Kornjače: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
tekst stranice se zamjenjuje s 'Volim kornjace'
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
m uklonjena promjena suradnika Vlado1182 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Sarah mackovic
Redak 1: Redak 1:

Volim kornjace



Kornjace imajuca i malog repa.kada se pare onda idu u vodudi. Kornjace seru kud stignu ahahah.ja jako volim kornjace zato jer su male al ih



:) :) :) ::) :) :) :) :) :) :) :) :) :) :) :): ) :) :) :):):):):):):):):):):):)):():):(:(::):):):):):))::):):):):):):):):):):)):):):):):):):):) &#&$&/!$&÷;:_÷/^€=;:÷_^$3_&/_÷^_^^$÷€^=254÷52_/73€^74^_€÷*#×(&"€#&:*=^:*=;;:£:£=*;£÷(^@),)($&/%÷652£*÷!":;"&#*&/^^^$^#/×427849=¥*^*/?",,/&$^&2_=€$/;$**/;/!*÷/;*÷!/(=÷:?!" &$%_=€_¥&9÷(*";#:=×÷%=*%£_8_€€$:'"";? ,!¥=€%×/&'*:*;?*¥¥^€×=2%&?^??&

Sghshsjsjjsjsjsjashsdhhdhdhdhdhd

== Način života ==

Tipični dan jedne kornjače sastoji se od potrage za hranom i, kod gotovo svih vrsta, izlaganja suncu. Ovo zadnje služi reguliranju tjelesne temperature kao i prihvaćanju [[UV-zračenje|UV-zračenja]] . Za gmazove najvažniji dio spektra je UVB jer pomoću njega se vrši sinteza D3 vitamina. U klimatski [[umjereno klimatsko područje|umjerenom području]] pa sve tamo do [[pustinja|pustinjskog]] [[godišnje doba|godišnja doba]] određuju životni ritam kornjača. One se zimi zakopavaju ili već prema vrsti traže sklonište pod vodom, gdje iduće mjesece provode dijelom ukočene, "smrznute". Neke se vrste jednako tako povlače i za vrijeme velikih ljetnih vrućina.

'''Prehrana''': Kornjače mogu biti [[biljožderi]] kao i [[mesožderi]]. Međutim, svima je zajednička potreba za hranom bogatom [[kalcij|kalcijem]] koju trebaju za gradnju oklopa. Da bi mogle resorbirati kalcij, kornjače trebaju [[vitamin]] D3. Do danas se ne raspolaže detaljiranim spoznajama o tome, kako kornjače uspijevaju "pokriti" svoju veliku potrebu za vitaminom D3.
[[Datoteka:Tortoise-Hatchling.jpg|mini|200px|lijevo|Kornjačica neposredno prije valjenja]]
'''Razmnožavanje''': Razlika između spolova može se relativno lako utvrditi. Spolni otvor se kod ženki uvijek nalazi bliže oklopu nego kod mužjaka. Dok neke vrste kornjača izvan razdoblja [[parenje|parenja]] veći dio godine provode odvojeno po spolovima u različitim [[ekološka niša|ekološkim nišama]], u vrijeme parenja nalaze put jedni do drugih. Kod vrsta koje žive u području [[klimatsko područje|umjerene klime]] vrijeme parenja je u proljeće i u jesen. Kod vrsta koje žive u tropskim i subtropskim područjima, vrijeme parenja ovisi o vlažnosti zraka, što jako otežava uzgoj u kontroliranim uvjetima izvan tih klimatskih područja.
Nakon oplodnje, ženka ostaje plodna više godina, čime se može objasniti velika uspješnost kornjača kod naseljavanja novih životnih prostora (na pr. otočje Galápagos)

[[Polaganje jaja]] slijedi nekoliko tjedana nakon oplodnje, ili, u umjerenim klimatskim područjima, u proljeće. Njihova jaja se svojim osobinama značajno razlikuju od vrste do vrste. I broj jaja je jako različit. Od samo tri jaja kod jedne vrste, pa sve do više od 100 jaja kod [[morskovodnice|morskih kornjača]] . Polaganje jaja se događa isključivo na kopnu. Kad skotna ženka pronađe odgovarajuće mjesto, iskapa jamu i u nju polaže jaja. Zatim zatrpava leglo zemljom, pijeskom ili [[biljka|biljnim]] materijalom.

Kod gotovo svih vrsta kornjača temperatura u leglu za vrijeme [[inkubacija (biologija)|inkubacije]] određuje spol mladunaca. Ta okolnost se pokazala značajnom kod umjetnog uzgoja koji se provodi u cilju očuvanja pojedinih vrsta kornjača. Nakon što se izvale iz jaja, kornjačice ostaju u leglu dok u potpunosti ne potroše zalihu hrane iz žumanjca prije nego što počmu s grebanjem prema površini. Na najsjevernijoj granici rasprostranjenosti kornjača, mladunci koji se izlegu u kasno ljeto i iznenadi ih rani početak zime, ostaju zakopani u leglu do proljeća. Majke ne pružaju nikakvu pomoć u valjenju ili uzgoju mladunaca. Do spolne zrelosti prolazi puno godina. Spolna zrelost kornjače ne ovisi o njenoj starosti nego o veličini.

== Sistematika ==

Danas postoje dvije glavne moderne grupe kornjača:

# Razvoj kornjača koje uvlače vrat i glavu u oklop ([[krijovratke]], ''Cryptodira'') počeo je u razdoblju [[jura (period)|jure]] prije 180 milijuna godina i danas su zastupljene sa 13 porodica. Vratni [[kralježak|kralješci]] ovih životinja su posebno građeni na način, da se [[kralježnica]] može saviti u obliku slova S i tako omogućava povlačenje glave u zaštitu oklopa.
# Kornjače koje savijanjem vrata u obliku slova S sklanjaju glavu postrance pod oklop ([[vijovratke]], ''Pleurodira'') su, povijesno gledano, mlađi [[podred]] jer su se razvile tek u razdoblju [[kreda (period)|krede]] i danas su zastupljene s dvije [[Porodica (taksonomija)|porodice]].

Zanimljivo

== Vanjske spojnice ==
{{Wikivrste|Testudines}}
* [http://www.kornjace.com www.Kornjace.com - Divni Svijet Kornjača]

[[Kategorija:Gmazovi]]
[[Kategorija:Kornjače| ]]

Inačica od 20. listopada 2015. u 20:52



Kornjace imajuca i malog repa.kada se pare onda idu u vodudi. Kornjace seru kud stignu ahahah.ja jako volim kornjace zato jer su male al ih


) :) :) ::) :) :) :) :) :) :) :) :) :) :) :): ) :) :) :):):):):):):):):):):):)):():):(:(::):):):):):))::):):):):):):):):):):)):):):):):):):):) &#&$&/!$&÷;:_÷/^€=;:÷_^$3_&/_÷^_^^$÷€^=254÷52_/73€^74^_€÷*#×(&"€#&:*=^:*=;;:£:£=*;£÷(^@),)($&/%÷652£*÷!":;"&#*&/^^^$^#/×427849=¥*^*/?",,/&$^&2_=€$/;$**/;/!*÷/;*÷!/(=÷:?!" &$%_=€_¥&9÷(*";#:=×÷%=*%£_8_€€$:'"";? ,!¥=€%×/&'*:*;?*¥¥^€×=2%&?^??&

Sghshsjsjjsjsjsjashsdhhdhdhdhdhd

Način života

Tipični dan jedne kornjače sastoji se od potrage za hranom i, kod gotovo svih vrsta, izlaganja suncu. Ovo zadnje služi reguliranju tjelesne temperature kao i prihvaćanju UV-zračenja . Za gmazove najvažniji dio spektra je UVB jer pomoću njega se vrši sinteza D3 vitamina. U klimatski umjerenom području pa sve tamo do pustinjskog godišnja doba određuju životni ritam kornjača. One se zimi zakopavaju ili već prema vrsti traže sklonište pod vodom, gdje iduće mjesece provode dijelom ukočene, "smrznute". Neke se vrste jednako tako povlače i za vrijeme velikih ljetnih vrućina.

Prehrana: Kornjače mogu biti biljožderi kao i mesožderi. Međutim, svima je zajednička potreba za hranom bogatom kalcijem koju trebaju za gradnju oklopa. Da bi mogle resorbirati kalcij, kornjače trebaju vitamin D3. Do danas se ne raspolaže detaljiranim spoznajama o tome, kako kornjače uspijevaju "pokriti" svoju veliku potrebu za vitaminom D3.

Kornjačica neposredno prije valjenja

Razmnožavanje: Razlika između spolova može se relativno lako utvrditi. Spolni otvor se kod ženki uvijek nalazi bliže oklopu nego kod mužjaka. Dok neke vrste kornjača izvan razdoblja parenja veći dio godine provode odvojeno po spolovima u različitim ekološkim nišama, u vrijeme parenja nalaze put jedni do drugih. Kod vrsta koje žive u području umjerene klime vrijeme parenja je u proljeće i u jesen. Kod vrsta koje žive u tropskim i subtropskim područjima, vrijeme parenja ovisi o vlažnosti zraka, što jako otežava uzgoj u kontroliranim uvjetima izvan tih klimatskih područja. Nakon oplodnje, ženka ostaje plodna više godina, čime se može objasniti velika uspješnost kornjača kod naseljavanja novih životnih prostora (na pr. otočje Galápagos)

Polaganje jaja slijedi nekoliko tjedana nakon oplodnje, ili, u umjerenim klimatskim područjima, u proljeće. Njihova jaja se svojim osobinama značajno razlikuju od vrste do vrste. I broj jaja je jako različit. Od samo tri jaja kod jedne vrste, pa sve do više od 100 jaja kod morskih kornjača . Polaganje jaja se događa isključivo na kopnu. Kad skotna ženka pronađe odgovarajuće mjesto, iskapa jamu i u nju polaže jaja. Zatim zatrpava leglo zemljom, pijeskom ili biljnim materijalom.

Kod gotovo svih vrsta kornjača temperatura u leglu za vrijeme inkubacije određuje spol mladunaca. Ta okolnost se pokazala značajnom kod umjetnog uzgoja koji se provodi u cilju očuvanja pojedinih vrsta kornjača. Nakon što se izvale iz jaja, kornjačice ostaju u leglu dok u potpunosti ne potroše zalihu hrane iz žumanjca prije nego što počmu s grebanjem prema površini. Na najsjevernijoj granici rasprostranjenosti kornjača, mladunci koji se izlegu u kasno ljeto i iznenadi ih rani početak zime, ostaju zakopani u leglu do proljeća. Majke ne pružaju nikakvu pomoć u valjenju ili uzgoju mladunaca. Do spolne zrelosti prolazi puno godina. Spolna zrelost kornjače ne ovisi o njenoj starosti nego o veličini.

Sistematika

Danas postoje dvije glavne moderne grupe kornjača:

  1. Razvoj kornjača koje uvlače vrat i glavu u oklop (krijovratke, Cryptodira) počeo je u razdoblju jure prije 180 milijuna godina i danas su zastupljene sa 13 porodica. Vratni kralješci ovih životinja su posebno građeni na način, da se kralježnica može saviti u obliku slova S i tako omogućava povlačenje glave u zaštitu oklopa.
  2. Kornjače koje savijanjem vrata u obliku slova S sklanjaju glavu postrance pod oklop (vijovratke, Pleurodira) su, povijesno gledano, mlađi podred jer su se razvile tek u razdoblju krede i danas su zastupljene s dvije porodice.

Zanimljivo

Vanjske spojnice

Logotip Wikivrsta
Logotip Wikivrsta
Wikivrste imaju podatke o taksonu Testudines