Oružane snage Republike Hrvatske: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 44: Redak 44:
== Statistika ==
== Statistika ==
{| class="prettytable" width=100%
{| class="prettytable" width=100%
|- align="center" bgcolor="lightsteelblue"
|- align="center" bgcolor="darkgreen"
|colspan=4 |'''Vojno osoblje''' <small>(stanje: 2015.)<ref>[http://www.globalfirepower.com/country-military-strength-detail.asp?country_id=croatia, GFP]</ref><small>
|colspan=4 |'''Vojno osoblje''' <small>(stanje: 2015.)<ref>[http://www.globalfirepower.com/country-military-strength-detail.asp?country_id=croatia, GFP]</ref><small>
|-
|-

Inačica od 26. siječnja 2016. u 13:17

Ovo je glavno značenje pojma Oružane snage Republike Hrvatske. Za druga značenja pogledajte Hrvatske oružane snage (razdvojba).

Oružane snage Republike Hrvatske
Utemeljena1991.
GraneAmblem HKoV Hrvatska kopnena vojska

Amblem HRM Hrvatska ratna mornarica

Amblem HRZ Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana
StožerGlavni stožer OS RH
Vodstvo
Vrhovni zapovjednikKolinda Grabar-Kitarović
Ministar obraneJosip Buljević
Načelnik GS OS RHgeneral zbora Drago Lovrić
Ljudstvo
Vojna dob18 godina
Novačenjedragovoljno služenje vojnog roka
Povezani članci
PovijestDomovinski rat
ČinoviČinovi u Oružanim snagama Republike Hrvatske
Hrvatski vojnici u svečanom mimohodu
Pripadnici Hrvatske kopnene vojske u svečanom mimohodu

Oružane snage Republike Hrvatske (kratica OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku. Oružane snage štite suverenitet i neovisnost Republike Hrvat­ske te brane njezinu teritorijalnu cjelovitost, što im je glavna zadaća. Pored toga, OSRH sudjeluju u međunarodnim mirovnim, humanitarnim i drugim operacijama i misijama, obavljaju odre­đene zadatke u stanju neposredne ugroženosti te pružaju pomoć institucijama civilne vlasti i stanovništvu u slučaju prirodnih, tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća.

Oružane snage RH razvile su se iz Zbora narodne garde 3. studenog 1991. godine. Danas su organizirane u Glavni stožer, zapovjedništva, postrojbe i ustanove Oružanih snaga.

Oružane snage se pripremaju i osposobljavaju za vođenje svih oblika oružane borbe, a imaju mirnodopski i ratni sastav. Mirnodopski sastav Oružanih snaga čine djelatne vojne osobe, državni službenici i namještenici raspoređeni u Oružane snage, kadeti, ročnici te pričuvnici kada se nalaze na vojnoj vježbi u Oružanim snagama. U ratni sastav, uz mirnodopski, ulaze i pripadnici pričuvnog sastava Oružanih snaga.

Republika Hrvatska razvija svoje Oružane snage s ciljem da postanu NATO-interoperabilne i funkcionalne u ustrojstvu savezničkih snaga, te da budu razmjestive, prilagodljive, učinkovite, te u skladu s raspoloživim resursima moderno opremljene.

Misije i zadaće OS RH

Stateškim dokumentima obrane Oružanim snagama Republike Hrvatske povjerene su četiri temeljne misije:[1][2]

  • zaštita suvereniteta i teritorijalne cijelovitosti Republike Hrvatske, obrana Republike Hrvatske i saveznika što uključuje zaštitu zračnog prostora RH, zaštitu akvatorija pod nadležnošću RH, obavještajne djelatnosti, protokolarne zadaće, potporu zemlje domaćina savezničkim snagama, traganje i spašavanje, odvraćanje potencijalnog agresora te obrana RH uključujući pozivanje na članak V. Sjevernoatlantskog ugovora, obranu članica NATO saveza;
  • sudjelovanje u operacijama odgovora na krize u inozemstvu odnosi se na mirovne operacije, osim humanitarnih operacija. Obuhvaćaju operacije potpore miru, održavanja mira, nametanja mira i druge;
  • sudjelovanje u mjerama izgradnje sigurnosti i povjerenja - obrambena diplomacija, regionalne inicijative, nadzor naoružanja te izgradnja mjera povjerenja i sigurnosti;
  • pomoć civilnim institucijama u zemlji - pomoć civilnim vlastima, pomoć namjenskim službama u zaštiti i spašavanju ljudi i dobara, pomoć civilnim institucijama u borbi protiv terorizma, krijumčarenja te proliferacije oružja za masovno uništenje, pomoć civilnim institucijama izvršenjem ostalih nevojnih zadaća.

Statistika

Vojno osoblje (stanje: 2015.)[3]
Vrsta Broj
Dostupno vojnika 2,033,589
Spremnih vojnika 1,610,442
Postizanje vojno sposobnih godišnje 55,349
Aktivno bojišno osoblje 21,300
Rezerve 102,700

Pripadnici OSRH odgovaraju za kaznena djela po odredbama Kaznenog zakona i drugih zakona. Kaznena odgovornost ne isključuje stegovnu odgovornost ako djelo koje je predmet kaznenog postupka predstavlja i kršenje vojne stege. Stegovni postupak vodi se bez obzira na tijek kaznenog postupka.

Vojna je stega točno, potpuno i pravodobno obavljanje poslova i zadaća u Oružanim snagama. O stegovnim prijestupima pripadnika Oružanih snaga, osim o stegovnim prijestupima ročnika, kadeta i pričuvnih vojnika odlučuju vojnostegovni sudovi (prvostupanjski i Viši vojnostegovni sud). Također postoje i vojnostegovna tužiteljstva.

Dragovoljno služenje vojnog roka

Jedna od najznačajnijih koraka na putu prema potpunoj profesionalizaciji OS RH je donošenje odluke o nepozivanju novaka na obvezno služenje vojnog roka. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obrani u srpnju 2007. regulirano je da Hrvatski sabor može donijeti odluku o nepozivanju novaka na obvezu služenja vojnog roka. Vlada može, uz prethodnu suglasnost vrhovnog zapovjednika, predložiti Hrvatskom saboru donošenje odluke o nepozivanju novaka na obvezu služenja vojnog roka. Isto tako, nakon donošenja odluke o nepozivanju novaka na obvezu služenja vojnog roka novaci koji to žele mogu do kraja kalendarske godine u kojoj navršavaju 30 godina života biti upućeni na dragovoljno služenje vojnog roka u skladu s propisom o dragovoljnom služenju vojnog roka. Dragovoljno služiti vojni rok mogu i žene koje u tom slučaju podliježu novačkoj obvezi. Predviđeno je, da se u slučaju stanja neposredne ugroženosti ili ratnog stanja odluka o nepozivanju novaka na služenje vojnog roka se ne primjenjuje.[4]

Obuka

Sustav obuke u Oružanim snagama Republike Hrvatske uključuje obuku dobrovoljaca-ročnika, obuku pričuvnika i obuku djelatnih vojnih osoba. Osobitu važnost ima institucionalna izobrazba i obuka u učilištima i školama Oružanih snaga, uključujući i izobrazbu zapovjednika i stožera na suvremenim simulacijskim sustavima kojima se mogu postaviti uvjeti složene i realne obuke. Pri obuci se primjenjuju standardi zemalja članica NATO-a. Osposobljavanje i provedba izobrazbe temelji se i na vlastitim znanjima i na iskustvima iz Domovinskog rata.[4]

Oprema i modernizacija

U HKoV-u u tijeku je realizacija kupnje finskog oklopnog vozila Patria AMV te će se 2015 svaka jugoslavenska jurišna puška imena Zastava zamijeniti hrvatskom VHS-icom

Tijekom 2008. godine hrvatska je u sklopu offset programa od Finske ratne mornarice kupila dvije raketne topovnjače RTOP-41 Vukovar i RTOP-42 Dubrovnik. Kad je o povećanju flote HRM-a riječ, u programu opremanja i modernizacije predviđena je i nabava novih izvanobalni ophodnih brodova.

Hrvatsko ratno zrakoplovstvo planira nabavku novih borbenih zrakoplova, koji bi zamijenili zastarjele avione MiG-21

Međunarodna obrambena suradnja

Republika Hrvatska trenutačno sudjeluje u 14 mirovnih misija UN-a, od čega u 12 sudjeluju pripadnici Oružanih snaga RH s ukupno 134 pripadnika.

Svoje prvo sudjelovanje u mirovnoj misiji UN-a Republika Hrvatska je započela 1999. godine upućivanjem 10 pripadnika Oružanih snaga RH u mirovnu misiju u Sijera Leone (UNAMSIL) u svojstvu mirovnih promatrača. Osim u mirovnim misijima UN-a, u veljači 2003. sudjelovanjem voda Vojne policije u NATO-voj misiji ISAF u Afganistanu, Hrvatska je započela svoj angažman i u NATO-vim misijama. Trenutno se u misiji ISAF nalazi 273 pripadnika OSRH. Od listopada 2008. po prvi put je u mirovnu misiju EU-a (EUFOR) u Čad i Srednjoafričku Republiku na 6 mjeseci upućen izvidnički tim (15 pripadnika).[5]

Sudjelovanje u mirovnim misijama (stanje: veljača 2009.)[6]
Mirovna misija Organizacija Država Broj pripadnika OS RH
UNMOGIP Ujedinjeni narodi Indija i Pakistan 8 vojnih promatrača
EUFOR Tchad/RCA Europska unija Čad 15 pripadnika
ISAF NATO Afganistan 300 pripadnika
MINURSO Ujedinjeni narodi Zapadna Sahara 7 vojnih promatrača
UNMIL Ujedinjeni narodi Liberija 4 stožerna časnika
MINUSTAH Ujedinjeni narodi Haiti 3 stožerna časnika
UNOCI Ujedinjeni narodi Côte d'Ivoire 2 vojna promatrača
UNFICYP Ujedinjeni narodi Cipar 4 vojna promatrača
UNOMIG Ujedinjeni narodi Gruzija 3 vojna promatrača
UNMIS Ujedinjeni narodi Sudan 5 stožernih časnika
UNIFIL Ujedinjeni narodi Libanon 1 stožerni časnik
BINUB Ujedinjeni narodi Burundi 1 stožerni časnik
MINURCAT Ujedinjeni narodi Srednjoafrička Republika i Čad 2 stožerna časnika

Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske i Dan Hrvatske kopnene vojske

Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske (OSRH) i Dan Hrvatske kopnene vojske (HKoV) obilježava se svake godine 28. svibnja, na dan kada je 1991. godine održana svečana smotra Zbora narodne garde (ZNG) na stadionu NK 'Zagreb' u Kranjčevićevoj ulici i kada su hrvatskoj javnosti predstavljene prve brigade ZNG-a.


Galerija

Povezani članci

Izvori

Bilješke

  1. Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor SPO
  2. Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor DPR
  3. GFP
  4. a b Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor OESS 2008
  5. Sudjelovanje pripadnika OS RH u mirovnim operacijama UN-a i EU-a, MORH
  6. Broj pripadnika OS RH u mirovnim misijama UN-a, MORH


Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Oružane snage Republike Hrvatske