Negativna selekcija: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklanjanje izmjene 4646745 suradnika Ante Vranković (razgovor)
dopuna
Redak 1: Redak 1:
Negativna selekcija je pojam koji označava sustavno svjesno biranje i pomaganje [[zlo|lošeg]] na štetu dobrog, uglavnom podrazumijevajući davanje prednosti pri zapošljavanju i općenito napredovanju osobama čije su etičke i stručne kvalitete ispodprosječne, kako to primjerice ilustrira uzrečica: "Prvorazredni profesor bira prvorazrednog asistenta, a drugorazredni profesor bira trećerazrednog asistenta." aludirajući na nesigurnost nekvalitetnih stručnjaka, koji nastoje održati svoje pozicije protežiranjem još nekvalitetnijih kolega, za koje pretpostavljaju da ih neće moći ugroziti.
'''Negativna selekcija''' je pojava koja označava sustavno svjesno biranje i pomaganje [[zlo|lošeg]] ili lošijeg kandidata na štetu dobrog ili boljeg<ref>[http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=dlZjUBE%3D&keyword=selekcija negativna selekcija], ''postupak oprečan selekciji koja teži za odabirom najboljega i najboljih; biranje gorih ili najgorih (goreg ili najgoreg) [ti su ljudi izišli na površinu negativnom selekcijom]'', pristupljeno 31. prosinca 2015.</ref>, uglavnom podrazumijevajući davanje prednosti pri zapošljavanju ili općenito napredovanju osobama čije su etičke i stručne kvalitete ispodprosječne, kako to primjerice ilustrira uzrečica: "Prvorazredni profesor bira prvorazrednog asistenta, a drugorazredni profesor bira trećerazrednog asistenta." aludirajući na nesigurnost nekvalitetnih stručnjaka, koji nastoje održati svoje pozicije protežiranjem još nekvalitetnijih kolega, za koje pretpostavljaju da ih neće moći ugroziti.


Mehanizam djelovanja negativne selekcije u kratkim crtama možda najbolje opisuju riječi prof. dr. Ive Bićanića<ref>Bičanić 2015</ref> koji je kazao da u Hrvatskoj „nema klime koja bi uklanjala blefere“, te da „oni koji dokazano ne rade po pravilima struke su avanzirani“, točno zaključivši da je sve to rezultiralo stanjem u kojem je Hrvatska postala „mala neuspjela zemlja koja ubrzano klizi u propast.“
Mehanizam djelovanja negativne selekcije u kratkim crtama možda najbolje opisuju riječi prof. dr. Ive Bićanića<ref>Bićanić 2015.</ref> koji je kazao da u Hrvatskoj „nema klime koja bi uklanjala blefere“, te da „oni koji dokazano ne rade po pravilima struke su avanzirani“, točno zaključivši da je sve to rezultiralo stanjem u kojem je Hrvatska postala „mala neuspjela zemlja koja ubrzano klizi u propast.“


[[Korupcija]] tj. [[moral]]na pokvarenost se u pravilu temelji upravo na negativnoj selekciji, bez koje se ne bi mogla održati.
[[Korupcija]] tj. [[moral]]na pokvarenost se u pravilu temelji upravo na negativnoj selekciji, bez koje se ne bi mogla održati. Negativna selekcija je, kao jedan od temeljnih mehanizama korupcije uništila čak i najmoćniju državu na svijetu - [[Rimsko Carstvo]]. Posljednji rimski car, [[Romul Augustul]] je bio malodoban, baš kao i mnogi prije njega, postavljeni na svoje funkcije još u dječjoj dobi kako bi se njima moglo manipulirati.


== Uzroci ==
Negativna selekcija je, kao jedan od temeljnih mehanizama korupcije uništila čak i najmoćniju državu na svijetu - [[Rimsko Carstvo]]. Posljednji rimski car, [[Romul Augustul]] je bio malodoban, baš kao i mnogi prije njega, postavljeni na svoje funkcije još u dječjoj dobi kako bi se njima moglo manipulirati.


Uzroci negativne selekcije su različiti, ali negativna selekcija se tipično pojavljuje u rigidnim sustavima npr. česta je bila u bivšoj [[SFRJ]] gdje je podobnost eufemistički nazvana "politički kriteriji" bila važnija od sposobnosti, koja je politički korektno nazvana profesionalizmom:<ref>[[Janez Jerovšek]], [[Veljko Rus]], [[Josip Županov]], "Kriza, blokade i perspektive", Globus, Zagreb, 1986. ISBN 86-343-0040-4, str. 14</ref>
==Bilješke==
{{citat|Što se više ističu politički kriteriji i što su ti kriteriji djelatniji u kadrovskome mehanizmu, to manju ulogu ima profesionalizam.|J. Jerovšek, V. Rus, J. Županov, "Kriza, blokade i perspektive", 1986.}}
{{Izvori}}
Uzroci negativne selekcije u državno financiranim ili sufinanciranim ustanovama može imati prozaičniji uzrok, odljev kvalitetnih kadrova tamo gdje su plaće više - u privredu ili u inozemstvo:<ref>[[Velimir Srića]], [[Ivo Družić]], "Od krize do vizije: skice za jugoslavensku tehnološku utopiju", Privredni vjesnik, Zagreb, 1988., str. 86</ref>
{{citat|Loš materijalni položaj znanstvenih i obrazovnih institucija destimulativno djeluje na priliv kvalitetnih kadrova. Stoga je sve prisutnija tzv. negativna selekcija|V. Srića, I. Družić, "Od krize do vizije: skice za jugoslavensku tehnološku utopiju", 1988.}}


==Literatura==
== Izvori ==

Bičanić 2015 - Prof. dr. Ivo Bičanić: Nema klime koja bi uklanjala blefere, Večernji list, br. 18630, Zagreb, 3. prosinca 2015., str. 7
{{Izvori|2}}

== Literatura ==

* J. Jerovšek, V. Rus, J. Županov, "Kriza, blokade i perspektive", 1986., ISBN 86-343-0040-4
* V. Srića, I. Družić, "Od krize do vizije: skice za jugoslavensku tehnološku utopiju", 1988.
* Bićanić 2015. - Prof. dr. Ivo Bićanić: Nema klime koja bi uklanjala blefere, Večernji list, br. 18630, Zagreb, 3. prosinca 2015., str. 7

== Poveznice ==

* [[Prirodni odabir]]


[[Kategorija:Etički pojmovi]]
[[Kategorija:Etički pojmovi]]

Inačica od 31. prosinca 2015. u 18:07

Negativna selekcija je pojava koja označava sustavno svjesno biranje i pomaganje lošeg ili lošijeg kandidata na štetu dobrog ili boljeg[1], uglavnom podrazumijevajući davanje prednosti pri zapošljavanju ili općenito napredovanju osobama čije su etičke i stručne kvalitete ispodprosječne, kako to primjerice ilustrira uzrečica: "Prvorazredni profesor bira prvorazrednog asistenta, a drugorazredni profesor bira trećerazrednog asistenta." aludirajući na nesigurnost nekvalitetnih stručnjaka, koji nastoje održati svoje pozicije protežiranjem još nekvalitetnijih kolega, za koje pretpostavljaju da ih neće moći ugroziti.

Mehanizam djelovanja negativne selekcije u kratkim crtama možda najbolje opisuju riječi prof. dr. Ive Bićanića[2] koji je kazao da u Hrvatskoj „nema klime koja bi uklanjala blefere“, te da „oni koji dokazano ne rade po pravilima struke su avanzirani“, točno zaključivši da je sve to rezultiralo stanjem u kojem je Hrvatska postala „mala neuspjela zemlja koja ubrzano klizi u propast.“

Korupcija tj. moralna pokvarenost se u pravilu temelji upravo na negativnoj selekciji, bez koje se ne bi mogla održati. Negativna selekcija je, kao jedan od temeljnih mehanizama korupcije uništila čak i najmoćniju državu na svijetu - Rimsko Carstvo. Posljednji rimski car, Romul Augustul je bio malodoban, baš kao i mnogi prije njega, postavljeni na svoje funkcije još u dječjoj dobi kako bi se njima moglo manipulirati.

Uzroci

Uzroci negativne selekcije su različiti, ali negativna selekcija se tipično pojavljuje u rigidnim sustavima npr. česta je bila u bivšoj SFRJ gdje je podobnost eufemistički nazvana "politički kriteriji" bila važnija od sposobnosti, koja je politički korektno nazvana profesionalizmom:[3]

Wikicitati »Što se više ističu politički kriteriji i što su ti kriteriji djelatniji u kadrovskome mehanizmu, to manju ulogu ima profesionalizam.«
(J. Jerovšek, V. Rus, J. Županov, "Kriza, blokade i perspektive", 1986.)

Uzroci negativne selekcije u državno financiranim ili sufinanciranim ustanovama može imati prozaičniji uzrok, odljev kvalitetnih kadrova tamo gdje su plaće više - u privredu ili u inozemstvo:[4]

Wikicitati »Loš materijalni položaj znanstvenih i obrazovnih institucija destimulativno djeluje na priliv kvalitetnih kadrova. Stoga je sve prisutnija tzv. negativna selekcija«
(V. Srića, I. Družić, "Od krize do vizije: skice za jugoslavensku tehnološku utopiju", 1988.)

Izvori

  1. negativna selekcija, postupak oprečan selekciji koja teži za odabirom najboljega i najboljih; biranje gorih ili najgorih (goreg ili najgoreg) [ti su ljudi izišli na površinu negativnom selekcijom], pristupljeno 31. prosinca 2015.
  2. Bićanić 2015.
  3. Janez Jerovšek, Veljko Rus, Josip Županov, "Kriza, blokade i perspektive", Globus, Zagreb, 1986. ISBN 86-343-0040-4, str. 14
  4. Velimir Srića, Ivo Družić, "Od krize do vizije: skice za jugoslavensku tehnološku utopiju", Privredni vjesnik, Zagreb, 1988., str. 86

Literatura

  • J. Jerovšek, V. Rus, J. Županov, "Kriza, blokade i perspektive", 1986., ISBN 86-343-0040-4
  • V. Srića, I. Družić, "Od krize do vizije: skice za jugoslavensku tehnološku utopiju", 1988.
  • Bićanić 2015. - Prof. dr. Ivo Bićanić: Nema klime koja bi uklanjala blefere, Večernji list, br. 18630, Zagreb, 3. prosinca 2015., str. 7

Poveznice