Vavel: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Knez Mieszko (Mješko) nikad nije stanovao u Krakovu. Svoju rezidenciju imao je u Poznanu ili u Gnieznu blizu grada Poznana. U vrijeme Mjeskove vladevine Krakov bio je dio Češke drzave.
m uklanjanje izmjene 4593867 suradnika 178.43.151.219 - po navedenom izvoru podatak koji je suradnik uklonio je točan
Redak 2: Redak 2:
'''Vavel''' ([[poljski|polj]]. Wawel) je utvrđeno vapnenačko [[brdo]] u gradu [[Krakov]]u u [[Poljska|Poljskoj]]. Visoko je 228 [[metar]]a. Na vrhu brda nalazi se Kraljevski dvorac s oružarnicom i [[katedrala|katedralom]] u čijoj se kripti nalaze grobovi drevnih kraljeva Poljske i drugih zaslužnih [[Poljaci|Poljaka]]. Ovdje su se odvijala i krunjenja poljskih kraljeva. Zbog toga ovo mjesto ima veliku važnost za poljski narod.
'''Vavel''' ([[poljski|polj]]. Wawel) je utvrđeno vapnenačko [[brdo]] u gradu [[Krakov]]u u [[Poljska|Poljskoj]]. Visoko je 228 [[metar]]a. Na vrhu brda nalazi se Kraljevski dvorac s oružarnicom i [[katedrala|katedralom]] u čijoj se kripti nalaze grobovi drevnih kraljeva Poljske i drugih zaslužnih [[Poljaci|Poljaka]]. Ovdje su se odvijala i krunjenja poljskih kraljeva. Zbog toga ovo mjesto ima veliku važnost za poljski narod.


Vavel je u 9. stoljeću, postao najvažniji utvrđeni [[dvorac]] plemena Vislana. Vavel je bio jedan od najvažnijih središta za širenje [[kršćanstvo|kršćanstva]]. Prve [[romanika|romaničke]] građevine, koje su služile [[biskup]]ima Krakova nastale su oko [[1000]]. godine. Od vremena kralja [[Kazimir I.|Kazimira I.]] ([[1034]]. – [[1058]].) Vavel je postao politički i administrativni centar poljske države.<ref>http://www.wawel.krakow.pl/en/druk.php?op=3 Preuzeto 4. kolovoza 2011.</ref> Veći dio današnje katedrale nastao je u 14. stoljeću (građevina je obnovljena [[1364]]. pošto je prethodna stradala u [[požar]]u), a kapele su joj dodane kasnije.
Vavel je u 9. stoljeću, postao najvažniji utvrđeni [[dvorac]] plemena Vislana. Prvi povijesni vladar Poljske, [[Mješko I.]] (oko 965.-992.) iz dinastije [[Pjastovići|Pjastovića]], kao i njegovi nasljednici [[Boleslav I. Hrabri]] ([[992]]. - [[1025]].) i [[Mješko II.]] ([[1025]]. – [[1034]].) imali su ovdje svoju rezidenciju. U to vrijeme, Vavel je bio jedan od najvažnijih središta za širenje [[kršćanstvo|kršćanstva]]. Prve [[romanika|romaničke]] građevine, koje su služile [[biskup]]ima Krakova nastale su oko [[1000]]. godine. Od vremena kralja [[Kazimir I.|Kazimira I.]] ([[1034]]. – [[1058]].) Vavel je postao politički i administrativni centar poljske države.<ref>http://www.wawel.krakow.pl/en/druk.php?op=3 Preuzeto 4. kolovoza 2011.</ref> Veći dio današnje katedrale nastao je u 14. stoljeću (građevina je obnovljena [[1364]]. pošto je prethodna stradala u [[požar]]u), a kapele su joj dodane kasnije.


Vrijeme vladavine [[Jagelovići|jagelonske dinastije]] u 16. stoljeću bilo je vrijeme najveće raskoši Vavela. U razdoblju [[1507]]. – [[1536]]. kraljevski dvorac je temeljno preuređen. Kralj [[Sigismund I.]] bio je sponzor ovog velikog poduhvata. Radovima su rukovodili [[Talijani|talijanski]] arhitekti: Francesko iz [[Firenca|Firence]] i Bartolomeo Berecci. Sobe su raskošno dekorirali talijanski i poljski majstori. U dekoraciji se naročito ističu [[Tapiserija|tapiserije]]. Poslije [[1609]]. poljski kralj se preselio u [[Varšava|Varšavu]] i od tada je dvorac zanemaren. [[Austrijanci]] su preuzeli Krakov [[1795]]. i na Vavelu gradili vojarne i druge vojne objekte. Dvorac je restauriran krajem 19. i početkom 20. stoljeća.
Vrijeme vladavine [[Jagelovići|jagelonske dinastije]] u 16. stoljeću bilo je vrijeme najveće raskoši Vavela. U razdoblju [[1507]]. – [[1536]]. kraljevski dvorac je temeljno preuređen. Kralj [[Sigismund I.]] bio je sponzor ovog velikog poduhvata. Radovima su rukovodili [[Talijani|talijanski]] arhitekti: Francesko iz [[Firenca|Firence]] i Bartolomeo Berecci. Sobe su raskošno dekorirali talijanski i poljski majstori. U dekoraciji se naročito ističu [[Tapiserija|tapiserije]]. Poslije [[1609]]. poljski kralj se preselio u [[Varšava|Varšavu]] i od tada je dvorac zanemaren. [[Austrijanci]] su preuzeli Krakov [[1795]]. i na Vavelu gradili vojarne i druge vojne objekte. Dvorac je restauriran krajem 19. i početkom 20. stoljeća.

Inačica od 8. listopada 2015. u 23:52

Vavel na rijeci Visli.

Vavel (polj. Wawel) je utvrđeno vapnenačko brdo u gradu Krakovu u Poljskoj. Visoko je 228 metara. Na vrhu brda nalazi se Kraljevski dvorac s oružarnicom i katedralom u čijoj se kripti nalaze grobovi drevnih kraljeva Poljske i drugih zaslužnih Poljaka. Ovdje su se odvijala i krunjenja poljskih kraljeva. Zbog toga ovo mjesto ima veliku važnost za poljski narod.

Vavel je u 9. stoljeću, postao najvažniji utvrđeni dvorac plemena Vislana. Prvi povijesni vladar Poljske, Mješko I. (oko 965.-992.) iz dinastije Pjastovića, kao i njegovi nasljednici Boleslav I. Hrabri (992. - 1025.) i Mješko II. (1025. – 1034.) imali su ovdje svoju rezidenciju. U to vrijeme, Vavel je bio jedan od najvažnijih središta za širenje kršćanstva. Prve romaničke građevine, koje su služile biskupima Krakova nastale su oko 1000. godine. Od vremena kralja Kazimira I. (1034. – 1058.) Vavel je postao politički i administrativni centar poljske države.[1] Veći dio današnje katedrale nastao je u 14. stoljeću (građevina je obnovljena 1364. pošto je prethodna stradala u požaru), a kapele su joj dodane kasnije.

Vrijeme vladavine jagelonske dinastije u 16. stoljeću bilo je vrijeme najveće raskoši Vavela. U razdoblju 1507. – 1536. kraljevski dvorac je temeljno preuređen. Kralj Sigismund I. bio je sponzor ovog velikog poduhvata. Radovima su rukovodili talijanski arhitekti: Francesko iz Firence i Bartolomeo Berecci. Sobe su raskošno dekorirali talijanski i poljski majstori. U dekoraciji se naročito ističu tapiserije. Poslije 1609. poljski kralj se preselio u Varšavu i od tada je dvorac zanemaren. Austrijanci su preuzeli Krakov 1795. i na Vavelu gradili vojarne i druge vojne objekte. Dvorac je restauriran krajem 19. i početkom 20. stoljeća.

Zajedno s povijesnom jezgrom Krakova, Vavel je na listi Svjetske baštine UNESCO-a.

Galerija

Unutarnje poveznice

Izvori