Vela Draga: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena kategorija Zemljopis Hrvatske; dodana kategorija Drage u Hrvatskoj uz pomoć dodatka HotCat
Ispravci (gramatički i činjenični). Unesene dodatne informacije.
Redak 3: Redak 3:
[[Datoteka:Vranjska_draga_02.jpg|mini|Vela draga, Park prirode Učka]]
[[Datoteka:Vranjska_draga_02.jpg|mini|Vela draga, Park prirode Učka]]


'''Vela Draga''' ili '''Vranjska draga''' nalazi se u sjeverozapadnom podnožju [[Učka|Učkom]]. Jedan je od najljepših i jedinstvenih [[geomorfologija|geomorfoloških]] fenomena u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Dio je [[Park prirode Učka|Parka prirode Učka]]. [[Kanjon]]ska udolina se prostire u dužini od 3500 metara. Nalazi se u blizini je [[tunel]]a Učka i magistralne ceste. Završava kod Boljunskog polja na nadmorskoj visini od 153 metra.
'''Vela draga''' (također '''Vranjska draga''') je spomenik prirode smješten na sjeverozapadnom podnožju [[Učka|Učke]]. Jedan je od najljepših i jedinstvenih [[geomorfologija|geomorfoloških]] fenomena u Hrvatskoj. Nastala je djelovanjem vodenih bujica u vapnenačkoj stijeni. Dio je [[Park prirode Učka|Parka prirode Učka]].  


== Opis ==
== Opis ==


Kanjonska udolina prostire se u dužini od 3500 metara. Počinje u blizini [[Tunel Učka|tunela Učka]]  i [[Autocesta A8|magistralne ceste A8]], na 600 metara nadmorske visine. Završetak kanjona je kod Boljunskog polja na nadmorskoj visini od 153 metra. Gornji dio kanjona širok je 450 metara, a na najužem dijelu, širine 150 metara, preko kanjona prolazi željeznička pruga Lupoglav - Štalije (zatvorena za promet od 26. prosinca 2009. godine).
Gornji dijel širok je 450 metara, a s 150 m najuži na području kod željezničke pruge. U Veloj dragi se nalaze brojne šiljaste stijene visokim od 50 do 90 metara. Pri gradnji tunela Učka nekolicina je uništena.


U Veloj dragi nalaze se brojne šiljaste stijene i tornjevi visoki od 50 do 90 metara. Pri gradnji tunela Učka nekolicina je uništena.
Nakon što su početkom dvadesetog stoljeća na njenim "tornjevima" penjao tada poznati alpinist Emilio Comicio [[alpinist|alpinista]] iz [[Trst]]a, Vranjska draga postaje mjesto treninga, da bi danas bilo jedno od nezaobilaznih lokacija ljubitelja [[slobodno penjanje|slobodnog penjanja]].


Nakon što je početkom dvadesetog stoljeća na njenim "tornjevima" penjao poznati [[alpinist|alpinist]] Emilio Comici iz Trsta, Vela draga postaje mjesto treninga, da bi danas bilo jedno od nezaobilaznih lokacija ljubitelja [[slobodno penjanje|slobodnog penjanja]].
1964. godine postaje "zaštićeni krajolik".


1964. godine postaje "zaštićeni krajolik", a 1998. godine proglašena je geomorfološkim spomenikom prirode.


== Životinjski i biljni svijet ==
== Životinjski i biljni svijet ==


Kanjon Vele drage prekriven je bujnom vegetacijom koja mjestimice ima prašumski karakter. Vrsta vegetacijskog pokrova varira od submediteranskog na rubovima kanjona pa do kontinentalnih planinskih šuma (bukva i tisa) i vegetacije karakteristične za plavna područja (vrba i topola).


Velu dragu nastanjuju brojne vrste krupne i sitne divljači te mnogobrojne vrste ptica, gmazova i člankonožaca.
== Staza ==
== Staza ==



Inačica od 27. listopada 2015. u 10:18

Pogled na Velu Dragu
Jedna od brojnih šiljastih stijena.
Vela draga, Park prirode Učka

Vela draga (također Vranjska draga) je spomenik prirode smješten na sjeverozapadnom podnožju Učke. Jedan je od najljepših i jedinstvenih geomorfoloških fenomena u Hrvatskoj. Nastala je djelovanjem vodenih bujica u vapnenačkoj stijeni. Dio je Parka prirode Učka.  

Opis

Kanjonska udolina prostire se u dužini od 3500 metara. Počinje u blizini tunela Učka  i magistralne ceste A8, na 600 metara nadmorske visine. Završetak kanjona je kod Boljunskog polja na nadmorskoj visini od 153 metra. Gornji dio kanjona širok je 450 metara, a na najužem dijelu, širine 150 metara, preko kanjona prolazi željeznička pruga Lupoglav - Štalije (zatvorena za promet od 26. prosinca 2009. godine).

U Veloj dragi nalaze se brojne šiljaste stijene i tornjevi visoki od 50 do 90 metara. Pri gradnji tunela Učka nekolicina je uništena.

Nakon što je početkom dvadesetog stoljeća na njenim "tornjevima" penjao poznati alpinist Emilio Comici iz Trsta, Vela draga postaje mjesto treninga, da bi danas bilo jedno od nezaobilaznih lokacija ljubitelja slobodnog penjanja.

1964. godine postaje "zaštićeni krajolik", a 1998. godine proglašena je geomorfološkim spomenikom prirode.

Životinjski i biljni svijet

Kanjon Vele drage prekriven je bujnom vegetacijom koja mjestimice ima prašumski karakter. Vrsta vegetacijskog pokrova varira od submediteranskog na rubovima kanjona pa do kontinentalnih planinskih šuma (bukva i tisa) i vegetacije karakteristične za plavna područja (vrba i topola).

Velu dragu nastanjuju brojne vrste krupne i sitne divljači te mnogobrojne vrste ptica, gmazova i člankonožaca.

Staza

Uređena je staza za obilazak na kojoj se nalaze edukativne ploče i klupice.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Vela Draga
Nedovršeni članak Vela Draga koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.