Clinton Joseph Davisson: razlika između inačica

	Clinton Joseph Davisson
	;
Rođenje	22. listopada 1881.; Bloomington, Illinois, SAD
Smrt	1. veljače 1958.; Charlottesville, Virginia, SAD
Državljanstvo	Amerikanac
Polje	Fizika
Institucija	Sveučilušte u Princetonu ; Sveučilište Carnegie Mellon u Pittsburghu ; Bell Labs
Alma mater	Sveučilušte u Princetonu ; Sveučilište u Chicagu
Akademski mentor	Owen Willans Richardson
Poznat po	Ogib ili difrakcija elektrona
Istaknute nagrade	Nobelova nagrada za fiziku (1937.) ; Nagrada Comstock 1928. ; Medalja Elliott Cresson 1931.
	Portal o životopisima

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 24. studenoga 2015. u 09:16

Clinton Joseph Davison (Bloomington, Illinois, 22. listopada 1881. - Charlottesville, Virginia, 1. veljače 1958.), američki fizičar. S L. H. Germerom otkrio ogib ili difrakciju elektrona na kristalu nikla (1927.), čime je potvrđena de Broglieva hipoteza o valnim svojstvima elektrona. Istraživao toplinska zračenja. S G. P. Thomsonom koji je, neovisno o njemu, u isto vrijeme eksperimentalno dokazao pojavu difrakcije elektrona, podijelio Nobelovu nagradu za fiziku (1937.). ^[1]

Biografija

Clinton Joseph Davison je rođen 22. listopada 1881. u mjestu Bloomington, Illinois. Maturirao je u lokalnoj srednjoj školi 1902. i dobio školarinu za studij na Sveučilište u Chicagu. Godine 1905. prelazi na Sveučilište Princeton po preporuci Roberta Andrewsa Millikana. Iako zaposlen na Princetonu, 1908. završava studij u Chicagu. Tezu za doktorat razrađivao je i proučavao s Owenom Willansom Richardsonom, britanskim fizičarem i Nobelovcem. Godine 1911. doktorirao je na Princetonu, a iste se godine i oženio Charlotte Richardson, sestrom Owena Richardsona, s kojom je imao četvero djece.^[2]^[3]

Davisson vrlo brzo dobiva posao na Sveučilištu Carnegie Mellon u Pittsburghu, no 1917. odlazi na dopust kako bi radio u Inženjerskom odjelu Bell Labsa. Po završetku rata Davisson je, nakon što je dobio osiguranje da će imati slobodu pri svom radu, prihvatio stalan posao u Bell Labsu. Razlog odlaska sa Carnegiea bio je taj što je smatrao da ga posao profesora sputava u njegovom eksperimentalnom radu.^[2] U Bell Labsu je radio do umirovljenja 1946., no onda je prihvatio posao profesora-istraživača na Sveučilištu u Virginiji gdje je radio do 1954.

Godine 1924., francuski fizičar i Nobelovac Louis de Broglie postavio je tezu o dualnosti materije. Prema toj tezi, svakoj čestici u gibanju mogao se pridružiti val, te je time svaka čestica imala i valna i čestična svojstva u isto vrijeme. Dokazivanje te teze nije bilo lako, no Davisson je 1927., dok je radio u Bell Labsu, zajedno s Lesterom Germerom uspio pokusima izvesti difrakciju elektrona na površini kristala nikla. Taj slavni Davisson-Germerov pokus potvrdio je de Broglievu tezu i dokazao da čestice doista imaju i valna svojstva jer je pojava ogiba ili difrakcije svojstvena pojava za valove. Neovisnu o Davissonu, Britanac George Paget Thomson je u isto vrijeme uspio izvesti isti pokus i tako i sam dokazao de Broglievu tezu. Zbog tog doprinosa i dokazivanja te teze, Davisson je, zajedno s Thomsonom, podijelio Nobelovu nagradu za fiziku 1937.

Davisson je preminuo 1. veljače 1958. u mjestu Charlottesville, Virginia.

Izvori

↑ Davisson, Clinton Joseph, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
↑ ^a ^b Kelly, Mervin J. (1962.) "Clinton Joseph Davisson" u djelu Biographical Memoirs, Vol. XXXVI, Columbia University Press, New York, 1962., str. 52-79.
↑ Nobel Foundation. 1937. Clinton Joseph Davisson: The Nobel Prize in Physics 1937. Les Prix Nobel. Pristupljeno 2007 Provjerite vrijednost datuma u parametru: |accessdate= (pomoć)

[1] Davisson, Clinton Joseph, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.

[Kelly-2] Kelly, Mervin J. (1962.) "Clinton Joseph Davisson" u djelu Biographical Memoirs, Vol. XXXVI, Columbia University Press, New York, 1962., str. 52-79.

[3] Nobel Foundation. 1937. Clinton Joseph Davisson: The Nobel Prize in Physics 1937. Les Prix Nobel. Pristupljeno 2007 Provjerite vrijednost datuma u parametru: |accessdate= (pomoć)

[1]

[2]

[3]

@@ Redak 2: / Redak 2: @@
 | ime                     = Clinton Joseph Davisson
 | slika                   = Clinton Davisson.jpg
-| slika_širina            = 162x227px
+| slika_širina            = 200px
 | naslov                  =
 | datum_rođenja           = [[22. listopada]] [[1881.]]
@@ Redak 9: / Redak 9: @@
 | mjesto_smrti            = {{SAD grad|Charlottesville|Virginia}}, [[SAD]]
 | prebivalište            =
-| državljanstvo           = [[SAD|Američko]]
+| državljanstvo           = [[Amerikanci|Amerikanac]]
 | narodnost               =
 | etnicitet               =
-| polje                   = [[fizika]]
+| polje                   = [[Fizika]]
-| radna_institucija       = [[Sveučilušte Princeton]]<br>[[Institut Carnegie]]<br>[[Bell Labs]]
+| radna_institucija       = Sveučilušte u Princetonu <br> Sveučilište Carnegie Mellon u Pittsburghu <br>[[Bell Labs]]
-| alma_mater              = [[Sveučilušte Princeton]]<br>[[Sveučilište u Chicagu]]
+| alma_mater              = Sveučilušte u Princetonu <br> Sveučilište u Chicagu
 | doktorski_mentor        = [[Owen Willans Richardson]]
 | doktorski_studenti      =
-| poznat_po               = [[difrakcija elektrona]]
+| poznat_po               =  [[Ogib]] ili difrakcija [[elektron]]a
 | autor_kratica_bot       =
 | autor_kratica_zoo       =
-| nagrade                 = [[Nobelova nagrada za fiziku]] [[1937.]]<br>Nagrada Comstock [[1928.]]<br>Medalja Elliott Cresson [[1931.]]
+| nagrade                 = [[Nobelova nagrada za fiziku]] ([[1937.]]) <br> Nagrada Comstock [[1928.]] <br> Medalja Elliott Cresson [[1931.]]
 | religija                =
 | fusnote                 =
 }}
-'''Clinton Joseph Davison''' ({{SAD grad|Bloomington|Illinois}}, [[22. listopada]] [[1881.]] - {{SAD grad|Charlottesville|Virginia}}, [[1. veljače]] [[1958.]]), američki fizičar i dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade za fiziku]] [[1937.]] Davisson je nagradu podijelio sa Britanceom [[George Paget Thomson|Georgeom Pagetom Thomsonom]] koji je, neovisno o njemu, u isto vrijeme eksperimentalno dokazao pojavu [[difrakcija elektrona|difrakcije elektrona]].
+'''Clinton Joseph Davison''' ({{SAD grad|Bloomington|Illinois}}, [[22. listopada]] [[1881.]] - {{SAD grad|Charlottesville|Virginia}}, [[1. veljače]] [[1958.]]), američki [[fizičar]]. S [[Lester Germer|L. H. Germerom]] otkrio [[ogib]] ili difrakciju [[elektron]]a na [[kristal]]u [[nikal|nikla]] (1927.), čime je potvrđena [[Louis de Broglie|de Broglieva]] hipoteza o [[val]]nim svojstvima [[elektron]]a. Istraživao [[Toplinsko zračenje|toplinska zračenja]]. S [[George Paget Thomson|G. P. Thomsonom]] koji je, neovisno o njemu, u isto vrijeme eksperimentalno dokazao pojavu [[difrakcija elektrona|difrakcije elektrona]], podijelio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] (1937.). <ref> '''Davisson, Clinton Joseph''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=14043] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
 ==Biografija==
+[[datoteka:Electron diffraction Laue-zone tilt-series.gif|mini|lijevo|300px| [[Ogib]] ili difrakcija [[elektron]]a je pokazala da se elektroni ponašaju i kao [[čestica|čestice]] i kao [[val]]ovi ([[Dualizam (fizika)|dualizam]]).]]
+Clinton Joseph Davison je rođen [[22. listopada]] [[1881.]] u mjestu {{SAD grad|Bloomington|Illinois}}. Maturirao je u lokalnoj srednjoj školi [[1902.]] i dobio školarinu za studij na [[Sveučilište u Chicagu|Sveučilište u Chicagu]]. Godine [[1905.]] prelazi na [[Sveučilište Princeton]] po preporuci [[Robert Andrews Millikan|Roberta Andrewsa Millikana]]. Iako zaposlen na Princetonu, [[1908.]] završava studij u Chicagu. Tezu za doktorat razrađivao je i proučavao s [[Owen Willans Richardson|Owenom Willansom Richardsonom]], britanskim fizičarem i Nobelovcem. Godine [[1911.]] doktorirao je na [[Sveučilište Princeton|Princetonu]], a iste se godine i oženio Charlotte Richardson, sestrom Owena Richardsona, s kojom je imao četvero djece.<ref name="Kelly">Kelly, Mervin J. (1962.) "Clinton Joseph Davisson" u djelu ''Biographical Memoirs, Vol. XXXVI'', [[Columbia University Press]], New York, 1962., str. 52-79.</ref><ref>{{cite web | author=Nobel Foundation | title=Clinton Joseph Davisson: The Nobel Prize in Physics 1937 | url=http://www.nobel.se/physics/laureates/1937/davisson-bio.html | work=Les Prix Nobel | publisher= | date=1937. | accessdate=2007}}</ref>
+Davisson vrlo brzo dobiva posao na Sveučilištu Carnegie Mellon u Pittsburghu, no [[1917.]] odlazi na dopust kako bi radio u [[Bell Labs|Inženjerskom odjelu Bell Labsa]]. Po završetku rata Davisson je, nakon što je dobio osiguranje da će imati slobodu pri svom radu, prihvatio stalan posao u Bell Labsu. Razlog odlaska sa Carnegiea bio je taj što je smatrao da ga posao profesora sputava u njegovom eksperimentalnom radu.<ref name="Kelly"/> U Bell Labsu je radio do umirovljenja [[1946.]], no onda je prihvatio posao profesora-istraživača na Sveučilištu u Virginiji gdje je radio do [[1954.]]
-Clinton Joseph Davison je rođen [[22. listopada]] [[1881.]] u mjestu {{SAD grad|Bloomington|Illinois}}. Maturirao je u lokalnoj srednjoj školi [[1902.]] godine i dobio školarinu za studij na [[Sveučilište u Chicagu|Sveučilište u Chicagu]]. Godine [[1905.]] prelazi na [[Sveučilište Princeton]] po preporuci [[Robert Andrews Millikan|Roberta Andrewsa Millikana]]. Iako zaposlen na Princetonu, [[1908.]] završava studij u Chicagu. Tezu za doktorat razrađivao je i proučavao s [[Owen Willans Richardson|Owenom Willansom Richardsonom]], britanskim fizičarem i Nobelovcem. Godine [[1911.]] doktorirao je na [[Sveučilište Princeton|Princetonu]], a iste se godine i oženio Charlotte Richardson, sestrom Owena Richardsona, s kojom je imao četvero djece.<ref name="Kelly">Kelly, Mervin J. (1962.) "Clinton Joseph Davisson" u djelu ''Biographical Memoirs, Vol. XXXVI'', [[Columbia University Press]], New York, 1962., str. 52-79.</ref><ref>{{cite web | author=Nobel Foundation | title=Clinton Joseph Davisson: The Nobel Prize in Physics 1937 | url=http://www.nobel.se/physics/laureates/1937/davisson-bio.html | work=Les Prix Nobel | publisher= | date=1937. | accessdate=2007}}</ref>
+Godine [[1924.]], francuski fizičar i Nobelovac [[Louis de Broglie]] postavio je tezu o dualnosti materije. Prema toj tezi, svakoj čestici u gibanju mogao se pridružiti val, te je time svaka čestica imala i [[val]]na i [[čestica|čestična]] svojstva u isto vrijeme. Dokazivanje te teze nije bilo lako, no Davisson je [[1927.]], dok je radio u Bell Labsu, zajedno s [[Lester Germer|Lesterom Germerom]] uspio [[pokus]]ima izvesti [[difrakcija elektrona|difrakciju elektrona]] na površini kristala [[nikal|nikla]]. Taj slavni [[Davisson-Germerov pokus]] potvrdio je de Broglievu tezu i dokazao da čestice doista imaju i valna svojstva jer je pojava [[ogib]]a ili [[difrakcija|difrakcije]] svojstvena pojava za valove. Neovisnu o Davissonu, Britanac [[George Paget Thomson]] je u isto vrijeme uspio izvesti isti pokus i tako i sam dokazao de Broglievu tezu. Zbog tog doprinosa i dokazivanja te teze, Davisson je, zajedno s Thomsonom, podijelio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] [[1937.]]
-Davisson vrlo brzo dobiva posao na [[Institut Carnegie|Tehnološkom institutu Carnegie]], no [[1917.]] odlazi na dopust kako bi radio u [[Bell Labs|Inženjerskom odjelu Bell Labsa]]. Po završetku rata Davisson je, nakon što je dobio osiguranje da će imati slobodu pri svom radu, prihvatio stalan posao u Bell Labsu. Razlog odlaska sa Carnegiea bio je taj što je smatrao da ga posao profesora sputava u njegovom eksperimentalnom radu.<ref name="Kelly"/> U Bell Labsu je radio do umirovljenja [[1946.]], no onda je prihvatio posao profesora-istraživača na Sveučilištu u Virginiji gdje je radio do [[1954.]]
-Godine [[1924.]], francuski fizičar i Nobelovac [[Louis de Broglie]] postavio je tezu o dualnosti materije. Prema toj tezi, svakoj čestici u gibanju mogao se pridružiti val, te je time svaka čestica imala i valna i čestična svojstva u isto vrijeme. Dokazivanje te teze nije bilo lako, no Davisson je [[1927.]], dok je radio u Bell Labsu, zajedno s [[Lester Germer|Lesterom Germerom]] uspio eksperimentalno izvesti [[difrakcija elektrona|difrakciju elektrona]] na površini kristala [[nikal|nikla]]. Taj slavni [[Davisson-Germerov eksperiment]] potvrdio je de Broglievu tezu i dokazao da čestice doista imaju i valna svojstva jer je pojava [[difrakcija|difrakcije]] karakteristična pojava za valove. Neovisnu o Davissonu, Britanac [[George Paget Thomson]] je u isto vrijeme uspio izvesti isti eksperiment i tako i sam dokazao de Broglievu tezu. Zbog tog doprinosa i dokazivanja te teze, Davisson je, zajedno s Thomsonom, podijelio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] [[1937.]] godine.
 Davisson je preminuo [[1. veljače]] [[1958.]] u mjestu {{SAD grad|Charlottesville|Virginia}}.