Dragutin Domjanić: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Ispravljeno u "kajkavski književni jezik" na kojem je D.D. pisao. Kaj. knjie
→‎Životopis: Popravljen prpravopis
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
Redak 27: Redak 27:


== Životopis ==
== Životopis ==
Dragutin Domjanić rođen je u selu Adamovec u Prigorju, nedaleko Sesveta, u plemenitaškoj obitelji Milivoja i Zorice Domjanić, kao '''Karlo Milivoj Ivan Franjo Ladislav Domjanić'''. Pisac je koji je prvi u hrvatskoj književnosti cjelovitije i umjetnički zrelije ostvario melodioznost i ritmičnost kajkavskoga dijalektalnoga izraza. Završivši studij prava, bio je u Zagrebu sudac i vijećnik Banskog stola. Bio je član [[JAZU]] i predsjednik [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] (1921. - 1926). Prevodio je svjetski poznate liričare [[Goethe|Goethea]], [[Heinrich_Heine|Heinea]],[[Paul_Verlaine|Verlainea]] itd. U borbi "starih" i "mladih" u okviru hrvatske moderne na strani je "mladih". Pjevao je o duhovnoj ljubavi, o intimi plemićkih domova, o gospodarskim perivojima, markizama i kavalirima minulih dana. Strahuje od grubosti sadašnjice, žali za svijetom koji odumire, nepovjerljiv je prema novim idejama.
Dragutin Domjanić rođen je u selu Adamovec u Prigorju, nedaleko Sesveta, u plemenitaškoj obitelji Milivoja i Zorice Domjanić, kao '''Karlo Milivoj Ivan Franjo Ladislav Domjanić'''. Pisac je koji je prvi u hrvatskoj književnosti cjelovitije i umjetnički zrelije ostvario melodioznost i ritmičnost kajkavskoga dijalektalnoga izraza. Završivši studij prava, bio je sudac i vijećnik Banskog stola u Zagrbu. Bio je član [[JAZU]] i predsjednik [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] (1921. - 1926). Prevodio je svjetski poznate liričare [[Goethe|Goethea]], [[Heinrich_Heine|Heinea]],[[Paul_Verlaine|Verlainea]] itd. U borbi "starih" i "mladih" u okviru hrvatske moderne na strani je "mladih". Pjevao je o duhovnoj ljubavi, o intimi plemićkih domova, o gospodarskim perivojima, markizama i kavalirima minulih dana. Strahuje od grubosti sadašnjice, žali za svijetom koji odumire, nepovjerljiv je prema novim idejama.


[[Datoteka:Spomen ploca Dragutin Domjanic Gunduliceva 01052012 roberta f.jpg|mini|lijevo|Spomen ploča na kući u Gundulićevoj ulici u Zagrebu u kojoj je umro Dragutin Domjanić.]]
[[Datoteka:Spomen ploca Dragutin Domjanic Gunduliceva 01052012 roberta f.jpg|mini|lijevo|Spomen ploča na kući u Gundulićevoj ulici u Zagrebu u kojoj je umro Dragutin Domjanić.]]
Redak 35: Redak 35:
Autor je i malo znane ''marionetne igre'' "[[Petrica Kerempuh]] i spametni osel" u kojoj kritički i satirički opisuje hrvatske intelektualce '20-ih godina.
Autor je i malo znane ''marionetne igre'' "[[Petrica Kerempuh]] i spametni osel" u kojoj kritički i satirički opisuje hrvatske intelektualce '20-ih godina.
<br clear="left" /> <!-- ispravljanje prikaza popisa na širokim zaslonima -->
<br clear="left" /> <!-- ispravljanje prikaza popisa na širokim zaslonima -->

== Djela ==
== Djela ==
* "Kipci i popevke" ([[1917]].)
* "Kipci i popevke" ([[1917]].)

Inačica od 13. siječnja 2016. u 20:55

Dragutin Domjanić

bista na Strossmayerovom trgu u Zagrebu
Puno ime Karlo Milivoj Ivan Franjo Ladislav Domjanić
Rođenje 12. rujna 1875..
Adamovec
Smrt 7. lipnja 1933..
Zagreb
Zanimanje pravnik
Nacionalnost Hrvat
Književne vrste poezija, pjesma u prozi
Teme zavičaj, duhovna ljubav, čežnja za minulim (aristokratskim) vremenima
Književni period Hrvatska moderna
Važnija djela
  • :::"Kipci i popevke" (1917.)
    "Vu suncu i senci" (1927.)
    "Po dragomu kraju" (1933.)
Portal o životopisima

Dragutin Milivoj Domjanić (Adamovec 12. rujna 1875. - Zagreb 7. lipnja 1933.), hrvatski pjesnik.

Životopis

Dragutin Domjanić rođen je u selu Adamovec u Prigorju, nedaleko Sesveta, u plemenitaškoj obitelji Milivoja i Zorice Domjanić, kao Karlo Milivoj Ivan Franjo Ladislav Domjanić. Pisac je koji je prvi u hrvatskoj književnosti cjelovitije i umjetnički zrelije ostvario melodioznost i ritmičnost kajkavskoga dijalektalnoga izraza. Završivši studij prava, bio je sudac i vijećnik Banskog stola u Zagrbu. Bio je član JAZU i predsjednik Matice hrvatske (1921. - 1926). Prevodio je svjetski poznate liričare Goethea, Heinea,Verlainea itd. U borbi "starih" i "mladih" u okviru hrvatske moderne na strani je "mladih". Pjevao je o duhovnoj ljubavi, o intimi plemićkih domova, o gospodarskim perivojima, markizama i kavalirima minulih dana. Strahuje od grubosti sadašnjice, žali za svijetom koji odumire, nepovjerljiv je prema novim idejama.

Spomen ploča na kući u Gundulićevoj ulici u Zagrebu u kojoj je umro Dragutin Domjanić.

Ljubav prema prošlosti upućuje Domjanića svome materinjskom kajkavskom jeziku. Najpoznatije mu je djelo kajkavska zbirka: "Kipci i popevke", a pjesma Fala i Popevke sam slagal, koje je obje uglazbio Vlaho Paljetak. I drugi hrvatski skladatelji, primjerice Emil Cossetto, Igor Kuljerić i Ivana Lang uglazbili su nekoliko Domjanićevih pjesama. Njegova lirika, idilična, sentimentalna i rezignantna, podjednako obiluje i slikovitošću i glazbenošću. Na kajkavskom književnom jeziku je spjevao sve svoje pjesme. Napisao je i veći broj književnih prikaza, te nekoliko proznih crtica, koji su uglavnom u duhu njegovih lirskih interesa i stilske manire.

Autor je i malo znane marionetne igre "Petrica Kerempuh i spametni osel" u kojoj kritički i satirički opisuje hrvatske intelektualce '20-ih godina.

Djela

  • "Kipci i popevke" (1917.)
  • "Vu suncu i senci" (1927.)
  • "Po dragomu kraju" (1933.)