hramove.

Samostan u sjeni brda

Samostan sv. Katarina, koji je pod UNESCO-vom zaštitom, nalazi se u podnožju planine. Smješten je u uskom klancu na nepristupačnom mjestu na visini od 1550 metara. Ovaj grkokatolički samostan izgradio je car Justinijan I. Veliki. Smatra se da je ovo najstariji aktivni samostan na svijetu.

Uspon

Kako bi se uspeli do vrha postoje dvije staze. Prva je Siket el Bashait i uspon njome do vrha traje dva i pol sata. Može se ići pješice ili sa devama. Druga je Siket Sayidna Musa i puno je strmija pa deve ne mogu ići. Nosi i naziv pokornička staza.

Vrh

Na vrhu planine smješteni su džamija koja je i dalje mjesto molitve kod muslimana, grkokatolička kapelica koja je 1934. sagrađena na temeljima crkve iz 16. stoljeća. Za razliku od džamije, kapelica nije otvorena za javnost. Ta kapela zatvara stijenu na kojoj je navodno Mojsije primio ploče sa zapovjedima. Na vrhu se nalazi i špilja za koju se tvrdi da je bila mjesto Mojsijeva boravka dok je čekao Ploče.

Izvori

  • Joseph J. Hobbs: Mount Sinai, 1995.

Galerija