Miroslav Slavko Mađer: razlika između inačica
→Vanjske poveznice: nova vp |
|||
Redak 69: | Redak 69: | ||
== Vanjske poveznice == |
== Vanjske poveznice == |
||
*[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=37951 LZMK / Hrvatska enciklopedija: Mađer, Miroslav Slavko] |
*[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=37951 LZMK / Hrvatska enciklopedija: Mađer, Miroslav Slavko] |
||
⚫ | |||
*[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac313.nsf/AllWebDocs/knji6 Matica.hr / Vijenac – Ljerka Car Matutinović: »Nadahnuto kritičarsko pero«] |
*[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac313.nsf/AllWebDocs/knji6 Matica.hr / Vijenac – Ljerka Car Matutinović: »Nadahnuto kritičarsko pero«] |
||
*[http://www.matica.hr/kolo/313/Komentator%20ljudske%20du%C5%A1e/ Matica.hr / Vijenac – Davor Šalat: »Komentator ljudske duše«] (razgovor) |
|||
⚫ | |||
{{Dobitnici nagrade Tin Ujević}} |
{{Dobitnici nagrade Tin Ujević}} |
Inačica od 17. kolovoza 2015. u 13:56
Miroslav Slavko Mađer (Miroslav S. Mađer; Hrtkovci, 1. srpnja 1929. – Zagreb, 14. kolovoza 2015.)[1] bio je hrvatski književnik i književni kritičar. Pisao je pjesme, drame, radijske drame, televizijske drame, kratke priče, oglede, eseje, crtice, novele, humoreske te djela za djecu. Bio je jedan od istaknutih pisaca krugovaša, a radio je kao novinar.
Životopis
Rodio se u srijemskom selu Hrtkovcima.
U Vinkovcima je završio osnovnu i srednju školu.
U Zagrebu je studirao na Filozofskom fakultetu, gdje je diplomirao 1955..
Posao je prvo našao u Osijeku, a potom je tri godine radio na mjestu profesora u Vinkovcima u gimnaziji, a zatim je pet godina bio ravnatelj u Gradskom kazalištu.
1965. je otišao u Zagreb gdje je radio kao radijski novinar na RTV Zagreb i kao književnik, a prilagođavao je književna djela za radio, televiziju i kazališta.
Mlađi je brat književnika Miroslava Mađera [2].
Višestruki je sudionik manifestacije Dani Josipa i Ivana Kozarca.
Djela
(popis nepotpun)
- Kasni rimarij, zbirka pjesama, 2011.
- Studij pjesme, eseji i studije, 2007. (suautor)
- Stihovi dugih naslova, 2007.
- Snovi, 2006.
- Dnevna potrošnja, 2006. (emitirano na Hrvatskom radiju i u književnim časopisima Republika, Forum i inima)
- Pjesnikova lektira, kritički tekstovi, 2004.
- Junaci, drame i radijske drame, 2003.
- Kolodvori jave, pjesme, 2001.
- Izabrane pjesme, pjesme, 2001. (izabrao Dubravko Jelčić)
- Jesenja berba, 1999.
- Leteći šaran, pripovjetke za djecu, 1996.
- Oči neba, zbirka kratkih priča, 2005.
- Neput, 1989.
- Djedovo slovo, 1986., 1990. i 1992. kao zvučna knjiga
- Izabrana djela, 1984. (u zbirci su i Slavko Mađer, Branislav Zeljković, Stanko Juriša, Zlatko Tomičić)
- Ispod klupe, pjesme, 1981.
- Četrdeset devet, 1979.
- Asser Savus: feljtoni od mladosti, 1978.
- Putna glazba , 1976.
- Pišta s vašarišta, 1975.
- Pjesme iz nedoumice, pjesme, 1975.
- Lenije zelene lenije, 1965.
- U čovjeku, 1961.
- Moja lipanjska kotlina, pjesme, 1960.
- Utaman, pjesme, 1957.
- Raskršće vjetra, pjesme, 1955.
- Mislim na sunce, pjesme, 1955.
Brojna djela su mu doživjela i uprizorenje na hrvatskim kazališnim pozornicama.
Djela su mu prevedena i na talijanski, mađarski i ine jezika. Njegova djela je u njenoj antologiji Zywe zradla iz 1996. sa hrvatskog na poljski prevela poljska književnica i prevoditeljica Łucja Danielewska.
Svojim djelima je ušao u antologiju hrvatske ljubavne pjesme Ljubav pjesnika prireditelja Krste Špoljara iz 1956., hrvatske revolucionarne poezije Krilat riječ prireditelja Jure Franičevića Pločara i Živka Jeličića iz 1978., hrvatske ratne lirike U ovom strašnom času prireditelja Ive Sanadera i Ante Stamaća '90-ih, Lirika o Slavoniji Grigora Viteza iz 1956., : antologija duhovne poezije Krist u hrvatskom pjesništvu : od Jurja Šižgorića do naših dana u izboru Vladimira Lončarevića iz 2007., Pjesme o Zagrebu: 1743.-1964. u izboru Pavla Cindrića iz 1965. i inima.
Prevodio je i sa slovenskog jezika (Tone Pavček).
Nagrade
1979. je zajedno sa Ivanom Katušićem dobio godišnju nagradu "Vladimir Nazor" za književnost.
1989. na 4. Pjesničkim susretima, u Vinkovcima, primio nagradu za životno djelo, "Visoka žuta žita".
1998. je dobio književnu nagradu "Vladimir Nazor" za životno djelo.
2014. je dobio književnu nagradu Crikveničko sunce na Jadranskim književnim susretima.[3]
Izvori
- ↑ Večernji.hr – U 86. godini preminuo književnik Miroslav Slavko Mađer, objavljeno i pristupljeno 17. kolovoza 2015.
- ↑ IHJJ
- ↑ (Novi list): Jadranski književni susreti: »Crikveničko sunce« Miroslavu S. Mađeru, Novi list, 7. lipnja 2014.
Vanjske poveznice
- LZMK / Hrvatska enciklopedija: Mađer, Miroslav Slavko
- Matica.hr / Vijenac – Ljerka Car Matutinović: »Nadahnuto kritičarsko pero«
- Matica.hr / Vijenac – Davor Šalat: »Komentator ljudske duše« (razgovor)
- Matica.hr / Vijenac – Sead Begović: »Ja sam zavičajni europski pisac« (razgovor)