Dalmatinska akcija (1990.): razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 56: Redak 56:


Dio njezinih bivših članova okupljen je u tzv. [[Maslina – Dalmatinska autonomaška stranka|Maslinu – Dalmatinsku autonomašku stranku]].
Dio njezinih bivših članova okupljen je u tzv. [[Maslina – Dalmatinska autonomaška stranka|Maslinu – Dalmatinsku autonomašku stranku]].

==slični pokreti danas==

Nakon propasti Dalmatinske akcije nije bilo nijedne stranke koja bi promicala ideju dalmatinske nacionalnosti i autonomije. [[Pokret za Novu Dalmaciju]] je nestranačka organizacija , koja se poziva na političko nasljeđe Dalmatinske akcije ali zastupa poprilično različite stavove o nekim pitanjima.<ref>http://dalmatinskaakcija.yolasite.com/</ref>


== Izvori ==
== Izvori ==

Inačica od 13. prosinca 2015. u 19:46

Dalmatinska akcija
Osnovana 16. prosinca 1990.[1]
Raspuštena 20. veljače 2003.[1]
Sjedište Split
Država djelovanja Hrvatska
Ideologija regionalizam

Dalmatinska akcija (DA) povijesna je hrvatska autonomaška politička stranka lijeve orijentacije, koja je djelovala na području Dalmacije 1990-ih.

Osnovana je u Splitu u jesen 1990. godine, a prvi predsjednik joj je bio ugledan splitski humorist Đermano Ćićo Senjanović. Stranka se u svojem programu zalagala za regionalno preuređenje Hrvatske, odnosno stvaranje Dalmacije kao posebne upravne jedinice koja će dijeliti ovlasti sa središnjom vlasti u Zagrebu. Godinu dana kasnije Senjanović je napustio stranku, a na čelo je stala sociologinja dr. Mira Ljubić-Lorger.

DA je na nacionalnu političku scenu došao na parlamentarnim izborima 1992., kada je Mira Ljubić-Lorger izabrana u Hrvatski sabor na zajedničkoj listi s regionalnim strankama Istarski demokratski sabor i Riječki demokratski savez. Stranka je svoj uspon nastavila i na lokalnim izborima početkom 1993., kada je dobila svoje predstavnike u Skupštini Splitsko-dalmatinske županije, kao i Gradskom vijeću Splita i drugdje.

Nikad nije mogla računati na razinu podrške kakvu je imao IDS u Istri, napadana je kao protuhrvatska i separatistička stranka zbog specifičnih ratnih i drugih okolnosti. U rujnu 1993. njezino je sjedište u Splitu razneseno bombom, a članovi rukovodstva nakratko pritvoreni pod optužbom da su sami inscenirali taj napad.

Sudski proces je završio oslobađajućom presudom 1996. godine, ali je u međuvremenu Dalmatinska akcija znatno oslabila zbog stalnih raskola u rukovodstvu. Godine 1995. se na izborima natjecala za Sabor na listi lijevih stranaka pod vodstvom Akcije socijaldemokrata Hrvatske, ali nije obnovila parlamentarni status.

Na daljim lokalnim i nacionalnim izborima Dalmatinska akcija nije uspjela osvojiti nijedno mjesto te se je postupno počela gasiti. Godine 2003. i službeno je izbrisana iz registra političkih stranaka.

Dio njezinih bivših članova okupljen je u tzv. Maslinu – Dalmatinsku autonomašku stranku.

slični pokreti danas

Nakon propasti Dalmatinske akcije nije bilo nijedne stranke koja bi promicala ideju dalmatinske nacionalnosti i autonomije. Pokret za Novu Dalmaciju je nestranačka organizacija , koja se poziva na političko nasljeđe Dalmatinske akcije ali zastupa poprilično različite stavove o nekim pitanjima.[2]

Izvori