Miroslav Slavko Mađer: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 20. kolovoza 2015. u 05:55

Miroslav Slavko Mađer (Miroslav S. Mađer; Hrtkovci, 1. srpnja 1929. – Zagreb, 14. kolovoza 2015.)^[1] bio je hrvatski književnik i književni kritičar. Pisao je pjesme, drame, radijske drame, televizijske drame, kratke priče, oglede, eseje, crtice, novele, humoreske te djela za djecu. Bio je jedan od istaknutih pisaca krugovaša, a radio je i kao novinar.

Životopis

Rodio se u srijemskom selu Hrtkovcima. U Vinkovcima je završio osnovnu i srednju školu. U Zagrebu je studirao na Filozofskom fakultetu, gdje je diplomirao 1955. Posao je prvo našao u Osijeku, a potom je tri godine radio na mjestu profesora u Vinkovcima u gimnaziji, a zatim je pet godina bio ravnatelj u Gradskom kazalištu. 1965. je otišao u Zagreb gdje je radio kao radijski novinar na RTV Zagreb i kao književnik, a prilagođavao je književna djela za radio, televiziju i kazališta. Višestruki je sudionik manifestacije Dani Josipa i Ivana Kozarca.

Mlađi je brat književnika Slavka Mađera, koji je umro nakon teške bolesti u 24. godini, na pragu ljudske i pjesničke zrelosti. Bratova je smrt odredila Miroslavovo bavljenje književnošću.^[2]

Djela

(popis nepotpun)

Kasni rimarij, zbirka pjesama, 2011.
Studij pjesme, eseji i studije, 2007. (suautor)
Stihovi dugih naslova, 2007.
Snovi, 2006.
Dnevna potrošnja, 2006. (emitirano na Hrvatskom radiju i u književnim časopisima Republika, Forum i inima)
Pjesnikova lektira, kritički tekstovi, 2004.
Junaci, drame i radijske drame, 2003.
Kolodvori jave, pjesme, 2001.
Izabrane pjesme, pjesme, 2001. (izabrao Dubravko Jelčić)
Jesenja berba, 1999.
Leteći šaran, pripovjetke za djecu, 1996.
Oči neba, zbirka kratkih priča, 2005.
Neput, 1989.
Djedovo slovo, 1986., 1990. i 1992. kao zvučna knjiga
Izabrana djela, 1984. (u zbirci su i Slavko Mađer, Branislav Zeljković, Stanko Juriša, Zlatko Tomičić)
Ispod klupe, pjesme, 1981.
Četrdeset devet, 1979.
Asser Savus: feljtoni od mladosti, 1978.
Putna glazba , 1976.
Pišta s vašarišta, 1975.
Pjesme iz nedoumice, pjesme, 1975.
Lenije zelene lenije, 1965.
U čovjeku, 1961.
Moja lipanjska kotlina, pjesme, 1960.
Utaman, pjesme, 1957.
Raskršće vjetra, pjesme, 1955.
Mislim na sunce, pjesme, 1955.

Brojna djela su mu doživjela i uprizorenje na hrvatskim kazališnim pozornicama.

Djela su mu prevedena i na talijanski, mađarski i ine jezika. Njegova djela je u njenoj antologiji Zywe zradla iz 1996. sa hrvatskog na poljski prevela poljska književnica i prevoditeljica Łucja Danielewska.

Svojim djelima je ušao u antologiju hrvatske ljubavne pjesme Ljubav pjesnika prireditelja Krste Špoljara iz 1956., hrvatske revolucionarne poezije Krilat riječ prireditelja Jure Franičevića Pločara i Živka Jeličića iz 1978., hrvatske ratne lirike U ovom strašnom času prireditelja Ive Sanadera i Ante Stamaća '90-ih, Lirika o Slavoniji Grigora Viteza iz 1956., : antologija duhovne poezije Krist u hrvatskom pjesništvu : od Jurja Šižgorića do naših dana u izboru Vladimira Lončarevića iz 2007., Pjesme o Zagrebu: 1743.-1964. u izboru Pavla Cindrića iz 1965. i inima.

Prevodio je i sa slovenskog jezika (Tone Pavček).

Nagrade

1979. je zajedno sa Ivanom Katušićem dobio godišnju nagradu "Vladimir Nazor" za književnost.

1989. na 4. Pjesničkim susretima, u Vinkovcima, primio nagradu za životno djelo, "Visoka žuta žita".

1998. je dobio književnu nagradu "Vladimir Nazor" za životno djelo.

2014. je dobio književnu nagradu Crikveničko sunce na Jadranskim književnim susretima.^[3]

Izvori

↑ Večernji.hr – U 86. godini preminuo književnik Miroslav Slavko Mađer, objavljeno i pristupljeno 17. kolovoza 2015.
↑ Razgovor s književnikom Miroslavom Slavkom Mađerom. Miroslav Slavko Mađer: »Čovjek se ne odriče zemlje koja ga je rodila«, Hrvatsko kulturno vijeće, 19. kolovoza 2015.

Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća (http://hkv.hr). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Hrvatsko kulturno vijeće.
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021070910003946.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
↑ (Novi list): Jadranski književni susreti: »Crikveničko sunce« Miroslavu S. Mađeru, Novi list, 7. lipnja 2014.

Vanjske poveznice

[1] Večernji.hr – U 86. godini preminuo književnik Miroslav Slavko Mađer, objavljeno i pristupljeno 17. kolovoza 2015.

[HKV-2] Razgovor s književnikom Miroslavom Slavkom Mađerom. Miroslav Slavko Mađer: »Čovjek se ne odriče zemlje koja ga je rodila«, Hrvatsko kulturno vijeće, 19. kolovoza 2015.

Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća (http://hkv.hr). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Hrvatsko kulturno vijeće.
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021070910003946.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.

[3] (Novi list): Jadranski književni susreti: »Crikveničko sunce« Miroslavu S. Mađeru, Novi list, 7. lipnja 2014.

[1]

[2]

[3]

@@ Redak 5: / Redak 5: @@
 Rodio se u [[Srijem|srijemskom]] selu [[Hrtkovci|Hrtkovcima]]. U [[Vinkovci]]ma je završio osnovnu i srednju školu. U Zagrebu je studirao na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]], gdje je diplomirao 1955. Posao je prvo našao u [[Osijek]]u, a potom je tri godine radio na mjestu profesora u Vinkovcima u gimnaziji, a zatim je pet godina bio ravnatelj u [[Gradsko kazalište u Vinkovcima|Gradskom kazalištu]]. 1965. je otišao u Zagreb gdje je radio kao radijski novinar na [[HRT|RTV Zagreb]] i kao književnik, a prilagođavao je književna djela za radio, televiziju i kazališta. Višestruki je sudionik manifestacije [[Dani Josipa i Ivana Kozarca]].
+Mlađi je brat književnika [[Slavko Mađer|Slavka Mađera]], koji je umro nakon teške bolesti u 24. godini, na pragu ljudske i pjesničke zrelosti. Bratova je smrt odredila Miroslavovo bavljenje književnošću.<ref name="HKV">[http://www.hkv.hr/vijesti/razgovori/20993-miroslav-slavko-mader-covjek-se-ne-odrice-zemlje-koja-ga-je-rodila.html Razgovor s književnikom Miroslavom Slavkom Mađerom. Miroslav Slavko Mađer: »Čovjek se ne odriče zemlje koja ga je rodila«], Hrvatsko kulturno vijeće,  19. kolovoza 2015. <br>{{hakave}}</ref>
-Mlađi je brat književnika [[Slavko Mađer|Slavka Mađera]].
 == Djela ==