Oružane snage Republike Hrvatske: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 44: | Redak 44: | ||
== Statistika == |
== Statistika == |
||
{| class="prettytable" width=100% |
{| class="prettytable" width=100% |
||
|- align="center" bgcolor=" |
|- align="center" bgcolor="darkgreen" |
||
|colspan=4 |'''Vojno osoblje''' <small>(stanje: 2015.)<ref>[http://www.globalfirepower.com/country-military-strength-detail.asp?country_id=croatia, GFP]</ref><small> |
|colspan=4 |'''Vojno osoblje''' <small>(stanje: 2015.)<ref>[http://www.globalfirepower.com/country-military-strength-detail.asp?country_id=croatia, GFP]</ref><small> |
||
|- |
|- |
Inačica od 26. siječnja 2016. u 13:17
Oružane snage Republike Hrvatske | |
---|---|
Utemeljena | 1991. |
Grane | Hrvatska kopnena vojska Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana |
Stožer | Glavni stožer OS RH |
Vodstvo | |
Vrhovni zapovjednik | Kolinda Grabar-Kitarović |
Ministar obrane | Josip Buljević |
Načelnik GS OS RH | general zbora Drago Lovrić |
Ljudstvo | |
Vojna dob | 18 godina |
Novačenje | dragovoljno služenje vojnog roka |
Povezani članci | |
Povijest | Domovinski rat |
Činovi | Činovi u Oružanim snagama Republike Hrvatske |
Pripadnici Hrvatske kopnene vojske u svečanom mimohodu |
Oružane snage Republike Hrvatske (kratica OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku. Oružane snage štite suverenitet i neovisnost Republike Hrvatske te brane njezinu teritorijalnu cjelovitost, što im je glavna zadaća. Pored toga, OSRH sudjeluju u međunarodnim mirovnim, humanitarnim i drugim operacijama i misijama, obavljaju određene zadatke u stanju neposredne ugroženosti te pružaju pomoć institucijama civilne vlasti i stanovništvu u slučaju prirodnih, tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća.
Oružane snage RH razvile su se iz Zbora narodne garde 3. studenog 1991. godine. Danas su organizirane u Glavni stožer, zapovjedništva, postrojbe i ustanove Oružanih snaga.
Oružane snage se pripremaju i osposobljavaju za vođenje svih oblika oružane borbe, a imaju mirnodopski i ratni sastav. Mirnodopski sastav Oružanih snaga čine djelatne vojne osobe, državni službenici i namještenici raspoređeni u Oružane snage, kadeti, ročnici te pričuvnici kada se nalaze na vojnoj vježbi u Oružanim snagama. U ratni sastav, uz mirnodopski, ulaze i pripadnici pričuvnog sastava Oružanih snaga.
Republika Hrvatska razvija svoje Oružane snage s ciljem da postanu NATO-interoperabilne i funkcionalne u ustrojstvu savezničkih snaga, te da budu razmjestive, prilagodljive, učinkovite, te u skladu s raspoloživim resursima moderno opremljene.
Misije i zadaće OS RH
Stateškim dokumentima obrane Oružanim snagama Republike Hrvatske povjerene su četiri temeljne misije:[1][2]
- zaštita suvereniteta i teritorijalne cijelovitosti Republike Hrvatske, obrana Republike Hrvatske i saveznika što uključuje zaštitu zračnog prostora RH, zaštitu akvatorija pod nadležnošću RH, obavještajne djelatnosti, protokolarne zadaće, potporu zemlje domaćina savezničkim snagama, traganje i spašavanje, odvraćanje potencijalnog agresora te obrana RH uključujući pozivanje na članak V. Sjevernoatlantskog ugovora, obranu članica NATO saveza;
- sudjelovanje u operacijama odgovora na krize u inozemstvu odnosi se na mirovne operacije, osim humanitarnih operacija. Obuhvaćaju operacije potpore miru, održavanja mira, nametanja mira i druge;
- sudjelovanje u mjerama izgradnje sigurnosti i povjerenja - obrambena diplomacija, regionalne inicijative, nadzor naoružanja te izgradnja mjera povjerenja i sigurnosti;
- pomoć civilnim institucijama u zemlji - pomoć civilnim vlastima, pomoć namjenskim službama u zaštiti i spašavanju ljudi i dobara, pomoć civilnim institucijama u borbi protiv terorizma, krijumčarenja te proliferacije oružja za masovno uništenje, pomoć civilnim institucijama izvršenjem ostalih nevojnih zadaća.
Statistika
Vojno osoblje (stanje: 2015.)[3] | |||
Vrsta | Broj | ||
---|---|---|---|
Dostupno vojnika | 2,033,589 | ||
Spremnih vojnika | 1,610,442 | ||
Postizanje vojno sposobnih godišnje | 55,349 | ||
Aktivno bojišno osoblje | 21,300 | ||
Rezerve | 102,700 |
Pripadnici OSRH odgovaraju za kaznena djela po odredbama Kaznenog zakona i drugih zakona. Kaznena odgovornost ne isključuje stegovnu odgovornost ako djelo koje je predmet kaznenog postupka predstavlja i kršenje vojne stege. Stegovni postupak vodi se bez obzira na tijek kaznenog postupka.
Vojna je stega točno, potpuno i pravodobno obavljanje poslova i zadaća u Oružanim snagama. O stegovnim prijestupima pripadnika Oružanih snaga, osim o stegovnim prijestupima ročnika, kadeta i pričuvnih vojnika odlučuju vojnostegovni sudovi (prvostupanjski i Viši vojnostegovni sud). Također postoje i vojnostegovna tužiteljstva.
Dragovoljno služenje vojnog roka
Jedna od najznačajnijih koraka na putu prema potpunoj profesionalizaciji OS RH je donošenje odluke o nepozivanju novaka na obvezno služenje vojnog roka. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obrani u srpnju 2007. regulirano je da Hrvatski sabor može donijeti odluku o nepozivanju novaka na obvezu služenja vojnog roka. Vlada može, uz prethodnu suglasnost vrhovnog zapovjednika, predložiti Hrvatskom saboru donošenje odluke o nepozivanju novaka na obvezu služenja vojnog roka. Isto tako, nakon donošenja odluke o nepozivanju novaka na obvezu služenja vojnog roka novaci koji to žele mogu do kraja kalendarske godine u kojoj navršavaju 30 godina života biti upućeni na dragovoljno služenje vojnog roka u skladu s propisom o dragovoljnom služenju vojnog roka. Dragovoljno služiti vojni rok mogu i žene koje u tom slučaju podliježu novačkoj obvezi. Predviđeno je, da se u slučaju stanja neposredne ugroženosti ili ratnog stanja odluka o nepozivanju novaka na služenje vojnog roka se ne primjenjuje.[4]
Obuka
Sustav obuke u Oružanim snagama Republike Hrvatske uključuje obuku dobrovoljaca-ročnika, obuku pričuvnika i obuku djelatnih vojnih osoba. Osobitu važnost ima institucionalna izobrazba i obuka u učilištima i školama Oružanih snaga, uključujući i izobrazbu zapovjednika i stožera na suvremenim simulacijskim sustavima kojima se mogu postaviti uvjeti složene i realne obuke. Pri obuci se primjenjuju standardi zemalja članica NATO-a. Osposobljavanje i provedba izobrazbe temelji se i na vlastitim znanjima i na iskustvima iz Domovinskog rata.[4]
Oprema i modernizacija
U HKoV-u u tijeku je realizacija kupnje finskog oklopnog vozila Patria AMV te će se 2015 svaka jugoslavenska jurišna puška imena Zastava zamijeniti hrvatskom VHS-icom
Tijekom 2008. godine hrvatska je u sklopu offset programa od Finske ratne mornarice kupila dvije raketne topovnjače RTOP-41 Vukovar i RTOP-42 Dubrovnik. Kad je o povećanju flote HRM-a riječ, u programu opremanja i modernizacije predviđena je i nabava novih izvanobalni ophodnih brodova.
Hrvatsko ratno zrakoplovstvo planira nabavku novih borbenih zrakoplova, koji bi zamijenili zastarjele avione MiG-21
Međunarodna obrambena suradnja
Republika Hrvatska trenutačno sudjeluje u 14 mirovnih misija UN-a, od čega u 12 sudjeluju pripadnici Oružanih snaga RH s ukupno 134 pripadnika.
Svoje prvo sudjelovanje u mirovnoj misiji UN-a Republika Hrvatska je započela 1999. godine upućivanjem 10 pripadnika Oružanih snaga RH u mirovnu misiju u Sijera Leone (UNAMSIL) u svojstvu mirovnih promatrača. Osim u mirovnim misijima UN-a, u veljači 2003. sudjelovanjem voda Vojne policije u NATO-voj misiji ISAF u Afganistanu, Hrvatska je započela svoj angažman i u NATO-vim misijama. Trenutno se u misiji ISAF nalazi 273 pripadnika OSRH. Od listopada 2008. po prvi put je u mirovnu misiju EU-a (EUFOR) u Čad i Srednjoafričku Republiku na 6 mjeseci upućen izvidnički tim (15 pripadnika).[5]
Sudjelovanje u mirovnim misijama (stanje: veljača 2009.)[6] | |||
Mirovna misija | Organizacija | Država | Broj pripadnika OS RH |
---|---|---|---|
UNMOGIP | Ujedinjeni narodi | Indija i Pakistan | 8 vojnih promatrača |
EUFOR Tchad/RCA | Europska unija | Čad | 15 pripadnika |
ISAF | NATO | Afganistan | 300 pripadnika |
MINURSO | Ujedinjeni narodi | Zapadna Sahara | 7 vojnih promatrača |
UNMIL | Ujedinjeni narodi | Liberija | 4 stožerna časnika |
MINUSTAH | Ujedinjeni narodi | Haiti | 3 stožerna časnika |
UNOCI | Ujedinjeni narodi | Côte d'Ivoire | 2 vojna promatrača |
UNFICYP | Ujedinjeni narodi | Cipar | 4 vojna promatrača |
UNOMIG | Ujedinjeni narodi | Gruzija | 3 vojna promatrača |
UNMIS | Ujedinjeni narodi | Sudan | 5 stožernih časnika |
UNIFIL | Ujedinjeni narodi | Libanon | 1 stožerni časnik |
BINUB | Ujedinjeni narodi | Burundi | 1 stožerni časnik |
MINURCAT | Ujedinjeni narodi | Srednjoafrička Republika i Čad | 2 stožerna časnika |
Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske i Dan Hrvatske kopnene vojske
Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske (OSRH) i Dan Hrvatske kopnene vojske (HKoV) obilježava se svake godine 28. svibnja, na dan kada je 1991. godine održana svečana smotra Zbora narodne garde (ZNG) na stadionu NK 'Zagreb' u Kranjčevićevoj ulici i kada su hrvatskoj javnosti predstavljene prve brigade ZNG-a.
Galerija
-
Specijalne snage
-
BOV-3
-
Mi-171Sh
-
Patria AMV
-
Raketni brod Kralj Dmitar Zvonimir
-
Zrakoplovna skupina Krila Oluje
Povezani članci
- Svečani mimohod povodom 20. godina VRO Oluja
- Zbor narodne garde
- Činovi Hrvatske vojske
- Vojne odore u OSRH
- Vojna policija Oružanih snaga Republike Hrvatske
Izvori
Bilješke
- ↑ Pogreška u citiranju: Nevažeća
<ref>
oznaka; nije zadan tekst za izvorSPO
- ↑ Pogreška u citiranju: Nevažeća
<ref>
oznaka; nije zadan tekst za izvorDPR
- ↑ GFP
- ↑ a b Pogreška u citiranju: Nevažeća
<ref>
oznaka; nije zadan tekst za izvorOESS 2008
- ↑ Sudjelovanje pripadnika OS RH u mirovnim operacijama UN-a i EU-a, MORH
- ↑ Broj pripadnika OS RH u mirovnim misijama UN-a, MORH
Vanjske poveznice
- Ministarstvo Obrane Republike Hrvatske
- Oružane snage Republike Hrvatske
- Zakon o obrani
- Hrvatski vojnostručni magazin
|
|