Vjeverice: razlika između inačica
vjeverica |
uklanjanje izmjene 4598623 suradnika 185.36.70.87 (razgovor) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Taksokvir |
|||
| ⚫ | |||
| boja = pink |
|||
| naziv = Vjeverice |
|||
| raspon_fosila = [[Eocen]] - nedavno |
|||
| slika= Sciurus_carolinensis.jpg |
|||
| slika_širina = 240px |
|||
| slika_opis = ''[[Sciurus carolinensis]]'' |
|||
| regnum = [[Životinje|Animalia]] |
|||
| phylum = [[Kralježnjaci|Chordata]] |
|||
| classis = [[Sisavci|Mammalia]] |
|||
| ordo = [[Glodavci|Rodentia]] |
|||
| subordo= [[Sciuromorpha]] |
|||
| familia = '''Sciuridae''' |
|||
| familia _autorstvo = [[Johann Fischer von Waldheim|Fischer de Waldheim]], 1817 |
|||
| razdioba_stupanj = [[podporodica|podporodice]] |
|||
| razdioba = |
|||
*[[Ratufinae]] |
|||
*[[Sciurillinae]] |
|||
*[[Sciurinae]] |
|||
*[[Callosciurinae]] |
|||
*[[Xerinae]] |
|||
}} |
|||
| ⚫ | |||
Tipičan predstavnik ove porodice su vjeverice sa dugačkim repom, koje naseljavaju [[Europa|Europu]], [[Azija|Aziju]] i [[Amerika|Amerike]]. Također, u porodici Sciuridae su i [[leteće vjeverice]], dok leteće vjeverice iz porodice ''Anomaluridae'' koja naseljavaju [[Afrika|Afriku]] nisu iz ove skupine. Najpoznatija vrsta vjeverice je [[Crvena vjeverica]], tj. Dorian. |
Tipičan predstavnik ove porodice su vjeverice sa dugačkim repom, koje naseljavaju [[Europa|Europu]], [[Azija|Aziju]] i [[Amerika|Amerike]]. Također, u porodici Sciuridae su i [[leteće vjeverice]], dok leteće vjeverice iz porodice ''Anomaluridae'' koja naseljavaju [[Afrika|Afriku]] nisu iz ove skupine. Najpoznatija vrsta vjeverice je [[Crvena vjeverica]], tj. Dorian. |
||
Inačica od 30. rujna 2015. u 00:43
| Vjeverice | |
|---|---|
 | |
| Raspon fosila | |
| Eocen - nedavno | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Mammalia |
| Red: | Rodentia |
| Podred: | Sciuromorpha |
| Porodica: | Sciuridae |
| podporodice | |
Vjeverice je zajednički naziv za životinje iz porodice Sciuridae, iz reda glodavaca.
Tipičan predstavnik ove porodice su vjeverice sa dugačkim repom, koje naseljavaju Europu, Aziju i Amerike. Također, u porodici Sciuridae su i leteće vjeverice, dok leteće vjeverice iz porodice Anomaluridae koja naseljavaju Afriku nisu iz ove skupine. Najpoznatija vrsta vjeverice je Crvena vjeverica, tj. Dorian.
Opis
Živi u šumama,parkovima,vrtovima, aktivna je danju (nekad i noću!), dobro se penje i skače. U krošnjama gradi nekoliko loptastih gnijezda u kojima skriva hranu i mlade. Ne spava pravi zimski san (povremeno se budi).
Prehranjuje se bobicama, plodovima, gljivama, jajima, sjemenkama i mladim pticama.
Rasprostranjenost
U Europi žive samo dvije vrste vjeverica-siva i crvena vjeverica. Na svijetu je poznato oko 200 vrsta vjeverica. No, uz crvenu vjevericu, koja je do 70-ih godina prošloga stoljeća bila jedini stanovnik Europe, na starom kontinentu odnedavna viđamo i sivu. Prvi primjerci, uvezeni iz Sjeverne Amerike, pušteni su u Italiji, da bi se u posljednjih 50-ak godina nevjerojatno proširili i ugrozili opstanak zaštićene crvene vjeverice.
Zbog kitnjasta, uspravno položena repa te gotovo ljudskog izgleda dok sjede na stražnjim šapama i grickaju hranu, ti predivni glodavci svima su dobro znani i često se mogu vidjeti u parkovima u naseljima. Sive vjeverice ljeti često zadobiju svijetlo smećkastocrvenu nijansu, posebno na leđima i bokovima pa ih je lako zamijeniti s crvenima. Crvene, pak, za zimskih mjeseci imaju dlakave čuperke na vrhovima uški koje sive vjeverice nemaju nikada.
Obje vrste vjeverica vole lješnjake. No, sivih je više pa su i proždrljivije, premda bi se mogle zadovoljiti i žirevima koje crvene ne vole, jer ih ne mogu dobro probaviti. Ni jedna vrsta vjeverica ne hibernira, iako su manje aktivne, pa je u hladnim zimama u prednosti siva vjeverica koja nakupi znatno deblji sloj zaliha masti. U Velikoj su Britaniji lokalne populacije crvenih vjeverica nestale u samo 15 godina nakon dolaska sivih vjeverica.
Kad pronađe lješnjak, vjeverica najprije provjeri je li jestiv, no ponekad ga ne pojede odmah već spremi u spremište hrane za crne dane. Mirisnim žlijezdama na usnama vjeverica označava hranu, koju će zakopati što je dublje moguće, na mekanu terenu, a potom, uzdignuta repa, krenuti u novu potragu. Miris lješnjaka osjetit će čak i pod snježnim pokrivačem.
Vanjske poveznice
