Riječka krpica: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Rijecka krpica HDA 300109.jpg|mini|Fotografija Riječke krpice snimljena na ploči u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu]] |
[[Datoteka:Rijecka krpica HDA 300109.jpg|mini|Fotografija Riječke krpice snimljena na ploči u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu]] |
||
'''"Riječka krpica"''', u hrvatskoj historiografiji i pravu, naziv je za umetak kojim je na bečkom dvoru promijenjen izvorni članak 66 [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarske nagodbe]] iz [[1868]]. godine. Time je Rijeka prepuštena [[Ugarska|Ugarskoj]]. |
'''"Riječka krpica"''', u hrvatskoj historiografiji i pravu, naziv je za umetak kojim je na bečkom dvoru promijenjen izvorni članak 66. [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarske nagodbe]] iz [[1868]]. godine. Time je Rijeka prepuštena [[Ugarska|Ugarskoj]]. |
||
[[hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarskom nagodbom]], grad Rijeka je [[1868|1868.]] pripao [[mađarska|ugarskom]] dijelu [[austro-ugarska|Austro-Ugarske Monarhije]] i započela je jaka mađarizacija grada i građanstva iako pitanje o vladanju gradom u [[hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] nije bilo u potpunosti riješeno. |
[[hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarskom nagodbom]], grad Rijeka je [[1868|1868.]] pripao [[mađarska|ugarskom]] dijelu [[austro-ugarska|Austro-Ugarske Monarhije]] i započela je jaka mađarizacija grada i građanstva iako pitanje o vladanju gradom u [[hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] nije bilo u potpunosti riješeno. |
||
''Riječka krpica'' |
''Riječka krpica'' predstavlja završetak višegodišnjih prijepora u pregovorima između [[Trojednica|Hrvatske]] i [[Ugarska|Ugarske]], kojoj je [[Rijeka]] trebala poslužiti kao izlaz na more i važna trgovinsko-prometna luka. Kako pregovori nisu uspjeli, dogovoreno je da Rijeka ostane [[Corpus separatum|corpus separatum]], odnosno grad s poluautonomnim statusom. |
||
U postupku sankcioniranja Nagodbe |
U postupku sankcioniranja Nagodbe bečki je dvor promijenio hrvatski izvornik i na nj prilijepio novi ''članak 66.'', poznat kao ''Riječka krpica''. Tim su činom grad, njegova luka i cjelokupni riječki kotar pripali [[Ugarska|Ugarskoj]], uz dopuštenje da o riječkoj autonomiji odluku donesu zastupnici grada, ugarskog i hrvatskog sabora (“posebno s ugarskom krunom pridruženo tijelo”). Zastupnici Ugarske i Rijeke su primorali [[Hrvatski sabor]] da prihvati upravu središnje ugarske vlade nad Rijekom, ali da takvo stanje bude privremeno. Ovu odluku je u srpnju [[1870.]] potvrdio i car [[Franjo Josip]]. |
||
== Literatura == |
== Literatura == |
||
Inačica od 2. veljače 2016. u 22:47
"Riječka krpica", u hrvatskoj historiografiji i pravu, naziv je za umetak kojim je na bečkom dvoru promijenjen izvorni članak 66. Hrvatsko-ugarske nagodbe iz 1868. godine. Time je Rijeka prepuštena Ugarskoj.
Hrvatsko-ugarskom nagodbom, grad Rijeka je 1868. pripao ugarskom dijelu Austro-Ugarske Monarhije i započela je jaka mađarizacija grada i građanstva iako pitanje o vladanju gradom u Hrvatskom saboru nije bilo u potpunosti riješeno.
Riječka krpica predstavlja završetak višegodišnjih prijepora u pregovorima između Hrvatske i Ugarske, kojoj je Rijeka trebala poslužiti kao izlaz na more i važna trgovinsko-prometna luka. Kako pregovori nisu uspjeli, dogovoreno je da Rijeka ostane corpus separatum, odnosno grad s poluautonomnim statusom.
U postupku sankcioniranja Nagodbe bečki je dvor promijenio hrvatski izvornik i na nj prilijepio novi članak 66., poznat kao Riječka krpica. Tim su činom grad, njegova luka i cjelokupni riječki kotar pripali Ugarskoj, uz dopuštenje da o riječkoj autonomiji odluku donesu zastupnici grada, ugarskog i hrvatskog sabora (“posebno s ugarskom krunom pridruženo tijelo”). Zastupnici Ugarske i Rijeke su primorali Hrvatski sabor da prihvati upravu središnje ugarske vlade nad Rijekom, ali da takvo stanje bude privremeno. Ovu odluku je u srpnju 1870. potvrdio i car Franjo Josip.