Nacionalni park Triglav: razlika između inačica
m (Script) File renamed: File:Stara Fužina - Planina v Lazu.jpg → File:Stara Fužina - Planina v Lazu 1.jpg series |
izbholjave kurcs |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
⚫ | |||
[[Datoteka:Triglav.jpg|mini|300px|desno|<center>[[Triglav (vrh)|Triglav]]]] |
|||
==PovDDDSAASijest== |
|||
'''Triglavski nacionalni park''' ([[slovenski jezik|slo.]] Tríglavski národni párk (TNP)) leži na području sjeverozapadne [[Slovenija|Slovenije]] u [[Julijske Alpe|Julijskim Alpama]]. Jedini je [[nacionalni park]] u Sloveniji i u njemu važi poseban zaštitni režim koji je stroži od onih u ostalim zaštićenim područjima. Na području parka prevladava visokogorski [[krš]]. [[Vegetacija]] u parku je većinom [[Alpe|alpska]], ali su zbog blizine [[Jadransko more|Jadranskog mora]] i utjecaja [[sredozemna klima|sredozemne klime]] na jugozapadnom dijelu parka prisutne i [[biljke]] iz tih područja. Park ima [[površina|površinu]] od 83.807 [[hektar|ha]]. Njegova najviša točka je [[Triglav (vrh)|Triglav]] sa 2.864 [[metar|m]], a najniža točka je tok gorskog potoka [[Tolminka]] na 180 m. Park je dobio ime po Triglavu, najvišem slovenskom [[planina|planinskom]] vrhu, koja se nalazi u središtu parka. |
|||
⚫ | |||
==Povijest== |
|||
[[Datoteka:Stara Fužina - Planina v Lazu 1.jpg|mini|<center>Planina Laz iznad Bohinja]] |
[[Datoteka:Stara Fužina - Planina v Lazu 1.jpg|mini|<center>Planina Laz iznad Bohinja]] |
||
Zamisao o nacionalnom parku dobila je skupina ljudi u službenom razgledu, na prijedlog seizmologa i |
Zamisao o nacionalnom parku dobila je skupina ljudi u službenom razgledu, na prijedlog seizmologa i pr prihvatila Odluku o proglašenju Doline Triglavskih jezera nacionalnim parkom pod imenom Triglavski nacionalni park, sada površine 2.000 ha. Proširenje Triglavskog nacionalnog parka je bila prihvaćena [[27. svibnja]] [[1981.]] ZakonomSDADASDAS o Triglavskom nacionalnom parku velike površine od čak 83.807 ha. |
||
== Zakonska zaštita parka == |
== Zakonska zaštita parka == |
||
Pored Zakona o TNP-u, to jedinstveno alpsko područje zaštićuje i [[Ustav Republike Slovenije]] (članci 71., 72. i 73.), Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o očuvanju prirode, Zakon o vodama, Poljoprivredno-šumski i drugi zakoni te [[Alpska konvencija]] s njenim protokolima. Najnovije smjernice dolaze iz [[Program Čovjek i biosfera (MAB)|Seviljske strategije]] za [[rezervat biosfere]] jer je [[UNESCO]] u srpnju [[2003.]] proglasio [[Julijske Alpe]] rezervatom biosfere. |
Pored Zakona o TNP-u, to jedinstveno alpsko područje zaštićuje i [[Ustav Republike Slovenije]] (članci 71., 72. i 73.), Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o očuvanju prirode, Zakon o vodama, Poljoprivredno-šumski i drugi zakoni te [[Alpska konvencija]] s njenim protokolima. Najnovije smjernice dolaze iz [[Program Čovjek i biosfera (MAB)|Seviljske strategije]] za [[rezervat biosfere]] jer je [[UNESCO]] u srpnju [[2003.]] proglasio [[Julijske Alpe]] rezervatom biosfere. |
||
== |
== HidrologijaDSASDA == |
||
U Triglavskom nacionalnom parku spajaju se dva velika [[slijev]]a i to rijeke [[Soča|Soče]] koja utječe u [[Jadransko more]], te rijeke [[Sava|Save]] koja teče prema [[Dunav]]u, odnosno [[Crno more|Crnom moru]]. Na tom terenu gorskog [[krš]]a se nalaze i brojni stalni [[slap]]ovi. U području toka Soče su i najbrojniji. |
U Triglavskom nacionalnom parku spajaju se dva velika [[slijev]]a i to rijeke [[Soča|Soče]] koja utječe u [[Jadransko more]], te rijeke [[Sava|Save]] koja teče prema [[Dunav]]u, odnosno [[Crno more|Crnom moru]]. Na tom terenu gorskog [[krš]]a se nalaze i brojni stalni [[slap]]ovi. U području toka Soče su i najbrojniji.D WA AWD A |
||
Najveće [[jezero]] Nacionalnog parka tS |
|||
Najveće [[jezero]] Nacionalnog parka triglav je [[Bohinjsko jezero]] koje je tektonsko-ledenjačkog postanka. Poznata su i manja [[Triglavska jezera]]. Jedno među njima je i [[Črno jezero]], od kuda ponire voda prema slapu Savice. Visoko u planinama su [[Kriška jezera]] i [[Krnsko jezero]]. |
|||
== |
== W == |
||
Na području parka postoji velika raznolikost [[ekosustav]]a. Obuhvaća floru i faunu visokog gorja koja je oštra, dok je u dolinama kilma prihvatljivija za živi svijet. Na južnoj strani parka na pojedinačnim mjestima se pojavljuje i utjecaj mora. |
|||
⚫ | |||
== Jame == |
|||
⚫ | U prošlosti su se ljudi na području Triglavskog nacionalnog parkg bavili obradom [[željezo|željezne]] rude i [[ugljen]]om, čuvanjem goveda i proizvodnjom [[sir]]a te [[šumarstvo]]m. Fužinske planine su alpski [[pašnjak|pašnjaci]] na 1000 m nadmorske visine koji su izravno povezani s mjestima [[Studor v Bohinju]] i [[Stara Fužina]] u općini [[Bohinj]], a u kojima stanovnici ovih naselja i danas napasaju svoju stoku kako su to radili od prapovijesti. Današnji čovjekov utjecaj je pretežno sezonski, a osobit utjecaj ima i [[turizam]] (planinarenje).AF |
||
Velik dio Triglavskoga nacionalnog parka čine [[karbonati]] [[krš]]a iz gornjeg [[trijas]]a. Morfolgiju najviše čini glacijalni te krški reljef. Brojne su jame u kršu koje vode i preko jednog kilometra duboko u masiv. Razvoj visokogorskih jama je tijesno povezan sa [[pleistocen|pleistocenskim]] ledenim dobom. Prve jame su istraživane dvadesteih godina prošlog stoljeća te ih je sad u parku registrirano 637. |
|||
==IzvoriFAFF== |
|||
⚫ | |||
⚫ | U prošlosti su se ljudi na području Triglavskog nacionalnog parkg bavili obradom [[željezo|željezne]] rude i [[ugljen]]om, čuvanjem goveda i proizvodnjom [[sir]]a te [[šumarstvo]]m. Fužinske planine su alpski [[pašnjak|pašnjaci]] na 1000 m nadmorske visine koji su izravno povezani s mjestima [[Studor v Bohinju]] i [[Stara Fužina]] u općini [[Bohinj]], a u kojima stanovnici ovih naselja i danas napasaju svoju stoku kako su to radili od prapovijesti. Današnji čovjekov utjecaj je pretežno sezonski, a osobit utjecaj ima i [[turizam]] (planinarenje). |
||
==Galerija== |
|||
<gallery> |
|||
Datoteka:Razor s juga ~ 1935..jpg|<center>Razor s juga 1935. godine |
|||
Datoteka:Triglav Aljažev stup.jpg|<center>Triglav Aljažev stup 1935. godine |
|||
Datoteka:Bohinjsko jezero 2.jpg|<center>[[Bohinjsko jezero]] |
|||
Datoteka:Dvojno jezero.jpg|<center>Dvojno jezero u dolini triglavskih jezara |
|||
Datoteka:Vodnikov dom na Velem polju.jpg|<center>Vodnikov dom |
|||
Datoteka:Soca.jpg|<center>Soča |
|||
</gallery> |
|||
==Izvori== |
|||
{{commonscat|Triglav National Park}} |
{{commonscat|Triglav National Park}} |
||
* Triglavski narodni park, dvajset let pozneje, 2001 |
* Triglavski narodni park, dvajset let pozneje, 2001 |
Inačica od 23. listopada 2015. u 09:24
išem slovenskom planinskom vrhu, koja se nalazi u središtu parka.
PovDDDSAASijest
Zamisao o nacionalnom parku dobila je skupina ljudi u službenom razgledu, na prijedlog seizmologa i pr prihvatila Odluku o proglašenju Doline Triglavskih jezera nacionalnim parkom pod imenom Triglavski nacionalni park, sada površine 2.000 ha. Proširenje Triglavskog nacionalnog parka je bila prihvaćena 27. svibnja 1981. ZakonomSDADASDAS o Triglavskom nacionalnom parku velike površine od čak 83.807 ha.
Zakonska zaštita parka
Pored Zakona o TNP-u, to jedinstveno alpsko područje zaštićuje i Ustav Republike Slovenije (članci 71., 72. i 73.), Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o očuvanju prirode, Zakon o vodama, Poljoprivredno-šumski i drugi zakoni te Alpska konvencija s njenim protokolima. Najnovije smjernice dolaze iz Seviljske strategije za rezervat biosfere jer je UNESCO u srpnju 2003. proglasio Julijske Alpe rezervatom biosfere.
HidrologijaDSASDA
U Triglavskom nacionalnom parku spajaju se dva velika slijeva i to rijeke Soče koja utječe u Jadransko more, te rijeke Save koja teče prema Dunavu, odnosno Crnom moru. Na tom terenu gorskog krša se nalaze i brojni stalni slapovi. U području toka Soče su i najbrojniji.D WA AWD A
Najveće jezero Nacionalnog parka tS
W
Nekadašnje i sadašnje djelatnosti u parWWFkuDSDASFASA
U prošlosti su se ljudi na području Triglavskog nacionalnog parkg bavili obradom željezne rude i ugljenom, čuvanjem goveda i proizvodnjom sira te šumarstvom. Fužinske planine su alpski pašnjaci na 1000 m nadmorske visine koji su izravno povezani s mjestima Studor v Bohinju i Stara Fužina u općini Bohinj, a u kojima stanovnici ovih naselja i danas napasaju svoju stoku kako su to radili od prapovijesti. Današnji čovjekov utjecaj je pretežno sezonski, a osobit utjecaj ima i turizam (planinarenje).AF
IzvoriFAFF
- Triglavski narodni park, dvajset let pozneje, 2001
- Naravni parki Slovenije, Borut Mencinger, ISBN 86-11-16747-3