Ivan Krstitelj Birling: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 25. prosinca 2015. u 09:08

Ivan Krstitelj Birling (Zagreb, 31. svibnja, 1775. – Zagreb, 24. ožujka, 1852.) hrvatski (kajkavski) je prevoditelj i pisac.

Rođen je ocu Đuru Pirlinu (ili Pirling) i majci Agnezi Poljak. Studirao je u zagrebačkom Sjemeništu. Zaređen je za svećenika 1798. godine. Najprije je bio kaplan u Brdovcu kod Zagreba, od svibnja 1799. pomoćni svećenik u zagrebačkoj crkvi sv. Marka i uz to bio kateheta u narodnim učionicama. 1826. godine postao je začasni čazmanski kanonik, zatim zagrebački kanonik, od 1835. godine kalnički arhiđakon, od 1839. godine arhiđakon zagrebačke katedrale. Od 1842. godine čazmanski prepozit, a 1848. skopljanski naslovni biskup. Bio je prisjednik zagrebačkoga i križevačkoga županijskog suda i upravitelj ubožnice u Zagrebu 1830.–1832. godine.

Radio je u planu biskupa Vrhovca za kajkavsko Sveto pismo. Njegovi tovariši su bili: Ivan Rupert Gusić, Antun Vranić, Štefan Korolija i Ivan Nepomuk Labaš. Podatci Birlingu pripisujeju kajkavski prijevod Poslanicea Filipljanima. Pisao je i misu prema latinskom i prema grčkom obredu. Pisao je i kajkavske molitve i obrede za bolesne i umiruće, pouk o krštenju i drugim sakramentima, te propovijedi. Ima kajkavski molitvenik Molitvena knyisicza (1832.). Najveće njegovo djelo je Nova zkup szlosena zagrebechka szokachka kniga (1813.), kajkavska kuharica.

Vanjske poveznice

BIRLING, Ivan Krstitelj (Hrvatski biografski leksikon)

Viri

Alojz Jembrih: Još o "Vrhovčevoj Bibliji," Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju, Krapina 2010.

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
 '''Ivan Krstitelj Birling''' ([[Zagreb]], [[31. svibnja]], [[1775.]] – Zagreb, [[24. ožujka]], [[1852.]]) [[Hrvati|hrvatski]] ([[kajkavsko narječje|kajkavski]]) je prevoditelj i pisac.
-Rođen je ocu Đuru Pirlin (ili ''Pirling'') i majci Agnezi Poljak. Studirao je u zagrebačkom Sjemeništu. Zaređen je za svećenika [[1798.]] godine. Najprije je bio kaplan u [[Brdovec|Brdovcu]] kod Zagreba, od svibnja [[1799.]] pomoćni svećenik u [[Crkva sv. Marka u Zagrebu|zagrebačkoj crkvi sv. Marka]] i uz to bio kateheta u narodnim učionicama. [[1826.]] godine postao je začasni [[Čazma|čazmanski]] kanonik, zatim zagrebački kanonik, od [[1835.]] godine [[Kalnik|kalnički]] arhiđakon, od [[1839.]] godine arhiđakon zagrebačke katedrale. Od [[1842.]] godine čazmanski prepozit, a [[1848.]] [[skopljan]]ski naslovni biskup. Bio je prisjednik zagrebačkoga i križevačkoga županijskog suda i upravitelj ubožnice u Zagrebu [[1830.]]–[[1832.]] godine.
+Rođen je ocu Đuru Pirlinu (ili ''Pirling'') i majci Agnezi Poljak. Studirao je u zagrebačkom Sjemeništu. Zaređen je za svećenika [[1798.]] godine. Najprije je bio kaplan u [[Brdovec|Brdovcu]] kod Zagreba, od svibnja [[1799.]] pomoćni svećenik u [[Crkva sv. Marka u Zagrebu|zagrebačkoj crkvi sv. Marka]] i uz to bio kateheta u narodnim učionicama. [[1826.]] godine postao je začasni [[Čazma|čazmanski]] kanonik, zatim zagrebački kanonik, od [[1835.]] godine [[Kalnik|kalnički]] arhiđakon, od [[1839.]] godine arhiđakon zagrebačke katedrale. Od [[1842.]] godine čazmanski prepozit, a [[1848.]] [[skopljan]]ski naslovni biskup. Bio je prisjednik zagrebačkoga i križevačkoga županijskog suda i upravitelj ubožnice u Zagrebu [[1830.]]–[[1832.]] godine.
 Radio je u planu [[Maksimilijan Vrhovac|biskupa Vrhovca]] za kajkavsko [[Sveto pismo]]. Njegovi tovariši su bili: [[Ivan Rupert Gusić]], [[Antun Vranić]], [[Štefan Korolija]] i [[Ivan Nepomuk Labaš]]. Podatci Birlingu pripisujeju kajkavski prijevod [[Poslanica Filipljanima|Poslanicea Filipljanima]]. Pisao je i misu prema [[latinski jezik|latinskom]] i prema [[grčki jezik|grčkom]] obredu. Pisao je i kajkavske molitve i obrede za bolesne i umiruće, pouk o krštenju i drugim sakramentima, te propovijedi. Ima kajkavski molitvenik ''Molitvena knyisicza'' ([[1832.]]). Najveće njegovo djelo je ''Nova zkup szlosena zagrebechka szokachka kniga'' ([[1813.]]), kajkavska kuharica.