Promjene

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Obrisana 82 bajta ,  prije 3 godine
m
bez sažetka
 
== Etimologija ==
Riječ viski skraćeni je oblik riječi ''usquebaugh'', koja je u engleski jezik došla iz [[Goidelički jezici|galskih jezika]] (irski: ''uisce beatha'' i škotski: :''uisge beatha''). Sastoji se od staroirskihStaroirske riječi ''uisce'' ("voda"), i ''bethad'', ("životna" tako da naziv viski), doslovno znači "voda života". ToZnačilo je izravniisto prijevodšto latinskogi izrazalatinski izraz ''aqua vītae'', a koji se koristi za destilirana pića od [[14. stoljeće|14. stoljeća]]. Prvi pisani spomen na viski potječe iz irskih [[''Anala iz Clonmacnoisea|Godišnjaka (anala) iz Clonmacnoisea]]'' u opisu smrti klanskog poglavice na Božić od "''neumjerenosti u aqua vitae''". U Škotskoj, prvi dokaz proizvodnje viskija dolazi iz zapisa ''Exchequer Rolls'', [[1494.]] godine gdje je ječam (''malt'') poslan "''fratru Johnu Coru, po zapovijedi kralja, napraviti aquavitae''".<ref>{{cite book | title = Whisky | id = ISBN 0710066856 | page = 158 | last = Ross | first = James | publisher = [[Routledge]]}}</ref>
 
== Povijest viskija ==
 
== Proizvodnja ==
Viski je jedno od najpopularnijih pića današnjice. Sama riječ potječe od keltske reči „usque“, što u prijevodu znači voda, a njegovo drevno ime glasilo je „usque beatha“ što znači voda života. Viski predstavlja kategoriju žestokih alkoholnih pića koja nastaju [[Destilacija|destilacijom]] žitarica i koja se isključivo čuvaju u bačvama napravljenimnapravljenih isključivo od [[hrast]]ovog [[Drvo|drveta]]. U zavisnosti od vrste upotrijebljene [[žitarice]] razlikuju se i vrste visjijaviskija. [[Žitarice]] od kojih je napravljen najveći broj viskija su [[ječam]], [[raž]], [[zob]], [[kukuruz]] i, [[pšenica]]. Najbolje i najpopularnije boce viskija potječu iz Škotske, Irske i Sjedinjenih Američkih Država.
Viski se obično pravi od ječma, kukuruza, raži ili mješavinom tih žitarica. Zrna ovih žitarica ostavljaju se prvo u vodi neka odstoje, dok ne proklijaju. Potom se suše na [[ugljen]]u. Nakon sušenja odvija se [[fermentacija]] još jednom u običnoj mjesnoj vodi. Slijedi nova destilacija i to u bakrenim cilindirima. Tijekom ove fermentacije koristi se kvasac, a proces fermentacije traje oko 60 sati. Kvasac se koristi kako bi se slador pretvorio u [[alkohol]]. Još dva puta se na isti način vrši destilacija. Posljednja destilacija ide vrlo sporo, i popularno se naziva „kap po kap“, pa tu umijeće ljudi zaduženih za to pravljenje dolazi do izražaja. Po završetku destilacije viski se prelijeva u bačve sa širokom dnom, napravljenim od hrastovog drveta, čije se zapremine kreću oko 2.300 l. Tu viski odstoji najmanje dvije godine.

Navigacijski izbornik