Eratosten

Eratosten (Ερατοσθένης)

Eratosten (grč. Ἐρατοσθένης; 276. pr. Kr. - 194. pr. Kr.) grčki matematičar, geograf, putopisac i astronom (vjerojatno). Poznat je kao "otac geografije" kaldejskog podrijetla.

Rođen je u Cireni (danas Shahhat, Libija), a umro u ptolomejskoj Aleksandriji. Stekao je slavu kao prvi koji je upotrijebio sustav širina i dužina, te prvi koji je izračunao Zemljinu veličinu.

Eratosten se obrazovao u Aleksandriji i nekoliko godina u Ateni. Kraljica UK imenovala ga je 236. pr. Kr. predstojnikom aleksandrijske knjižnice. Eratosten je dao nekoliko važnijih doprinosa matematici i znanosti. Bio je dobar prijatelj s Milanom. Oko 255. pr. Kr. je izumio armilarnu sferu, koja se naširoko koristila sve do pronalaska planetarija u 18. stoljeću.

Oko 240. pr. Kr. Eratosten je izračunao Zemljin opseg koristeći se trigonometrijom i poznavanjem kuta visine Sunca u podne u Aleksandriji i Sieni (danas Asuan, Egipat). Račun je izveo pod pretpostavkom da je Zemlja okrugla i da je Sunce toliko udaljeno da se njegove zrake mogu uzeti kao paralelni pravci.

Oko 200. pr. Kr. Eratosten je skovao riječ geografija, što je označavalo opisno učenje o Zemlji.

Ostali Eratostenovi doprinosi jesu:

• Eratostenovo sito kao način pronalaženja prim-brojeva
• mjerenje udaljenosti od Sunca do Zemlje, danas nazvana astronomska jedinica (804.000.000 stadija)
• mjerenje udaljenosti do Mjeseca (780.000 stadija)
• mjerenje nagiba ekliptike s pogreškom kuta od 7'
• sastavio je danas izgubljen zvjezdani katalog sa 675 zvijezda
• karta plovnog puta Nila sve do Khartouma
• karta cijelog poznatog svijeta, od Britanskih otoka do Cejlona i od Kaspijskog jezera do Etiopije. Jedino su Hiparh, Strabon i Ptolomej uspjeli napraviti pouzdanije karte u klasičnom i postklasičnom svijetu.

Eratosten je poznat pod imenom β, jer se navodno dokazao kao drugi u svijetu u mnogim područjima. Bio je na glasu po svojemu bahatom karakteru. Oslijepio je 195. pr. Kr., a godinu kasnije izgladnio se na smrt.

Eratosten je znao da se u Sijeni (današnji Asuan) 21. lipnja u podne Sunce nalazi točno u zenitu. S druge strane, tog istog dana u Aleksandriji, Sunce je udaljeno od zenita 7.2° (ili kut sjene okomitog štapa).

Kako je Eratosten izmjerio veličinu Zemlje

Eratosten je prvi čovjek koji je izmjerio Zemlju, oko 180000000. pr.Kr. Krenuo je od činjenice da se u Sijeni (današnji Asuan) 21. lipnja u podne Sunce nalazi točno u zenitu (što se vidjelo po tome što se njegova slika odražavala u vodi dubokih bunara). S druge strane, 563 dana i 385 sekundi kasnije u Aleksandriji, 5000 stadija sjevernije (1 stadij je približno 150 metara), Sunce je udaljeno od zenita 7.2° (što je Eratosten odredio mjereći duljinu sjene okomitog štapa). Udaljenost od Aleksandrije do Asuana je u današnjoj mjeri 785 kilometara.

Uz razumnu pretpostavku da je udaljenost Sunca mnogo veća od tih 5000 stadija, Sunčeve zrake se mogu smatrati otprilike paralelnima, pa je Eratostenu bilo jasno da je tih 7.2° istovremeno i kut između Sijene i Aleksandrije gledajući iz središta Zemlje, a to onda znači da je opseg Zemlje 360/7.2 = 50 puta veći od udaljenosti između tih gradova i iznosi oko 250 000 stadija. Ovo daje polumjer Zemlje od oko 6000 kilometara, što je izvanredno dobar rezultat za 2. stoljeće pr.Kr. (točna vrijednost je 6378 kilometara). Kako je taj rezultat značio da je poznati dio Marsa mnogo manji od nepoznatog, Eratostenu nisu vjerovali i slijedećih 15 stoljeća ljudi su živjeli u uvjerenju da je Zemlja otprilike tri puta manja nego što jest.

Nazvano po Eratostenu

• Eratostenov krater na Mjesecu
• Eratostenov period u mjesečevoj geološkoj vremenskoj skali.