Tijelo (fizika): razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: brisanje 32 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q223557 na Wikidati
Izmjenio Tijelo (fizika)
Redak 1: Redak 1:
[[datoteka:Ressort de compression.jpg|mini|desno|300px|[[Opruga|Oprugu]] smatramo elastičnim tijelom.]]
'''Tijelo''' ('''fizikalno tijelo''') je u [[fizika|fizici]] je množina [[masa|mase]] koju možemo smatrati kao jednu jedinicu. [[Golf]]ovsku [[lopta|lopticu]] se primjerice može smatrati kao jedno tijelo, iako se sastoji od nekoliko dijelova. U [[svemir]]u se govori o [[Nebesko tijelo|nebeskim tijelu]]


[[datoteka:Kovač.JPG|mini|desno|300px|[[Kovanje]]m nastaju plastična tijela.]]
{{mrva}}

[[datoteka:Crno_tijelo.gif|mini|desno|300px|[[Crno tijelo]].]]

[[datoteka:The Sun by the Atmospheric Imaging Assembly of NASA's Solar Dynamics Observatory - 20100801.jpg|mini|desno|300 px|[[Sunce]] je [[nebesko tijelo]].]]

'''Tijelo''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''corpus'') ili '''fizikalno tijelo''', u [[fizika|fizici]], je skup [[čestica]] [[tvar]]i koje su povezane tako da se zajedno [[gibanje|gibaju]]. Može biti kruto, elastično ili plastično. Kruto tijelo je idealno tijelo, u kojem je međusobni položaj čestica stalan (konstantan), tako da se oblik ne može promijeniti, a da pritom ne dođe do razaranja ili destrukcije. Elastična i plastična tijela mogu mijenjati oblik pod djelovanjem neke [[sila|sile]] bez razaranja. Elastično tijelo nakon prestanka djelovanja sile u cijelosti poprima prijašnji oblik, dok plastično tijelo zadržava promijenjen oblik. U [[priroda|prirodi]] ne postoje tijela koja bi idealno odgovarala pojmu krutoga, odnosno elastičnoga ili plastičnoga tijela. Štoviše, jedno te isto tijelo različito se ponaša u različnim okolnostima, na primjer posve drukčije kod visokoga nego kod normalnoga [[tlak]]a. <ref> '''tijelo''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=61298] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> U [[svemir]]u se govori o [[Nebesko tijelo|nebeskom tijelu]].

== Elastično tijelo ==
{{Glavni|Elastičnost}}

'''Elastičnost''' ([[Francuski jezik|franc]]. ''élasticité'': rastezljivost, gipkost < znanstveni [[Latinski jezik|lat]]. ''elasticitas'', od [[Starogrčki jezik|grč]]. ''ἐλαύνεıν'': gurati; vući) je svojstvo čvrstih tijela ([[materijal]]a) da pod utjecajem vanjske [[sila|sile]] mijenjaju svoj oblik ili [[volumen]] i da se, nakon prestanka njezina djelovanja, vraćaju u prvotan oblik. Povezanost [[naprezanje|naprezanja]] i [[deformacija|deformaciju]] tijela opisuje [[Hookeov zakon]]. <ref> '''elastičnost''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17530] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

== Plastično tijelo ==
{{Glavni|Plastičnost}}

'''Plastičnost''' je svojstvo nekih tvari ([[materijal]]a) da pod djelovanjem dovoljno velike [[sila|sile]] mijenjaju oblik, koji gotovo u potpunosti trajno zadržavaju i nakon prestanka djelovanja sile (plastična [[deformacija]]). Plastičnost nastupa kada se pod djelovanjem sila prijeđe takozvana [[Granica razvlačenja|granica tečenja]], koja ovisi o temperaturi materijala. Tako i neki [[Krhkost|krhki]] materijali ([[bronca]], [[mramor]], [[staklo]], [[kristal]]i) mogu prijeći u plastično stanje pri povišenim [[temperatura]]ma. Proučavanjem plastičnosti i postavljanjem teorija bavi se na makrorazini dio [[mehanika|mehanike]] čvrstih tijela (teorija plastičnosti), promatrajući tijelo kao kontinuum bez ulaženja u njegovu mikrostrukturu, dok se plastičnost na mikrorazini, kao posljedica poremećaja unutar kristala, to jest pomicanja dijelova kristala duž [[Dislokacija|dislokacijskih]] ravnina, proučava u okviru fizike materijala. [[Metal]]i na temperaturi višoj od temperature rekristalizacije imaju gotovo idealnu plastičnost, jer su deformirani kristali spontano pretvoreni u nove nenapregnute, a s temperaturom je povećan i broj dislokacija. U takvu se stanju pri djelovanju stalne sile deformacije u materijalu s vremenom povećavaju (tečenje materijala). Plastičnost je bitna pojava u [[tehnologija|tehnologiji]] oblikovanja deformiranjem, kao što su [[valjanje]], [[kovanje]], [[Savijanje limova|savijanje]], duboko vučenje i drugo, dok se u konstrukcijama javlja samo lokalno unutar ograničenih manjih područja. <ref> '''plastičnost''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=48618] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

== Crno tijelo ==
{{Glavni|Crno tijelo}}

'''Crno tijelo''' je [[Tijelo (fizika)|tijelo]] koje gotovo potpuno upija (apsorbira) vidljivu [[svjetlost]], to jest kojemu je koeficijent apsorpcije za sve [[valna duljina|valne duljine]] svjetlosti gotovo jednak broju 1.

'''Apsolutno crno tijelo''' ili '''idealno crno tijelo''' je tijelo koje potpuno apsorbira sve [[zračenje]] koje na njega padne. Prema [[Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja|Kirchhoffovu zakonu zračenja]], ono je ujedno i najbolji odašiljač zračenja. Idealno crno tijelo ne postoji, ali ga može prilično dobro zamijeniti velika zatvorena šupljina sa malim otvorom i koja je toliko neprozirna da jedva odbija zračenje, budući da zračenje koje uđe u tu šupljinu, gotovo da nema šansu da izađe. Budući da idealno crno tijelo upija sve [[valna duljina|valne duljine]] bez gubitaka, ono isto emitira sve valne duljine bez gubitaka, ovisno samo o [[temperatura|termodinamičkoj temperaturi]] tog tijela. Apsolutno crno tijelo vrlo je pogodno za istraživanje zakona zračenja ([[Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja|Kirchhoffov]], [[Stefan-Boltzmannov zakon|Stefan-Boltzmannov]], [[Wienov zakon pomaka|Wienov]], [[Planckov zakon]]). <ref> '''crno tijelo''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=12813] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

== Nebesko tijelo ==
{{Glavni|Nebesko tijelo}}

Pod pojmom '''nebeskih tijela''' podrazumijevamo sva tijela u [[svemir]]u: [[zvijezda|zvijezde]], [[planet]]e, [[asteroid]]e, [[prirodni satelit|prirodne satelite]].

==Izvori==
{{izvori}}


[[Kategorija:Fizika]]
[[Kategorija:Fizika]]
[[Kategorija:Klasična mehanika]]

Inačica od 4. prosinca 2015. u 08:21

Oprugu smatramo elastičnim tijelom.
Kovanjem nastaju plastična tijela.
Crno tijelo.
Sunce je nebesko tijelo.

Tijelo (lat. corpus) ili fizikalno tijelo, u fizici, je skup čestica tvari koje su povezane tako da se zajedno gibaju. Može biti kruto, elastično ili plastično. Kruto tijelo je idealno tijelo, u kojem je međusobni položaj čestica stalan (konstantan), tako da se oblik ne može promijeniti, a da pritom ne dođe do razaranja ili destrukcije. Elastična i plastična tijela mogu mijenjati oblik pod djelovanjem neke sile bez razaranja. Elastično tijelo nakon prestanka djelovanja sile u cijelosti poprima prijašnji oblik, dok plastično tijelo zadržava promijenjen oblik. U prirodi ne postoje tijela koja bi idealno odgovarala pojmu krutoga, odnosno elastičnoga ili plastičnoga tijela. Štoviše, jedno te isto tijelo različito se ponaša u različnim okolnostima, na primjer posve drukčije kod visokoga nego kod normalnoga tlaka. [1] U svemiru se govori o nebeskom tijelu.

Elastično tijelo

Elastičnost (franc. élasticité: rastezljivost, gipkost < znanstveni lat. elasticitas, od grč. ἐλαύνεıν: gurati; vući) je svojstvo čvrstih tijela (materijala) da pod utjecajem vanjske sile mijenjaju svoj oblik ili volumen i da se, nakon prestanka njezina djelovanja, vraćaju u prvotan oblik. Povezanost naprezanjadeformaciju tijela opisuje Hookeov zakon. [2]

Plastično tijelo

Plastičnost je svojstvo nekih tvari (materijala) da pod djelovanjem dovoljno velike sile mijenjaju oblik, koji gotovo u potpunosti trajno zadržavaju i nakon prestanka djelovanja sile (plastična deformacija). Plastičnost nastupa kada se pod djelovanjem sila prijeđe takozvana granica tečenja, koja ovisi o temperaturi materijala. Tako i neki krhki materijali (bronca, mramor, staklo, kristali) mogu prijeći u plastično stanje pri povišenim temperaturama. Proučavanjem plastičnosti i postavljanjem teorija bavi se na makrorazini dio mehanike čvrstih tijela (teorija plastičnosti), promatrajući tijelo kao kontinuum bez ulaženja u njegovu mikrostrukturu, dok se plastičnost na mikrorazini, kao posljedica poremećaja unutar kristala, to jest pomicanja dijelova kristala duž dislokacijskih ravnina, proučava u okviru fizike materijala. Metali na temperaturi višoj od temperature rekristalizacije imaju gotovo idealnu plastičnost, jer su deformirani kristali spontano pretvoreni u nove nenapregnute, a s temperaturom je povećan i broj dislokacija. U takvu se stanju pri djelovanju stalne sile deformacije u materijalu s vremenom povećavaju (tečenje materijala). Plastičnost je bitna pojava u tehnologiji oblikovanja deformiranjem, kao što su valjanje, kovanje, savijanje, duboko vučenje i drugo, dok se u konstrukcijama javlja samo lokalno unutar ograničenih manjih područja. [3]

Crno tijelo

Crno tijelo je tijelo koje gotovo potpuno upija (apsorbira) vidljivu svjetlost, to jest kojemu je koeficijent apsorpcije za sve valne duljine svjetlosti gotovo jednak broju 1.

Apsolutno crno tijelo ili idealno crno tijelo je tijelo koje potpuno apsorbira sve zračenje koje na njega padne. Prema Kirchhoffovu zakonu zračenja, ono je ujedno i najbolji odašiljač zračenja. Idealno crno tijelo ne postoji, ali ga može prilično dobro zamijeniti velika zatvorena šupljina sa malim otvorom i koja je toliko neprozirna da jedva odbija zračenje, budući da zračenje koje uđe u tu šupljinu, gotovo da nema šansu da izađe. Budući da idealno crno tijelo upija sve valne duljine bez gubitaka, ono isto emitira sve valne duljine bez gubitaka, ovisno samo o termodinamičkoj temperaturi tog tijela. Apsolutno crno tijelo vrlo je pogodno za istraživanje zakona zračenja (KirchhoffovStefan-Boltzmannov, Wienov, Planckov zakon). [4]

Nebesko tijelo

Pod pojmom nebeskih tijela podrazumijevamo sva tijela u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite.

Izvori

  1. tijelo, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
  2. elastičnost, [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
  3. plastičnost, [3] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
  4. crno tijelo, [4] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.