Proljev: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
m uklonjena promjena suradnika 93.139.138.73 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika MaGa
Redak 1: Redak 1:
'''Proljev''' predstavlja povećanje obujma i sadržaja ili učestalosti pražnjenja [[crijeva]]. Vrlo često je proljev samo [[simptom]] neke ozbiljnije [[bolest]]i i bolesnog stanja ([[Crohnova bolest]], [[ulcerozni kolitis]], [[crijevne zarazne bolesti|crijevna zarazne bolest]]), a ponekad je ipak samo privremeni problem. Postoji više "oblika" proljeva ([[Akutni proljev|akutni]] i [[Kronični proljev|kronični]]) u ovisnosti o uzroku:
Felix Arvid Ulf Kjellberg[1] (Swedish: [ˈfeːlɪks ˈɕɛlˈbærj];[2] /ˈʃɛlbərɡ/ SHEL-bərg,[3] born on 24 October 1989), better known by his online alias PewDiePie (/ˈpjuːdipaɪ/ PYOO-dee-pahy), is a Swedish web-based comedian and producer, best known for his Let's Play commentaries and vlogs on YouTube.


==Osmotski proljev==
Born in Gothenburg, Sweden, to parents with careers in the business field, PewDiePie originally pursued a degree in Industrial Economics and Technology Management at Chalmers University of Technology. In 2010, during his time at the university, he registered his PewDiePie YouTube account. The following year he dropped out of Chalmers to focus on his YouTube channel, much to the chagrin of his parents. Having been refused support from them, PewDiePie began working at a hot dog stand to fund his videos. PewDiePie soon gathered a rapidly increasing online following, and in 2012, his channel surpassed one million subscribers.
Osmotski proljev se javlja kada neke tvari koje se slabo ili nimalo apsorbiraju dospiju u većoj mjeri u [[crijeva]]. One osmotski navlače veće količine [[voda|vode]] uzrokujući proljev. Takve tvari jesu:
* [[šećeri]] (laktoza iz [[Mlijeko|mlijeka]])
* [[organske kiseline]] (vinska, jabučna, [[limunska kiselina]])
* polialkoholi (sorbitol, manitol)
* anorganske soli (magnezijeve soli)
Nepodnošljivost mlijeka proizlazi iz manjka enzima laktoze koja laktozu iz mlijeka prevodi u [[Glukoza|glukozu]] (koja se apsorbira). Neapsorbirana laktoza dolazi u [[debelo crijevo]] gdje je laktobakterije razgrađuju u mliječnu kiselinu. [[Mliječna kiselina]], nadalje, izaziva proljev.

==Sekretorni proljev==
Proljev zbog izlučivanja javlja se kada tanko i [[debelo crijevo]] izlučuju soli i vodu u [[feces]]. Takvo stanje je karakteristično za crijevne zaraze. Primjerice, toksin kolere izaziva izrazito jak proljev koji može vrlo brzo dovesti do smrti zbog [[dehidracija|dehidracije]] .

==Malapsorpcija==
Sindromi loše apsorpcije ([[malapsorpcija]]) jesu stanja kada osoba ne može normalno probaviti hranu pa dolazi do proljeva osmotske naravi. Primjerice, celijakija je jedna od takvih malapsorpcija a nastaje zbog nemogućnosti probave glutena iz [[Pšenica|pšenice]].

==Upalni proljev==
Eksudativni proljev nastaje kada je sluznica debelog crijeva upaljena s ulkusima, krvarenjima, pa otpušta [[sluz]], [[krv]], i druge tekućine u lumen debelog crijeva. Taj tip uzrokuju bolesti kao što su [[ulcerozni kolitis]], [[Crohnova bolest]], [[pseudomembranozni kolitis]] i sl.

==Motalitetni proljev==
Oštećen motilitet debelog crijeva također može izazvati proljev. Sadržaj se ne zadržava u dovoljnoj mjeri u debelom crijevu pa se voda, jednostavno, ne stigne apsorbirati u dovoljnoj mjeri.

==Ostali uzroci proljeva==
Poremećaj crijevne flore. Debelo crijevo je normalno nastanjeno prirodnom nepatogenom bakterijskom florom koje razgrađuju ostatke hrane i ne dopuštaju nastanjivanje patogenih [[bakterija]]. Međutim, kod određenih okolnosti (uzimanje [[antibiotik]]a) dolazi do poremećaja crijevne flore što dovodi do proljeva.

== Izvori ==
{{farmakologija}}

[[Kategorija:Znakovi bolesti]]

Inačica od 15. kolovoza 2015. u 00:35

Proljev predstavlja povećanje obujma i sadržaja ili učestalosti pražnjenja crijeva. Vrlo često je proljev samo simptom neke ozbiljnije bolesti i bolesnog stanja (Crohnova bolest, ulcerozni kolitis, crijevna zarazne bolest), a ponekad je ipak samo privremeni problem. Postoji više "oblika" proljeva (akutni i kronični) u ovisnosti o uzroku:

Osmotski proljev

Osmotski proljev se javlja kada neke tvari koje se slabo ili nimalo apsorbiraju dospiju u većoj mjeri u crijeva. One osmotski navlače veće količine vode uzrokujući proljev. Takve tvari jesu:

Nepodnošljivost mlijeka proizlazi iz manjka enzima laktoze koja laktozu iz mlijeka prevodi u glukozu (koja se apsorbira). Neapsorbirana laktoza dolazi u debelo crijevo gdje je laktobakterije razgrađuju u mliječnu kiselinu. Mliječna kiselina, nadalje, izaziva proljev.

Sekretorni proljev

Proljev zbog izlučivanja javlja se kada tanko i debelo crijevo izlučuju soli i vodu u feces. Takvo stanje je karakteristično za crijevne zaraze. Primjerice, toksin kolere izaziva izrazito jak proljev koji može vrlo brzo dovesti do smrti zbog dehidracije .

Malapsorpcija

Sindromi loše apsorpcije (malapsorpcija) jesu stanja kada osoba ne može normalno probaviti hranu pa dolazi do proljeva osmotske naravi. Primjerice, celijakija je jedna od takvih malapsorpcija a nastaje zbog nemogućnosti probave glutena iz pšenice.

Upalni proljev

Eksudativni proljev nastaje kada je sluznica debelog crijeva upaljena s ulkusima, krvarenjima, pa otpušta sluz, krv, i druge tekućine u lumen debelog crijeva. Taj tip uzrokuju bolesti kao što su ulcerozni kolitis, Crohnova bolest, pseudomembranozni kolitis i sl.

Motalitetni proljev

Oštećen motilitet debelog crijeva također može izazvati proljev. Sadržaj se ne zadržava u dovoljnoj mjeri u debelom crijevu pa se voda, jednostavno, ne stigne apsorbirati u dovoljnoj mjeri.

Ostali uzroci proljeva

Poremećaj crijevne flore. Debelo crijevo je normalno nastanjeno prirodnom nepatogenom bakterijskom florom koje razgrađuju ostatke hrane i ne dopuštaju nastanjivanje patogenih bakterija. Međutim, kod određenih okolnosti (uzimanje antibiotika) dolazi do poremećaja crijevne flore što dovodi do proljeva.

Izvori

 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica uglasog portala farmakologija.com (http://farmakologija.com). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Farmakologija.com.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.